S obzirom na velike zahtjeve koje ima crvena djetelina, što se tiče uzgoja i čuvanja u usporedbi s npr. travnatim smjesama, procjenjuje se da jedna petina silaže koju koriste farmeri sadržava crvenu djetelinu.
Datum košnje utječe na kvalitetu silaže
Finski istraživački tim proučio je razlike kod krava u unosu silaže koja je pokošena u različitim stadijima rasta i njen učinak na produkciju mlijeka. Osim toga, analizirani su i sadržaj mlijeka, te probavljivost silaže. Znanstvenici su analizirali crvenu djetelinu početnog (primarnog) rasta i travu ponovljenog rasta od koje potječe gotovo polovina silaže. Studija je pokazala da je crvena djetelina vrlo preporučljiva kao sirovi materijal za silažu. Istaknuto je da su krave sposobne vrlo učinkovito iskoristiti energetsku vrijednost crvene djeteline. Krave su konzumirale manje količine crvene djeteline primarnog rasta u usporedbi s drugim silažama, ali njihova mliječnost ostala je nepromijenjena. Prema tome, manja količina silaže rezultirala je većim količinama mlijeka. Istraživanje je pokazalo da krave više vole silažu od trave primarnog rasta nad onom dobivenom od trave ponovljenog rasta, unatoč tome što se probavljivost obje silaže u izvedenim pokusima pokazala podjednako dobrom. Također, krave su proizvodile manje količine mlijeka nakon konzumacije silaže od trave ponovljenog rasta, nego u slučaju kada su konzumirale silažu od trave primarnog rasta. Razlike u unosu kod krava između tih silaža, možda nastaju zbog činjenice da su kod trave ponovljenog rasta u znatno većoj količini prisutne bolesti, korovi, te propadajući materijal. Visoko kvalitetnu silažu bi trebalo davati visoko mliječnim kravama, dok bi se manje kvalitetna silaža od trave ponovljenog rasta, trebala koristiti u hranidbi krava koje su u suhostaju, te mladih goveda.
Hranjivije mlijeko
Krave koje se hrane krmivom koje sadrži lan, proizvode hranjivije mlijeko, pokazala je studija koju je provelo Sveučilište u Oregonu. Njihovo mlijeko sadržavalo je više omega 3-masnih kiselina, te manje zasićenih masnoća.
Tradicionalna hranidba stoke koja obuhvaća mješavinu kukuruza, žitarica, sijeno lucerne i travnatu silažu, rezultira proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda s niskom koncentracijom omega 3-masnih kiselina i ostalih višestruko nezasićenih masnih kiselina.
U provedenom pokusu, 10 bređih krava hranjeno je različitim količinama sjemena lana – do 7 % dnevnog obroka. Znanstvenici su nastojali precizno odrediti onu količinu lana koja bi maksimalno povećala količinu omega 3-masnih kiselina u mlijeku i mliječnim proizvodima bez negativnog utjecaja na njihovu proizvodnju i teksturu. Na odsjeku sveučilišta u Oregonu za prehrambenu tehnologiju proizvedeni su maslac i sir, koji su potom analizirani po teksturi i nutritivnom sastavu tj. vrijednostima.
Rezultati su pokazali da je hranidba krava s do 2,7 kg ekstrudiranog sjemena lana popravila sastav masnoća, bez negativnog utjecaja na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda.
S režimom hranidbe od 2,7 kg sjemna lana dnevno, zasićene masne kiseline u punomasnom
mlijeku su opale za 18 %, razina nezasićenih masnih kiselina je porasla za 82 % dok je količina omega 3-masnih kiselina porasla za 70 % u usporedbi sa hranidbom bez lana. Slični rezultati su zabilježeni i kod mliječnih proizvoda tj. maslaca i sira. Unatoč tome, količina zasićenih masti je i dalje iznosila više od polovice ukupne količine masnih kiselina. Znanstvenici su napomenuli i da je ohlađeni maslac bio mekši i manje ljepljiv zahvaljujući manjoj količini zasićenih masnih kiselina. Također, krave su proizvodile istu količinu mlijeka kod hranidbe koja je obuhvaćala lan. Unatoč tome što sjeme lana košta više nego uobičajena stočna hrana, postoji nada za pronalaskom cjenovno pristupačnog suplementa hranidbi krava budući da se proizvodi koji su bogati omega 3-masnim kiselinama mogu u trgovinama prodavati kao premium proizvodi. Mnogi potrošači već pokazuju zanimanje i volju da plate višu cijenu za proizvode koji su dodatno obogaćeni omega 3-masnim kiselinama. Jedno je sigurno – farmeri neće imati nikakvih teškoća nagovoriti svoje krave da jedu sjemenke lana.
