Zbog svoje iznimno velike nutritivne vrijednosti, ovčje i kozje mlijeko (ili tzv. mlijeko malih preživača) sve više dobivaju na popularnosti u nekim dijelovima svijeta, u posljednje vrijeme najviše u Kini. Iako je proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka u svijetu znatno manje zastupljena od kravljeg, u nekim dijelovima svijeta vrlo je značajna za lokalnu ekonomiju, stoga, njihova globalna proizvodnja i dalje raste jer ljudi sve više uviđaju određene blagodati zajamčene konzumacijom ovih dviju vrsta mlijeka, odnosno njihovih mliječnih prerađevina.

Gospodarski značaj proizvodnje ovčjeg mlijeka

Ovčje mlijeko se konzumira isključivo kao prerađevina, ponajviše u obliku sira, a u manjoj mjeri u obliku fermentiranih mliječnih proizvoda. Naime, ovčje mlijeko bogatije je mašću, suhom tvari i mineralima u usporedbi s kravljim i kozjim mlijekom te ga ova svojstva čine idealnim za proizvodnju sira. Kozje mlijeko također se prerađuje u različite vrste sireva, ali se plasira na tržište i u izvornom obliku (pasterizirano ili trajno mlijeko). Prema najnovijim podacima Food and Agriculture Organization (FAO) u svijetu je 2017. godine proizvedeno 10.400.639 tona ovčjeg mlijeka. U razdoblju od 2000. do 2017. godine svjetska proizvodnja ovčjeg mlijeka narasla je za 23%. U proteklom je razdoblju na svim kontinentima zabilježeno značajno povećanje proizvodnje ove vrste mlijeka, osim u Europi gdje je zabilježen pad proizvodnje od oko 280.000 tisuća tona. Vodećih pet zemalja u proizvodnji ovčjeg mlijeka u svijetu su Kina, Turska, Grčka, Sirija i Rumunjska, dok su u Europi vodeće države Grčka, Rumunjska, Španjolska, Italija i Francuska.  

Kozje mlijeko je po ukupnoj proizvedenoj količini još više zastupljeno na svjetskoj razini nego ovčje. Najnoviji statistički podaci (FAO) pokazuju da je 2017. godine u svijetu proizvedeno ukupno 18.656.727 tona kozjeg mlijeka. U razdoblju od 2000. do 2017. godine svjetska proizvodnja kozjeg mlijeka povećana je za čak 47 %, a porast proizvodnje zabilježen je na svim kontinentima, najviše u Aziji (+65 %). Od 2010. godine na ovamo taj je porast donekle usporen, ali proizvodnja kozjeg mlijeka kontinuirano raste na globalnoj razini, što je ponajviše posljedica rasta životnog standarda žitelja u zemljama u razvoju. Vodećih pet zemalja u proizvodnji kozjeg mlijeka u svijetu su Indija, Sudan, Bangladeš, Pakistan i Francuska, a u Europi su vodeće države Francuska, Grčka, Španjolska, Ruska Federacija i Nizozemska.

Proizvodnja u Hrvatskoj

 Tablica 1. Proizvodnja i otkup ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj (u tonama) 2010.-2018.

Sustavi uzgoja ovaca i koza

Gospodarski značaj proizvodnje kozjeg mlijeka

Mogućnosti povećanja proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka

Zasušenje ovaca

Organizacija partusa krajem ili početkom kalendarske godine

Rano odvajanje mladunčadi

Tablica 2. Mliječne odlike nekih pasmina ovaca u Hrvatskoj

Tablica 3. Mliječne odlike nekih pasmina koza u Hrvatskoj

Odabir mliječnih grla na temelju prikladnosti vimena strojnoj mužnji

Prednosti proizvodnje ovčjeg mlijeka u odnosu na kravlje

Cijena mlijeka

Jednostavnija tehnologija 

Hranidba

Sezonalnost proizvodnje

Budućnost proizvodnje ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 13/14/2019

Prethodni članakEkološki uzgoj paprike
Sljedeći članakNajznačajnije fitoplazme vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.