Tjeranje krmača i nazimica naziv je za pojavu estrusa, razdoblja u kojem krmača dozvoljava skok nerasta ili umjetno osjemenjivanje. Pravovremeno otkrivanje estrusa u krmača i nazimica ključan je dio u reprodukciji svinja.
Pravovremenim otkrivanjem tjeranja omogućuje se izbjegavanje pregona krmača i pojava, „praznih dana“ koji u svinjogojskoj proizvodnji donose gubitak. Stoga je u upravljanju farmom otkrivanje estrusa jedna od najvažnijih zadaća farmera.
Znakovi estrusa
Estrus u se u svinja sastoji od 4 faze. Prva faza je proestrus u kojem se organizam krmača i nazimica priprema za parenje i gravidnost te u toj fazi još nema znakova gonjenja. Prvi znakovi gonjenja javljaju se sljedećoj fazi koja se naziva estrus. To je razdoblje spolnog žara. U njemu se plotkinje se izrazito gone i u kojem dolazi do dodatnih promjena na spolnim organima kao pripreme za gravidnost. Estrus traje jedan do tri dana u plemenitih pasmina, a 3 5 dana u primitivnih pasmina.
U ovoj fazi dolazi do ovulacije – izbacivanja jajne stanice te je oplodnja moguća na kraju ove faze. Pojavom ovulacije prestaje razdoblje estrusa i počinje treće razdoblje, metaestrus. U ovom razdoblju se formira žuto tijelo koje omogućuje lučenje hormona progesterona. On je važan za održavanje gravidnosti krmača i koji onemogućuje pojavu novog estrusa. Ako ne dođe do oplodnje, žuto tijelo se razgrađuje u posljednjoj fazi koja se naziva diestrus.
Vanjski znakovi estrusa upućuju da nastupa razdoblje spolnog žara. Znakovi prema kojima se uočava gonjenje krmača jače su izražene u primitivnih, a slabije u plemenitih pasmina svinja. Iz stidnice se izlučuje sluz, u početku bistra, kasnije gusta i ljepljiva. Nabreklost stidnice opada i postupno nestaje u tijeku trajanja estrusa. Plotkinja stoji mirno i dopušta da je se zaskoči. Takva pojava se naziva pasivni refleks stajanja, pri čemu krmača stoji mirno te dopušta da je nerast zaskoči ili da se unese sjeme prilikom umjetnog osjemenjivanja.
Otkrivanje refleksa stajanja u prisutnosti nerasta otkrije se u 90 – 100 % krmača u estrusu. Nerast ne otkriva krmače u estrusu, nego se one otkrivaju pokazujući interes za njega. To je naročito izraženo ako se nerast kreće ispred, a ne iza plotkinja.
Subjektivne metode otkrivanje refleksa stajanja
Dio krmača pokazuje refleks stajanja i bez prisustva nerasta uz primjenu različitih zahvata. Otkrivanje pasivnog refleksa stajanja može se postići ponavljanjem pritisaka u koljenom slabine plotkinje, pritiskom jedne ruke na leđa krmače i potezanjem koljenog nabora drugom rukom, zatim snažnim pritiskom objema rukama na leđa plotkinje (lumbalni test) te tzv. testom “jahanja”: plotkinje koje u punom estrusu dopuštaju da uzgajatelj sjedi na njezinim leđima. Na opisane načine refleks stajanja lakše se otkriva u krmača. Refleks stajanja u nazimica nešto je slabije izražen. Plotkinja u požudi stoji kao ukopana, ugiba leđa, podiže rep i uši te dopušta osjemenjivanje.
Stimuliranje estrusa u nazimica
Optimalan način stimuliranja pojave estrusa u nazimica je korištenjem nerastova. Tjelesna masa nazimica kod koje se počinje stimuliranje prvog estrusa treba iznositi 80-90 kg. Da bi nazimica bila oplođena u trećem ciklusu, potrebno je u nazimica odgovarajućeg tjelesnog razvoja provesti stimuliranje pojave prvog estrusa u trajanju 10 dana. Najdjelotvornije stimuliranje estrusa u nazimica postiže se uzravnim kontaktom sa spolno zrelim nerastom. Pod utjecajem nerasta estrus se javlja ranije u većeg broja nazimica u odnosu na pojavu spontanog estrusa bez prisutnosti nerasta.
Nerast djeluje na nazimice svojim mirisom, izgledom, glasanjem i dodirom. Da bi se ostvario učinak izravnog kontakta potrebno je da nerast boravi u boksu s nazimica pola sata u tijeku dana. S obzirom da nerastovi mlađi od 9 mjeseci ne utječu na pojavu estrusa dovoljno stimulativno poput starijih nerasta, preporučuje se otkrivanje estrusa kod nazimica koristiti nerastove starije od 9 mjeseci koji se redovno koriste u reprodukciji. Pri tome je važno da prostorije u kojima se provodi ovakav postupak budu dobro ventilirane i/ili prozračene. Zbog visokih koncentracija amonijaka u nastambama može doći do smanjene učinkovitosti feromona.
Da bi uspjeh stimuliranja estrusa nerastom bio veći, potrebno je pravovremeno započeti sa stimuliranjem jer odgađanje prvog estrusa negativno utječe na iskorištavanje nazimica. Nazimice i nerastove ne treba držati zajedno u razdoblju prije puberteta kako ne bi došlo do navikavanja nazimica na nerastove. Također, s istim ciljem poželjno je češće mijenjati nerastove.
Pravovremeno osjemenjivanje
Rezultati oplodnje, veličina legla i vitalnost zametaka ovise o tome je li prirodno ili umjetno osjemenjivanje plotkinja obavljeno u optimalnom vremenu odnosu na vrijeme ovulacije. Ovulacija zauzima središnje mjesto u reproduktivnom ciklusu, a pojava znakova estrusa upućuje na skoru ovulaciju. Ovulacija se javlja 30-36 sati nakon početka estrusa i traje 3-6 sati, a trajanje varira između krmača. Optimalno vrijeme za pripust krmača je 5-10 sati prije ovulacije, odnosno 18-30 sati nakon početa estrusa.
Nazimice je potrebno osjemeniti nešto ranije. Osim osjemenjivanjem u optimalnom trenutku, na rezultate plodnosti moguće je utjecati i brojem osjemenjivanja unutar estrusa. Budući da se najčešće ne zna točno vrijeme početka tjeranja ili stajanja plotkinja, te da je vrlo teško predvidjeti točno vrijeme ovulacije, u razdoblju estrusa najčešće se obavljaju dva osjemenjivanja. prvo 8-12, a drugo 24-48 sati nakon početka estrusa.
Provođenje dvokratnog osjemenjivanja pridonosi boljoj oplodnji. Drugim osjemenjivanjem najčešće i oplode i one plotkinje kod kojih estrus nije pravovremeno otkriven. Najbolji rezultati postižu se na sljedeći način: ako krmača mirno stoji u podne, a nije stajala ujutro, treba ju osjemeniti drugi dan ujutro i poslije podne. Ako krmača stoji mirno odmah ujutro, treba ju osjemeniti isti dan poslijepodne i sljedeći dan ujutro. U slučaju jednokratnog osjemenjivanja plotkinje, najpovoljnije vrijeme osjemenjivanja je 18-24 ata nakon početka estrusa.
Dvokratnim osjemenjivanjem manje se odstupa od optimalnog vremena osjemenjivanja jer se osjemenjivanje obavlja bliže vremenu ovulacije, te je dvokratno osjemenjivanje sigurniji način za postizanje visoke oprasivosti i većeg broja prasadi u leglu. Pravovremeno uvođenje nazimica u reprodukciju omogućuje optimalnu životnu proizvodnju prasadi: zadovoljavajuću veličinu legla te dugovječnost rasplodnih krmača. Prvo osjemenjivanje nazimica ne smije se provesti prerano kad nazimice još nisu u potpunosti zrele.
Također, kasna oplodnja (iznad 250 dana) nije opravdana s ekonomskog gledišta zbog manje životne proizvodnje prasadi i većih ukupnih troškova uzgoja. Uz odgovarajuću dob, nazimice moraju imati i određenu tjelesnu masu jer s manjom tjelesnom masom teže ulaze u estrus. Ako dođe do oplodnje kod tjelesne mase manje od 100 kg, nazimice će zaostajati u razvoju. Imat će nepovoljnu kondiciju tijekom razdoblja sisanja i teško ulaze u sljedeći estrus nakon prasenja. Također, leglo ovakvih nazimica u pravilu je manje u odnosu na pravovremeno pripuštene nazimice. Optimalno vrijeme za osjemenjivanje najčešće se poklapa sa trećim estrusom, u dobi od 220-240 dana te kod tjelesne mase 105-110 kg.
Poteškoće pri otkrivanju estrusa
Izostanak spolnog ciklusa naziva se anestrija, a uzroci mogu biti ograničena hranidba, bolesti ili stres. Ponekad se estrus pojavi bez jasnih vanjskih znakova te se takva pojava zove „tiho gonjenje“. U tihom gonjenju znakovi tjeranja krmača teže su uočljivi, a sama pojava je nasljedna. U tihom gonjenju znak da su svinje u fazi estrusa je otekla i crvena sluznica te stidnica iz koje se povremeno cijedi sluz.
Postotak nazimica u kojih dolazi do izostajanja ili slabije pojave vanjskih znakova gonjenja iznosi 10-60 %. Na njega utječu, uz zatvoreni sustav držanja, pasmina, duljina dnevne svjetlosti, temperatura, veličina skupine u boksu itd. Poremećaji pojavi estrusa češći su u nazimica čistih pasmina nego u nazimica križanaca čistih pasmina. Iako skupno držanje omogućuje bolje ispoljavanje i uočavanje znakova estrusa, prevelik broj nazimica u skupinama rezultirat će slabijim znakovima estrusa.
Također, na pojavu estrusa utjecat će i duljina te jačina dnevnog svijetla. Pri tome će povoljno djelovati produljenje dnevnog osvjetljenja na 14-16 sati. Hranidba ima vrlo važnu ulogu u upravljanju reprodukcijom te je od velike važnosti održavati kondiciju krmača optimalnom u svim razdobljima proizvodnje: premršave i predebele plotkinje teže ulaze u sljedeći estrus, stoga je potrebno prilagoditi hranidbeni režim kondiciji plotkinja u svakoj fazi proizvodnje. Pravovremeno otkrivanje estrusa u plotkinja najvažniji je korak u upravljanju reprodukcijom nazimica i krmača jer izravno utječe na ekonomičnost svinjogojske proizvodnje. Stimulacija i prepoznavanje znakova estrusa su u tom smislu jedna od najvažnijih vještina uspješnog farmera i uspješne svinjogojske proizvodnje.
