Prema podacima za srpanj 2025., prosječna otkupna cijena kravljeg mlijeka realne kvalitete u Hrvatskoj iznosila je oko 0,48 €/kg (48 €/100 kg), a prema prvim procjenama nešto će biti viša u kolovozu. U odnosu na lipanj cijena je bila nešto niža (–0,76%), ali je i dalje viša nego u istom razdoblju prethodne godine (+3,2%). Prosjek Europske unije u istom mjesecu iznosio je oko 53 €/100 kg, što znači da se Hrvatska i dalje nalazi približno 8 do10% ispod europskog prosjeka. Taj jaz je prisutan već dulje vrijeme.
U širem vremenskom okviru, prosječna hrvatska otkupna cijena u 2024. godini iznosila je 0,48 €/kg, što je 3,6% niže nego 2023., ali istovremeno čak četvrtinu više od višegodišnjeg prosjeka 2019.–2023.
Isplativost ovisi o produktivnosti
Više otkupne cijene rezultat su rasta troškova proizvodnje, no zadovoljstvo proizvođača njima uveliko ovisi o produktivnosti. Kod niže proizvodnje, isplativost je upitna. Prema podacima FADN istraživanja, prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u Hrvatskoj 2023. godine iznosila je oko pet tisuća kilograma, dok je u većini država članica EU bila znatno viša, primjerice u Sloveniji 6.160 kg, Poljskoj 6.747 kg, Austriji 7.479 kg, Mađarskoj 8.411 kg, Njemačkoj 8.695 kg, Danskoj 10.124 kg i Estoniji 10.616 kg. Podaci Državnog zavoda za statistiku za istu godinu pokazuju nešto višu prosječnu proizvodnju u Hrvatskoj – 5.911 kg po kravi. Jasno je da proizvođači, suočeni i s nižim otkupnim cijenama i nižom proizvodnjom, teško mogu biti zadovoljni. Stoga je potrebno raditi na produktivnosti, a prvi korak mogao bi biti prilagodba načina hranidbe muznih krava, optimizacija troškova te poboljšanje uvjeta držanja u štali, no i za te aktivnosti potrebna je stručna pomoć.
Trendovi na razini EU pokazuju blagi rast, dok Hrvatska prolazi kroz razdoblje stagnacije uz relativno povoljne inputne troškove. Dugoročno, ključni izazov ostat će povećanje produktivnosti i jačanje pregovaračke pozicije proizvođača.
Samo kombinacijom ulaganja u modernizaciju, znanje, udruživanje proizvođača i pametne poljoprivredne politike moguće je osigurati konkurentan i održiv mliječni sektor u Hrvatskoj.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u prvih sedam mjeseci 2025. godine isporučeno je 226,4 tisuće tona kravljeg mlijeka, što je 1,22 % ili oko 2,8 milijuna kilograma manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Pada broj proizvođača, raste uvoz
Broj isporučitelja i dalje se kontinuirano smanjuje – u lipnju je bilo 86 isporučitelja manje nego početkom godine, odnosno čak 289 manje u odnosu na godinu ranije. Prosječna mjesečna isporuka mlijeka po isporučitelju iz godine u godinu raste, što dovodi i do povećanja prosječne godišnje isporuke po isporučitelju. Time se potvrđuje nastavak strukturnih promjena u sektoru. Iako je trend povećanja proizvodnje po proizvođaču pozitivan, on ne može nadoknaditi pad ukupnog broja isporučitelja niti manje isporučenu ukupnu količinu isporučenog mlijeka. Kvaliteta mlijeka i dalje je na vrlo visokoj razini, a mjesečni udio mlijeka prvog razreda iznosi više od 97 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i dalje uvozimo značajne količine mlijeka i mliječnih prerađevina.
U prvih pet mjeseci 2025. godine uvezli smo mlijeka i mliječnih prerađevina u vrijednosti od 195,5 milijuna eura, što je za 9,7 % više nego godinu ranije, uz povećanje izvoza od 6,3%. I dalje vanjskotrgovinskom razmjenom mlijeka i mliječnih prerađevina bilježimo deficiti koji je u navedenom razdoblju iznosio 147,2 milijuna eura i viši je za 14,4 milijuna odnosno za gotovo 11%. I dalje gotovo 85% ukupne vrijednosti uvoza čini uvoz mlijeka i sira. U pet mjeseci 2025. godine uvezli smo 19.543 tone sira, što je za dva posto više nego godinu ranije, a vrijednosno je uvoz povećan za 4,9 %. Pozitivnu bilancu bilježimo jedino vanjskotrgovinskom razmjenom mlaćenice jogurt, kiselim mlijekom i kefirom koja je i povećana u odnosu na godinu ranije.
){kind=link}