Soju, jednogodišnju mahunarku, proizvodimo ponaj prije kao zrno za industrijsku preradu. U novije vrijeme soja se sve više uzgaja za zelenu krmu ili silažu, sama ili u smjesi s kukuru zom, su danskom travom, sirkom te drugim kulturama.
U soji je visok postotak bjelančevina, koje nakon ekstrakcije ulja ostaju u sačmi, a ona je vrlo važan sastojak u smjesa ma za razne vrste i kategorije stoke. Kao zelena krma, sastojak silaže ili zrna sadržava vrlo kvalitetne bjelan čevine, i njihove značajne aminokiseline: lizin, triptofan, metionin, i to dvostruko više nego kukuruz. Soja sadržava puno vitamina B1, B2, C, D, E, K, a i puno provitamina A (karotina). Svi sastojci soje (bjelančevine, celuloza, masti i šećeri) odlično služe u ishrani, pa se kaže da su visoko probavljivi. Soja kao uostalom i sve mahunarke ostavljaju puno dušika u tlu i odličan je predusjev za strne žitarice i sve okopavine. Po sadržaju bjelančevina, vitamina i aminokiselina, soja nema konkurenciju među ostalim zrnatim mahunarkama.
Zelena masa može se prerađivati dehidracijom u brašno. Može se sušiti za si jeno, ali se to rjeđe radi zbog velikih gubitaka na lišću. Soja kao i druge mahunarke pokazuju vrlo povoljan utjecaj na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Korijenovom masom dobro prožima tlo, čini ga rastresitim i prozračnijim; ostavlja velike količine vezanoga atmosferskog dušika pomoću bakterija Bradyrhizobium japonicum, također ostavlja velike količine organskih tvari: listova, stabljike koji se zaoravaju i na taj način obogaćuju tlo organskom masom. Soja uzgajana za proizvodnju krme u gustom sklopu ostavlja tlo čistim od korova, zato i predstavlja izvanrednu predkulturu za većinu ratarskih kultura, osobito strnih žitarica.
Načini korištenja soje u hranidbi
Svježa sojina biljka
Stoka rado uzima soju kao zelenu krmu, posebice kasnozrele i lisnate sorte. Biljka soje sadržava 2,9 – 3,9 posto sirovih bjelančevina u zelenoj masi, a poslije odrveni te se povećava količina sirovih vlakanaca. Kao zeleno krmivo može se koristiti sve do stvaranja mahuna, jer je još zadovoljavajuća probav ljivost organske tvari (65 – 70 posto). Soja u zelenom stanju dobro utječe na miris i okus mlijeka.
Silaža sojine biljke
Soja se može silirati, iako je u pravilu to teško provoditi zbog većeg sadržaja bjelančevina. Obično se silira kad biljka dosegne polovicu do dvije trećine zrelosti zrna, odnosno kad donji listovi počnu žutjeti. Optimalno vrijeme kosidbe soje za silažu ovisi i o sorti.
