Sve više poljoprivrednih gospodarstva u Hrvatskoj nalazi pozitivan primjer uzgoja i držanja krava po principu na bliske nam susjede u Austriji.
Veliki dio Austrije, a pogotovo ruralni krajevi i rubni dijelovi uz Alpe bave se stočarstvom, pretežno govedarstvom u sustavu krava-tele. Prolazeći kroz te krajeve može se vidjeti da skoro i ne postoji brežuljkasti dio ili brdo koje nije napasivano i pokošeno. Regija Volarberg u Austriji smještena je na samom sjeveru Austrije i graniči sa Švicarskom. Bogata pašnjacima i stočarstvo predstavlja znatan dio u gospodarskom razvoju i rastu. U Austriji krave veći dio godine borave na otvorenom na ispaši zajedno s teladi. Tamo se u ograđenom prostoru provodi rotacija pašnjaka, a uz pašu krave dobivaju kamenu sol po volji.
Ciklus krava- tele
Na jednom primjeru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prikazat ćemo kako izgleda jedan ciklus na prosječnoj obiteljskoj farmi krava u sustavu krava – tele.
Do početka lipnja otprilike se obavljaju dvije košnje livada i pašnjaka i sprema se sijeno za hranidbu stoke zimi. Otava se kosi kada su biljke u cvatu i dobre hranidbene vrijednosti za stoku.
Svako gospodarstvo posebno za sebe odlučuje hoće li tekuće godine poslati svoju stoku na ispašu i čuvanje u Alpe. Naime, ako je u Alpama još snijeg, krave idu na ispašu početkom lipnja, a ako nema snijega idu krajem svibnja. Gospodarstvo ima obavezu za svaku kravu koju šalje u Alpe na ispašu dostaviti nadležnom tijelu broj grla (naslovna slika). Vrlo je važno ukoliko se radi o bređoj kravi da se utoliko ona izuzme iz stada. Krave kreću sa zbirnog mjesta iz sela, u krdu preko nizinskog dijela Alpa u sve više predjele.
Pastiri goniči su cijelo vrijeme uz njih, koji ih prate i tjeraju prema višim predjelima Alpa ovisno o ispaši. Krave ostaju u Alpama oko 90 dana ili po dogovoru te se vraćaju na gospodarstvo u rujnu (slika 2 i 3.). Gospodarstva se tijekom perioda boravka krava u Alpama bave spremanjem hrane za zimu, čišćenjem staje i popravcima na farmi. Svakako to razdoblje bez stoke ima velike prednosti i za sama gospodarstva.
Dvije vrste boravka krava
S obzirom na način boravka krava postoje dvije vrste boravka u Alpama:
- Sustav krava – tele: krave se ne doje, a telad ide u prodaju (meso)
- Sustav gdje se krave doje i od mlijeka se rade prerađevine u obliku sireva, maslaca i ostalo.
Svi prerađeni i dobiveni mliječni proizvodi u Alpama su izuzetno specifični po svojoj aromi i načinu pripreme. Također se u njih dodaje i specifično alpsko bilje i začini. Mlijeko tih krava je puno kvalitetnije i bolje jer krave ne pasu samo travu nego cvijeće i biljke koje su baš specifične za alpske krajeve. Proizvodi se šalju u selo i dalje idu na prodaju u sirane. Krave u Alpama se redovno svaka 3-4 tjedna premještaju na druge i nove parcele u svrhu bolje ispaše i kondicije. Svaki vlasnik ima mogućnost kada god želi doći u nadzor svojeg stada a u slučaju nezgode dužan je doći u kontrolu. Gospodarstva koja šalju svoje krave u Alpe ili su u konvencionalnoj ili ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Do miješanja grla dolazi no s obzirom na oznaku i broj markice, stoka se uredno raspoznaje (slika 4).
Na ispaši 120 dana
Prema zakonu o poljoprivredi u Austriji svako gospodarstvo ima obvezu držati krave vani na ispaši 120 dana. Odlaskom u Alpe 3 mjeseca su već odrađena, a ostatak krave provedu na ispaši na vlastitom gospodarstvu. Na taj način ispaše Alpe se čiste prirodnim putem i održavaju s obzirom da se ne smiju kositi. Održavanjem prirodne flore i faune postiže se velika ravnoteža i efikasnost u pogledu bioraznolikosti i kondicijskom stanju krava koje gore borave. Boravak krava u Alpama se plaća ovisno o broju krava od nekih 80 eura za 90 dana boravka (ovdje govorimo za cijelo stado). Gospodarstvima to predstavlja vrlo prihvatljivi trošak te ih se sve više odlučuje za taj potez. U jesen kada se krave vraćaju iz Alpa u selo imaju zvona i spuštaju se postupno s Alpa. Gospodarstvo po broju na uhu, prepozna svoju kravu, a vrlo je interesantno što većina krava već sama zna svoj put kući.
