Hrvatska mljekarska reprezentacija, 50 stočara iz Zagrebačke županije i dvije susjedne, članovi uzgojnih organizacija HUSim (Hrvatski savez uzgajivača simentalskog goveda) i ZG SIM (Savez uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba), posjetili su sredinom lipnja Austriju. U okviru stručnog putovanja posjetili su uzgojni centar Traboch u Štajerskoj i obišli dva gospodarstva na obiteljskim farmama za mlijeko i tov. Nazočili su aukcijskoj prodaji stoke u Koruškoj te vidjeli na djelu učenike srednje poljoprivredne škole Weindorf u sustavu krava-tele u St. Donatu.

Županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvitak Josip Kraljičković, kaže da su organizirali stručno putovanje kako bi naši stočari, u prvom redu proizvođači mlijeka i tovljači, vidjeli na primjeru dobre prakse kako se taj posao radi u govedarstvu Štajerske, ali i trži u jednoj od vodećih stočarskih zemalja u EU. Dodao je da pripremaju izgradnju Regionalnog centra rasplodne stoke (RCRS) Dubrava, što je projekt vrijedan 50 milijuna kuna, za pružanje usluga prije svega stočarima, da tamo mogu kupiti kvalitetna grla. Trebao bi biti gotov za tri godine i čije je idejno rješenje rađeno prema onome u Koruškoj.

RCRS Dubrava za tri godine, a čeka se već 40 godina

Vidjeli smo da je vlast u Austriji, bila ona lokalna i nacionalna, na usluzi proizvođačima mlijeka i mesa. Oni imaju više izvora financiranja na gospodarstvu, jer imaju i šume u svom sastavu, ali i vrlo jaku organizaciju, koja stoji iza njihovog govedarstva. Naš RCRS Dubrava, čije će projektno rješenje biti gotovo do kraja godine, trebao bi biti vrlo važan kamenčić. Sve kako bi i naše stočarstvo stalo na zdrave noge i dobilo zasluženo mjesto kojemu mu pripada u poljoprivedi, ističe Kraljičković. Inače, financiranje RCRS-a Dubrava nakon analize svih mogućih izvora, trebala bi preuzeti središnja država.

Naime, hrvatski poljoprivrednici često kupuju junice u Austriji, koje su, kažu, za klasu bolje od onih u Njemačkoj. Direktor uzgojnog centra Traboch (Rinderzucht Steiermark) Peter Shubert, otkriva da su tvrtku Genetic Austria (GA) osnovali regionalni savezi za uzgoj. Štajerska je regija poznata po uzgoju simentalca, gdje ima 150 farmi. Njega ova tvrtka izvozi u 40 zemalja, bilo da je riječ o sjemenu, embriju do živih životinja.

Inače, novi uzgojni centar Traboch izgrađen je 2016. g. Na njemu su postavljeni solari, a drugi je po veličini u Austriji te se nalazi između auto ceste i željeznice, zaštićen ogradom od buke. Počeli su, prije šest godina s prodajom 7.500 teladi, a sada su na 11.000. Cilj je godišnje prodati 50.000 komada stoke ili tisuću tjedno. Tržište im je podjeljeno po pola između onoga u EU i trećih zemalja. Tako je velika potražnja trenutno za njihovom stokom u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Za vrijeme našeg posjeta u karanteni centra je bilo 20-ak junica koje su bile namijenjene za izvoz u Hrvatsku. Austrijski stočari imaju samo 20 mliječnih krava u prosjeku. Žive bolje od hrvatskih, jer su suvlasnici mljekara, aukcijske prodaje i mesnice.

Damir Pejaković i Peter Shubert

Dnevni prosjek farme u Austriji 400 litara mlijeka

-Inače, Mato Janjić je bio naš ,,čovjek za vezuʺ, koji je u Austriji dogurao do mjesta direktora u GA. Nedavno je podigao i svoju farmu u BiH, otkriva nam poljoprivredni savjetnik u Vrbovcu Damir Pejaković, stručni tajnik ZG SIM-a. Kaže da dugo željeni centar Dubrava, koji čekaju već 40 godina, mora biti napravljen kako treba.

Pejaković ističe da se godišnje potroši 500 milijuna kuna na uvoz 150.000 teladi u Hrvatsku. To puni proračun Austrije, Rumunjske i Češke. Osim toga, naši stočari, imaju puno veće fiksne troškove, bez obzira na proizvodnju. Istodobno, farme u Austriji, a samo u Štajerskoj ima 150 gospodarstava sa 150.000 litara mlijeka godišnje. Imaju puno veći remont stada, jer ,,jalova krava ne vraća kredit za novi traktor i brzo se prodajeʺ.

S radom Saveza uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZG SIM), upoznao nas je Nikola Kostiha. On kaže da je ta udruga 2017. g. dobila status proizvođačke organizacije. U pet godina su povukli iz Mjere 9., 500.000 eura, te su organizirali prodaju preko računa viškova robe za svojih 147 članova s područja županije i Grada Zagreba. Dodaje da je najviše prometa ostvarili u ovih pet godina preko tovnog materijala, odnosno bikova za klanje i izlučenih krava te nešto izlučenih junica. Cilj je, kaže, organizirati prodaju rasplodnog materijala. Zbog toga su i organizirali ovo stručno putovanje, u prvom redu za mlađe članove, kako bi vidjeli kako se to radi na europskoj razini.

Kako se čulo, dnevni prosjek mliječne farme u Austriji je 400 litara mlijeka. To je 140.000 litra mlijeka godišnje, a to je manje od proizvodnje većine hrvatskih proizvođača mlijeka.

Voditelj uzgojnog programa za simentalsku pasminu Centra za stočarstvo HAPIH-a Josip Crnčić, tajnik HUS-ima. Kaže da je bilo poučno i lijepo vidjeti, svuda nakolo, goveda u Austriji, kojih ova zemlja ima ukupno čak 750.000. Tu je i vrlo jak ustroj stručne organizacije i centra za aukcijsku prodaju rasplodnih grla. Oni rade u interesu stočara, jer su im oni poslodavci.  

Među njima su bili i školovani mladi poljoprivrednici Danijel Horvatić i Rafael Hubak. Oni su u pratnji supruga Magdalene i Eleonore, pažljivo pratili austrijska iskustva, ali i međusobno, otvoreno, razmjenjivali informacije. Bilo o uzgoju stoke ili radova na polju, uslijed drastičnog rasta cijena plavog dizela i repromaterijala u krizi.

Mliječna farma u Austriji ima u prosjeku 20 krava

Horvatić, čiji su vrhunski bikovi za rasplod prodani u Njemačku i Češku, ističe da mladi poljoprivrednici u Austriji, manje rade. Odnosno imaju manje zemlje i goveda, a žive bolje od nas. Prvenstveno jer su suvlasnici mljekare, centra aukcijske prodaje i mesne industrije. Dodaje da će nakon posjete Austriji, osigurati pašnjak za goveda, kojih ima 70 i obrađuje 80 ha zemljišta. Od njih je 50 ha u njihovom vlasništvu. Osim toga, kaže, farme su tamo odmah uz cestu, a jedna je odmah do benzinske postaje. To nikome ne smeta, a on je sam potrošio 200.000 kuna samo na asfaltiranje prilazne ceste do naše farme.

S druge strane, Hubak ističe da se vidi kako se živi s otkupnom cijenom mlijeka od 52-53 euro centa, što je 4 kune. Dodaje da u Austriji,  farmer može živjeti i od 20 mliječnih krava. Iza njih stoji uređen tržišni sustav te vrhunska genetika, koja daje izvrsne rezultate, a mi što više radimo, više novaca izgubimo. On u općini Križ obrađuje 160 ha zemljišta te ima 100 krava na mužnji. Od njih dobije 1500 litara mlijeka dnevno po otkupnoj cijeni od 3,20 kuna po litri bez PDV-a.

Ivica Škrivanek iz Bešlineca kod Ivanića, gdje obrađuje 100 ha zemljišta i ima 25 muznih krava, drži da su austrijski vrhunski stočari, koji nemaju nove štale. Međutim, imaju vrhunsku genetiku i uređeno tržište, barem 50, ako ne i 100 godina, ispred nas. Vidi se, napominje, da su to generacije, uz pomoć struke i institucija, pomno stvarale.

Štale od drveta, ali dva puta dnevno mijenjaju slamu

Na dvije obiteljske stočne farme u Schardorfu i Preblu hrvatski gosti bili su lijepo, domaćinski dočekani i počašćeni, ispred same štale, koje su izgrađene od drveta, jer dosta hektara šume, a neki i više od 100 ha, gotovo svi ovdašnji stočari, imaju na obiteljskom gospodarstvu.

Planinska farma obitelji Heidemarie Ferstel koja je uzgojila nagrađenog bika GS Der Beste, nalazi se na čak 900 metara nadmorske visine. 70 posto prihoda ovoga gospodarstva, na kojem smo vidjeli i voćnjak, 40-ak košnica pčela i dvije koze, dolazi od proizvodnje mlijeka. Heidemarie nam je otkrila da zbog čuvanja dvoje male djece, imaju podjelu posla na farmi, koja se nalazi na dvije lokacije. Ona je zadužena i za umjetno osjemenjivanje stoke, koja u štali ima i veliki ventilator.

Vidjeli smo da je podloga u štali izgrađenoj 2009.g. od vapna, a na njoj sjeckana slama, koju dva puta dnevno stavljaju na ležište. To je iznenadilo naše stočare. Što se tiče stočne hrane, nismo primjetili miksericu, već koriste samo silažu i koncentrat te sve krave napasaju. Inače, sve rade sami, a plaćaju uslugu baliranja. Proizvodnja po kravi je 10.000 litara mlijeka, 800 kilograma masti, plus proteini što je jako dobro, komentirali su hrvatski stočari. Ni kiša ih nije omela u obilasku veće farme u krugu od 100-ak metara.

Obitelj Heidemarie Ferstl ima planinsku farmu na 900 metara nadmorske visine

Zemljišta imaju ukupno 86 ha, od čega je 30 ha šume, a od 56 ha zemlje. 2 ha su pod kukuruzom, dok su sve ostalo travnjaci. U najmu imaju samo 4 ha zemljišta. Nedavno su kupili još 21 ha zemlje, koja je ovdje ”jako skupa”.

Vole musti krave, a imaju i manji bazen

Uzgojem simentalaca se bave od 1960. g. Trenutno imaju 100-ak grla stoke u otvorenom uzgoju. Njezin suprug, na drugoj farmi, ima smeđe krave. One su putem genetike, pogubile meso u korist mlijeka. Radi se o kvalitetnim grlima, jer je šest krava već prešlo 100.000 litara mlijeka. Veliki broj mladih bikova, koje uzgajaju, koriste i testiraju. Veseli ih, kažu, rad na farmi. No, nisu nešto posebno zainteresirani za brojne izložbe goveda, koje su na visokoj razini.

Druga farma je na 790 metara nadmorske visine. Obitelj Martina Stücklera ima 70 ha zemlje, od čega je 60 ha vlastitog zemljišta i 10 ha u zakupu. Također ima čak 105 ha šume, od čega 2 ha alpskih pašnjaka. Tu je i 49 muznih krava, čak 91 ženski podmladak i 18 bikova/teladi. Na njoj žive i rade tri genercije, a u sklopu farme imaju i manji bazen u izgradnji. Čuli smo od našega domaćina da rade između četiri do 10 ispiranja embrija. Svu žensku telad, ako i veći broj muške, tipiziraju.

Dnevni muzni prosjek je malo iznad 34 litre po kravi. U izmuzište su ulagali 2009. g. Zasad “samo razmišljaju o robotu za mužnjuʺ, jer kažu, vole musti krave. Inače, iako je cijena mlijeka sada malo veća u ekološkom uzgoju, a ranije je bila veća razlika na austrijskom tržištu, koje je vodeće u EU s 37 posto udjela eko poljoprivrede, obje posjećene farme su u konvencionalnoj proizvodnji.

(nastavlja se)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje