Pašne životinje pod stalnom su invazijom parazita. Zbog toga što se hrane krvlju, ovdje svakako treba spomenuti obliće iz roda Haemonchus. Invadiraju preživače i mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju njihovom zdravlju.
Iz navedenog roda u svijetu je najraširenija, a ujedno i najopasnija, vrsta Haemonchus contortus. Valjkastog je oblika, a mužjaci su manji od ženki koje dosežu duljinu i do 30 milimetara. Na prednjem dijelu tijela nalazi se zubić koji služi za sisanje krvi. Zato su ovi paraziti crvenkaste boje. Oplođena ženka u crijevima životinje proizvodi jajašca koja se luče putem izmeta u okoliš. Za dvadesetak dana iz jajašca će se razviti invazijska ličinka koju će preživač unijeti u probavni sustav putem hrane.
Ovaj parazit smjestit će se u sirištu gdje će se za relativno kratko vrijeme iz ličinke razviti odrasli mužjaci i ženke. Time ciklus počinje ispočetka. Ako u okolišu nastupe nepovoljni uvjeti za razvoj, primjerice hladnoća, ovaj parazit ima sposobnost zaustavljanja svog razvoja unutar životinje. Ciklus će se ponovno pokrenuti kad u okolišu nastupe uvjeti koji će omogućiti preživljavanje jajašaca i ličinki.
Zašto je ovaj oblić najopasniji?
U sirištu preživača može se naći nekoliko vrsta oblića, no ovaj krvopija smatra se najopasnijim. Samo jedan odrasli parazit može posisati znatnu količinu krvi, što može biti posebice opasno za mlade životinje. Parazitska bolest koju uzrokuje naziva se hemonkoza. Očituje se smanjenim uzimanjem hrane, padom tjelesne težine, anemijom, slabijom plodnošću, a u najtežim slučajevima i uginućem. Zbog gubitka krvi vlasnik ponekad na životinji može primjetiti otečenje u području donje čeljusti, slično onome koje se može javiti kod invazije metiljima.
Izmet je često suh i taman, a proljev se najčešće javlja ako postoji mješovita invazija s drugim vrstama oblićima. Ako dođe do smrti životinja, najčešće ugibaju mlade, a rjeđe odrasle. Ekonomski gubitci mogu biti znatni. Razvoj bolesti može biti vrlo brz, tako da se može dogoditi da vlasnik naoko zdravu životinju sljedeći dan pronađe mrtvu na pašnjaku.
Rasprostranjenost ovog parazita ponajviše ovisi o količini oborina i temperaturi. Značajan utjecaj ima i način držanja životinja. Velik broj životinja na malom prostoru dovodi do znatnijeg nakupljanja izmeta. Samim time dolazi i do veće mogućnosti da će životinja koja je sada prisiljena hraniti se u blizini izmeta, unijeti ličinke parazita. To može biti opasno ako unese veću količinu ličinki, s obzirom da se ovaj parazit hrani krvlju. Zato je preporučljivo imati sustav pregonskih pašnjaka. Savjetuje se istovremeno ili naizmjence s preživačima napasivati i druge vrste životinja, primjerice konje, jer paraziti preživača nisu opasni za konje i obrnuto. Tako konji unose parazite koji na njih ne djeluju i osiguravaju čišće i sigurnije pašnjake za preživače, dok preživači čine isto za konje.
Kako dijagnosticirati parazite?
U svih životinja preporučuje se provoditi parazitološku analizu izmeta kako bi se točno moglo odrediti koje paraziti naseljavaju pojedinu životinju. Kod preživača se dijagnostika ovog parazita ne oslanja na nalaz pretrage izmeta jer su jajašca većine preživača u izmetu izgledom vrlo slična. Ipak, ako je u izmetu prisutan veliki broj jajašaca parazita, može se postaviti sumnja na ovog parazita. Može se koristiti i posebna metoda bojanja gdje se specifična boja prima samo za jajašca ovog oblića. Postupak je dugotrajan, zahtjeva prisutnost iskusnog osoblja pa se može provoditi samo na fakultetima i institutima.
Kao jedna od pomoćnih metoda dijagnostike, a koja je dostupna i samim farmerima, izumljen je tzv. FAMACHA sustav. To je kartica na kojoj su opisane i nacrtane boje sluznice oka životinje, od onih normalnog izgleda pa do anemičnih (blijedih). Pažljivim pregledom, vlasnik životinje može u svom stadu pronaći životinje koje pate od gubitka krvi i na vrijeme ih liječiti. Međutim, ovaj postupak, iako jednostavan, zahtijeva mnogo vremena pa je teško provediv na velikim stadima životinja.
Antiparazitici koji djeluju i na ostale želučano-crijevne obliće, djelotvorni su i protiv ovog parazita. Međutim, treba napomenuti da je u novije doba zabilježena pojava otpornosti oblića H.contortus na neke antiparazitike. Iz tog razloga, neka gospodarstva danas koriste i neke druge metode kontrole parazita. Neke od njih uključuju korištenje biljnih pripravaka u krmivima te selekciju grla koja su genetski otpornija na djelovanje parazita.
