Broj živooprasene prasadi rezultat je kompleksnog djelovanja mnogih čimbenika, genetskih i okolišnih. Većini poznavatelja svinja je jasno da postoje plodne i manje plodne pasmine, da krmače pasmina pod snažnom selekcijom danas daju legla u kojima se broj prasadi kreće i više od 20.
Na našim obiteljskim gospodarstvima proizvodni uvjeti su varijabilni: kreću se od izvrsnih do manje dobrih uvjeta za držanje svinja. Iako upravljanje reprodukcijom nazimica i krmača zahtjeva rutinu, ponekad nam je potrebna šira slika. Vrlo često određeni čimbenici prilikom upravljanja reprodukcijom ostaju izvan fokusa, kao primjerice sezonska neplodnost krmača. Ona rezultira slabijom oprasivošću i manjim leglima iz ljetnih pripusta.
Svjetlosni režim također može utjecati na plodnost. Krmače izložene dnevnom svjetlu u trajanju od 16 sati u razdoblju estrusa pokazale su bolje rezultate u plodnosti u usporedbi s onima u tamnijim uvjetima. Također, na plodnost mogu utjecati i pogreške prilikom hranidbe svinja. Jedan od glavnih pokazatelja opravdanosti hranidbenog režima je kondicija rasplodnih krmača i nerastova. Ni jedna krajnost ne utječe povoljno na plodnost: kod krmača u tovnoj kondiciji dolazi to težih prasenja ili pojave sindroma mastitisa, metritisa i agalakcije te problema s nogama.
Kod mršavih krmača u izgladnjeloj kondiciji dolazi do atonije maternice i tihog gonjenja te posljedično produženog razdoblja od odbića do koncepcije. Prilikom pripreme obroka za krmače i nazimice, osim korištenja hrane koja će zadovoljiti sve hranidbene potrebe krmača i nazimica, potrebno je voditi računa o higijenskoj ispravnosti hrane.
Značaj higijenske ispravnosti hrane
U posljednje vrijeme problem su mikotoksini u hrani, kukuruzu kao dominantnoj hrani za svinje. Mikotoksini negativno utječu na plodnost, izazivaju pobačaje, manju veličinu legla koje je često avitalno. Poznato je da je najveća plodnost krmača u trećem i četvrtom leglu. Prevođenje nazimica u krmače često je kritični dio upravljanja reprodukcijom. Pravovremeno i ispravno prevođenje omogućuje postizanje većeg prvog legla, što će utjecati na povećanje plodnosti u sljedećim leglima. Stoga je u stadima u proizvodnim uvjetima na većini naših obiteljskih gospodarstava optimalna stopa remonta (zamjena krmača nazimicama) 30–40 %.
Visok udio prvopraskinja smanjuje prosječnu veličinu legla u stadu. U modernim kompanijama koje za proizvodnju prasadi koriste visokoplodne linije krmača koje već u prvim leglima daju velik broj prasadi svjesno se ide na povećanje stope remonta te se krmače izlučuju već nakon četvrtog ili petog legla. (nastavlja se)
