Jedna od Praksi korisnih za klimu i okoliš je napasivanje s 0,3-1 uvjetnim grlom po hektaru.

Koji je to broj dana napasivanja preporučen za napasivanje na pojedinoj vašoj parceli?

Preporučeni pašni pritisak možete izračunati uz pomoć KALKULATORA PREPORUČENOG BROJA DANA NAPASIVANJA – koji je dostupan na web stranici Agencije za plaćanja/ ZPP 2023-2027/Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja.

Kalkulator i upute za korištenje nalaze se ovdje.   

KALKULATOR PREPORUČENOG BROJA DANA NAPASIVANJA sastoji se od:
  • Izračuna broja uvjetnih grla po ARKOD parceli i
  • Izračuna minimalnog i maksimalnog preporučenog broja dana napasivanja, uz poštivanje propisanog pašnog pritiska od 0,3 do 1 uvjetno grlo po hektaru.

Pašni pritisak definiran je člankom 3. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu (NN 31/25):

(2) t) pašni pritisak – je umnožak broja grla izražen u uvjetnim grlima, u skladu s koeficijentom konverzije iz Tablice 6. Priloga 1. ovoga Pravilnika i vremenskog koeficijenta koji čini odnos broja dana ispaše na cijeloj površini ARKOD parcele i broja dana u godini zahtjeva, podijeljen s površinom te ARKOD parcele.

Napomena:

Kalkulator izračunava preporučeni broj dana napasivanja, no kako bi se mjere u potpunosti ispoštivale, potrebno je pridržavati se svih obveza korisnika koje se tiču napasivanja posebno perioda napasivanja i ostalih uvjeta i obveza  propisanih  Pravilnikom. Popis obveza po intervencijama  vezanih uz napasivanje navodimo u nastavku:

31.02. Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima:

–  Korisnik je u godini zahtjeva obvezan održavati pašnjake i krške pašnjake ispašom stoke u vlasništvu i/ili posjedu uz poštivanje pašnog pritiska od 0,3 do 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara u razdoblju ispaše, u skladu s Tablicom 6. Priloga 1. Pravilnika, a provedbu obveze može zabilježiti geotagiranom fotografijom te istu dostaviti Agenciji za plaćanja putem AgroGTF aplikacije.
– Ispaša stoke mora se provesti do 1. listopada godine zahtjeva
– Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.

31.07. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti:


– Ako se travnjak održava napasivanjem, stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini, uz poštivanje pašnog pritiska s najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
– Ako se travnjak održava košnjom ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, a stoka se mora napasivati na cijeloj raspoloživoj površini uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
– Ako se travnjak održava košnjom, ovisno o regiji, dozvoljena je najviše jedna košnja u skladu sa sljedećim terminima:

       – Kontinentalna nizinska regija: od 1. kolovoza do 15. rujna
       – Brdsko-planinska regija: od 20. srpnja do 15. rujna
       – Mediteranska regija: od 15. srpnja do 15. rujna.
       – Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.

70.02.01. Zaštita ptice kosca (Crex crex):


– Ako se travnjak održava samo ispašom, ispaša je dozvoljena od 1. kolovoza do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
– Ispaša je dozvoljena nakon košnje do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele, uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
– Košnju provoditi isključivo u periodu od 1. kolovoza do 15. rujna,
– Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.

70.02.02. Zaštita leptira na trajnim travnjacima:


– Ispaša je dozvoljena samo od 16. rujna do kraja tekuće godine, stoka se mora napasivati na cijeloj površini ARKOD parcele, uz poštivanje pašnog pritiska od najmanje 0,3, a najviše 1,0 UG/ha ovaca i/ili koza i/ili goveda i/ili kopitara.
– Korisnik mora udovoljiti i ostalim uvjetima iz Pravilnika.

Prethodni članakOdržan sastanak nacionalnih stručnjaka uključenih u sustav prikupljanja podataka
Sljedeći članak20. Nacionalni sajam pršuta u Sinju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr