Nakon niza godina, u prošloj i u ovoj godini na razini država članica EU počela je padati proizvodnja mlijeka. Nakon stagnacije proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj u prošloj godini, u ovoj godini ponovno je zabilježen pad otkupa mlijeka za sada u prva četiri mjeseca za nešto više od 1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U prošloj godini samodostatnost Hrvatske u sektoru kravljeg mlijeka je pala na oko 40%, što je najniža samodostatnost u odnosu na ostale članice EU. U odnosu na godinu prije ulaska Hrvatske u članstvo EU, otkup kravljeg mlijeka bio je manji za 37%, prerada mlijeka pala je za 14%, a i proizvodnja svih grupa mliječnih proizvoda u prošloj godini bila je manja za 22% u odnosu na 2012.godinu.
Manja prosječna otkupna cijena mlijeka
Prosječna otkupna cijena kravljeg mlijeka realne kvalitete u Hrvatskoj od 2014. do 2023.godine bila je manja za 4% od prosječne EU cijene, dok je prosječna veleprodajna cijena svih grupa mliječnih proizvoda u istom razdoblju u RH u odnosu na EU bila manja za 8%. Pad otkupa mlijeka prisutan je i u sektoru otkupa ovčjeg i kozjeg mlijeka, pa je u prošloj godini otkup ovčjeg mlijeka u odnosu na 2020.godinu bio manji za cca 40%, a otkup kozjeg mlijeka je bio manji za cca. 25%.
Na razini država članica u proteklih pet godina, otkup mlijeka povećan je za cca 2%, a u Hrvatskoj je bio manji za 13%. Broj isporučitelja kravljeg mlijeka na razini država članica u proteklih pet godina pao je za 25%, a u Hrvatskoj za 44%. Prosječna isporuka kravljeg mlijeka na razini država članica u proteklih pet godina povećana je za oko 35%, a u Hrvatskoj za cca. 55%. Na razini država članica, u istom razdoblju, broj mliječnih krava smanjen je za 5%, a u Hrvatskoj za 20%.
Prosječan otkup kravljeg mlijeka po kravi na razini država članica u 2023.godini iznosio je cca. 7.400 kg, a u Hrvatskoj u odnosu na ukupan broj mliječnih i kombiniranih pasmina krava isporuka mlijeka po kravi bila je više nego dvostruko manja od EU prosjeka. Pri tom valja naglasiti specifičnost Hrvatske u odnosu na ukupan broj mliječnih i kombiniranih pasmina krava i broj krava kod isporučitelja kravljeg mlijeka.
Iz ARKOD baze podatak kod isporučitelja mlijeka u 2018. godini bilo je oko 85.000 krava, u 2022. godini blizu 70.000 krava, da bi u prošloj godini kod registriranih isporučitelja mlijeka u otkupu egzistiralo svega 65.000 mliječnih i kombiniranih pasmina krava. Uz 65.000 krava kod proizvođača koji isporučuju mlijeko otkupljivačima, u 2023. godini također prema podacima ARKODA, bilo je još 2.500 krava koje su registrirane za izravnu prodaju mlijeka odnosno mliječnih proizvoda s vlastitih farmi. Ostali broj krava mliječnih i kombiniranih pasmina drže posjednici koji ne isporučuju mlijeko otkupljivačima.
Godišnje izvješće HAPIH-a o kontroli kvalitete stočarskih proizvoda sadrži najvažnije pokazatelje o trendovima sektora proizvodnje kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka uključujući i kvalitetu u zadnjih pet godina, a može se naći na njihovim internetskim stranicama https://www.hapih.hr
Na razini država članica ukupan otkup mlijeka u prošloj godini bio je nešto iznad 154 milijuna tona, što je povećanje za 2% u odnosu na 2020.godinu. Povećanje otkupa EU 10 zemalja u istom razdoblju bilo je veće za 5%.
Nesrazmjer u strukturi
Njemačko izvješće, pored ostalog, prikazuje trendove proizvođača kravljeg mlijeka prema veličini stada i broju krava. U usporedbi trendova Njemačke i Hrvatske u proteklih pet godina, u prošloj godini broj proizvođača mlijeka u Njemačkoj u odnosu na 2020. smanjen je za 11%, a broj mliječnih krava za 6%. U Hrvatskoj u istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja mlijeka za 43%, a broj krava za 22%. Vidljiv je i veliki nesrazmjer u strukturi proizvođača u odnosu na veličinu stada u RH u odnosu na Njemačku. Udio malih stada mliječnih krava od 1 do 20 u Njemačkoj u prošloj godini iznosio je oko 26% dok je u Hrvatskoj taj udio bio 73%.
S obzirom da je EU najveći svjetski proizvođač mlijeka te s obzirom na velike razlike u strukturi mliječnih farmi i načinu uzgoja uključujući i volatilnost tržišta, posebna istraživačka služba Europskog parlamenta sredinom prošle godine objavila je dokument o izazovima i perspektivama europskog sektora proizvodnje mlijeka. Dokument je fokusiran na sadašnje i buduće izazove i perspektive u smislu nužnosti održanja postojeće razine proizvodnje mlijeka, generacijsku obnovu farmera, prilagodbu proizvodnje zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, ali i proizvodno ekonomske održivosti i konkurentnosti na intra i globalnim tržištima.
Vlada RH je u zadnjem tromjesečju prošle godine usvojila Program razvoja sektora mljekarstva do 2030.godine uključujući i Akcijski program. Primjerice, Vladinim programom do 2030. godine projiciran je ukupni otkup kravljeg mlijeka veći od 500.000 tona s 90.000 muznih krava u otkupu. Nažalost, trendovi nisu ni približni projiciranim trendovima iz Programa. Udruženje Croatiastočar je krajem prošle godine i tijekom ove godine u više navrata predlagalo Ministarstvu poljoprivrede formiranje posebne, ne velike, ali reprezentativne radne skupine za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva, koja do sada nije formirana.
Krajnje je vrijeme da se u takvu radnu skupinu okupe predstavnici dionika proizvodnje i prerade mlijeka uključujući, uz Ministarstvo poljoprivrede, i ostale vladine institucije. Radna skupina mora definirati sveobuhvatne pretpostavke realizacije Programa s obvezama nosioca realizacije te dinamike u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, a sve s ciljem zaustavljanja negativnih trendova, povećanju proizvodnje i samodostatnosti, proizvodno ekonomske održivosti i konkurentnosti sektora na tržištu.
Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda u 2024.
Podaci o godišnjoj proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda preuzimaju se od Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM). Tako se prikupljaju podaci o količini prikupljenoga kravljega, ovčjega i kozjeg mlijeka, sadržaju mliječne masti i bjelančevina, proizvodnji mliječnih proizvoda te vanjskoj trgovini mljekara mlijekom i proizvodima. Prikupljene podatke SLKM obrađuje i prosljeđuje Državnom zavodu za statistiku prema unaprijed dogovorenim terminima i u obliku prilagođenu za daljnju obradu.
Ukupna količina kravljeg mlijeka prikupljenoga u 2024. u odnosu na 2023. povećana je za 0,5%. Količina ovčjeg mlijeka smanjena je za 7,2%, a kozjega za 4,8%. Izraženo u količini, to znači da je u 2024. kravljeg mlijeka prikupljeno više za oko 1 700 t, ovčjega manje za 129 t, a kozjega manje za 151 t. Količina neobranog mlijeka koje su mljekare uvezle u 2024. u odnosu na 2023. smanjena je za 1,5%, odnosno za oko 2 610 t, dok je količina uvezenog vrhnja povećana za 46,7%, odnosno za oko 2 560 t.
U usporedbi s prethodnom godinom proizvodnja mlijeka za piće smanjena je za oko 32 930 t (13,0%), dok je količina vrhnja povećana za 1 000 t (3,1%), fermentiranih proizvoda za 1 057 t (1,1%) i napitaka s mliječnom bazom za 6 775 t (38,1%). Proizvodnja maslaca u 2024. u odnosu na 2023. povećana je za 481 t (14,2%), dok je ukupna proizvodnja kravljeg sira smanjena za 1 337 t (4,1%). Proizvodnja ovčjeg sira smanjena je za 21,3%, dok je proizvodnja kozjeg sira smanjena za 34,6%.
Od ostalih sireva smanjena je proizvodnja srednje tvrdog sira, za 14,2% (1 690 t) i srednje mekanog sira, za 4,9% (9 t). Povećana je proizvodnja mekanog sira, za 10,4%, tvrdog sira, za 11,1%, ekstra tvrdog sira, za 8,9%, i svježeg sira, za 0,4%. U odnosu na prethodnu godinu ukupan sadržaj mliječne masti u prikupljenome kravljem mlijeku smanjen je za 1,2%, u ovčjemu za 9,0%, a u kozjemu za 7,6%. Što se tiče pojedinačnih mliječnih proizvoda, ukupna količina mliječne masti u mlijeku za piće manja je za 8,8%, u fermentiranim proizvodima za 1,3% i u siru od čistoga kravljeg mlijeka za 5,2%. Sadržaj mliječne masti veći je u vrhnju, za 1,5%, i u maslacu, za 17,5%. Sadržaj bjelančevina kravljeg mlijeka povećan je u mlijeku za piće, za 1,7%, i u vrhnju, za 1,0%, dok je u kravljem siru smanjen za 5,9%.
Grafikon 1. Trendovi proizvodnje i otkupa mlijeka u RH u razdoblju od 2020.-2024. godine
Izvor: GIU Croatiastočar
Foto: Shutterstock
