Kravlji kolostrum je tekućina žučkaste boje većeg udjela suhe tvari (oko 25 – 26 posto) u odnosu na mlijeko (oko 12 – 13 posto). U suhoj tvari najzastupljeniji su proteini, odnosno proteini sirutke. Kolostrum, u odnosu na mlijeko, ima manju količinu laktoze, a veću količinu ostalih glavnih sastojaka.


Kolostrum sadrži gotovo dvostruko veći udio mineralnih tvari te više višestruko nezasićenih masnih kiselina u odnosu na mlijeko. Kolostrum je, osim toga, izuzetno bogat vitaminima, iako njihova koncentracija može varirati.


Kolostrum je u znanosti poznat kao najjači prirodni imunostimulator. Najvažniji imunološki sastojci kolostruma su imunoglobulini, važni u neutralizaciji toksina, virusa i bakterija. Oni su pasivna imunološka zaštita, jer obnavljaju i jačaju imunološke reakcije do sazrijevanja imunosustava novorođenčeta. Tako novorođenim životinjama, koje tijekom prvih sati života ne prime kolostrum prijete različite infekcije, slab prirast i povećana smrtnost.


U sastavu kolostruma su i drugi sastojci nespecifičnih antimikrobnih i imuno – stimulirajućih svojstava (laktoferin, lizozim, laktoperoksidaza, leukociti, citokini) te drugi imunomodulatorni čimbenici poput faktora rasta. Do danas je dokazano da veliki broj ovih supstanci iz kolostruma djeluju u liječenju mnogih bolesti, pa se kolostrum sve više koristi u farmaceutske svrhe. Laktoferin je glikoprotein koji veže željezo. Sintetizira se u mliječnoj žlijezdi i drugim egzokrinim žlijezdama, a ima ga i u suzama.


Laktoferin, a osobito njegovi derivati, imaju širok bakteriostatski, bakteriocidni i antiviralni spektar djelovanja, a mogu modulirati i upalne reakcije. Bakterije i virusi trebaju željezo kako bi se mogli razmnožavati i rasti. S obzirom da laktoferin veže željezo, to mu daje jedinstvenu sposobnost obrane organizma od širokog spektra patogenih mikroorganizama, osobito koliformnih (Escherichia coli i Enterobacterae rogenes). Primjenjuje se u liječenju raka, herpesa, kroničnog umora, Candida albicans i drugih infekcija. Količina laktoferina u kravljem kolostrumu je oko 1,5 – 5 mg/L, a u mlijeku oko 0,1 mg/L.


Laktoperoksidaza je djelotvorni antimikrobni enzim koji ”čuva” mlijeko od kvarenja, a također stimulira rast novorođene teladi. Kolostrum sadrži podjednaku količinu laktoperoksidaze kao i mlijeko.


Lizozim je antimikrobni sastojak humanog kolostruma i mlijeka, a utječe na intestinalnu bakterijsku floru novorođenčeta. Pomaže u zaštiti od bakterijskih infekcija, jer uništava bakterije s kojima dolazi u kontakt. Antibakterijsko djelovanje lizozima posljedica je vezivanja za stanicu bakterije i razaranja stanične membrane u prisustvu elektrolita. Posebno je djelotvoran na bakterije roda Clostridium i druge gram pozitivne bakterije. Može biti i učinkovit lokalni antibiotik. Koncentracija lizozima u kolostrumu je visoka i postepeno opada prijelazom na normalno mlijeko. Koncentracija lizozima u humanom kolostrumu stostruko je veća nego u kravljem.

Prethodni članakNove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka
Sljedeći članakPrskanje voćaka prije kretanja vegetacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.