Kada počnemo razmišljati o uzgoju kunića prvo moramo sakupiti što više podataka, i vidjeti možemo li im osigurati temeljne uvjete za normalan život. Uz osiguravanje primjerenog smještaja i prehrane, vrlo je važno odabrati i odgovarajuću pasminu koja će moći pomiriti naše želje i mogućnosti.

Prema definiciji, pasmina je skupina životinja istih svojstava s obzirom na boju, oblik, veličinu, težinu, kakvoću krzna, rast i fiziološka svojstva, koje prenosi na svoje potomstvo. Tako kuniće prema težini i veličini dijelimo na velike, srednje, male i patuljaste, a prema dužini dlake na dugodlake i kratkodlake pasmine.


Kratko ćemo opisati pojedine najčešće uzgajane pasmine i navesti njihove uzgajivače u našoj državi. Izvor podataka o uzgajivačima je katalog 16. državne i 1. međunarodne izložbe malih životinja, koja je održana koncem prošle godine u Gudovcu pokraj Bjelovara i katalozi s ostalih izložaba malih životinja. Osim opisanih, postoji još mnogo pasmina koje se mogu vidjeti na svjetskim izložbama.


Velike pasmine (orijaši)


To je skupina kunića koji prelaze težinu od 5 kg. Obično se kreće između 6 i 8 kg, dužina tijela iznosi od 62 do 68 cm. Rasplodnu zrelost dostižu u prosjeku u dobi od 8 do 10 mjeseci. U prvom redu koriste se za dobivanje mesa. Najpoznatiji predstavnici ove skupine su belgijski orijaš, bijeli orijaš, orijaški šarac, te veliki ovnoliki kunić.


Belgijski orijaš


Snažna i krupna životinja dužine tijela od najmanje 65 cm i idealne težine veće od 7 kg, koju odlikuju široka prsa i leđa te duge i ravne noge. Glava je velika, nešto uža kod ženki te šira i okruglija kod mužjaka. Uši su ravne i čvrste, duže od 16 cm. Oči su smeđe boje. Rep nešto duži i nadignut. Krzno je mekano, dugačko i glatko. Dopuštene boje su sivosmeđa, zečjesiva, tamnosiva, čelična, crna, plava, plavosmeđa, zečja i žuta. Rasplodnu zrelost ženke postižu u dobi od 8 do 9, a mužjaci u dobi od 10 do 12 mjeseci. Mirne je i blage naravi, ali je osjetljiv na neprimjerene uvjete prehrane i smještaja. Koristi se za dobivanje mesa i kožica.


Bijeli orijaš


Skladno i elegantno tijelo dugo je najmanje 64 cm, sa snažnim i jakim nogama. Glava je velika, s mesnatim, jakim i uspravnim ušima dugima najmanje 16 cm. Dostiže težinu od 6 do 8 kg. Krzno je gusto, glatko i dugo. Snježnobijele je boje sa crvenim očima i bezbojnim noktima (albino). Zbog navedenih svojstava krzno je sklono onečišćenju, pa mu moramo pružiti odgovarajući smještaj koji će to spriječiti. Meso je ukusno a kožice vrijedne i cijenjene.

Prethodni članakValenje peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj lijeske (I.)
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.