Svi procesi koji se odvijaju vezano uz rasplođivanje domaćih sisavaca, regulirani su prema određenom slijedu događaja u središnjem živčanom sustavom i hormonima određenih žlijezda. Potpuno upravljanje rasplođivanjem mora biti usklađeno i vremenski.

Središnji živčani sustav započinje tu regulaciju jer on prema potrebi uključuje poticanje pojedinih endokrinih žlijezda na lučenje njihovih hormona. Upravljanje spolnim funkcijama počinje posredstvom osjetila vida, njuha, sluha i dodira kojima se opažaju podražaji iz vanjskog svijeta i prenose u koru velikog mozga.

Nakon primanja spomenutih podražaja, mozak prevodi informacije i reagira tako da ih prenosi živčanim vlaknima do ciljnih organa. Hormonalni sustav je upravljački sustav koji informaciju šalje kemijskim glasnikom, hormonom. Hormoni su kemijske tvari koje nastaju u različitim žlijezdama i tkivima u organizmu. Iz njih se prenose krvlju do drugih tkiva i organa gdje uzrokuju specifičnu reakciju.

U krajevima umjereno kontinentalne klime, izvorne pasmina ovaca i koza se mrču ili tjeraju samo u određeno vrijeme godine, tj. u jesen i to više ciklusa zaredom. Zato možemo reći da su mali preživači sezonski poliestrične životinje za razliku od goveda i svinja. One se cijele godine rasplođuju i nisu ovisne o sezoni.

Duljina noći regulira sezonu parenja kod ovaca i koza potičući žlijezdu na bazi mozga (epifizu) na izlučivanje hormona melatonina za vrijeme noćnih sati. Sezona počinje skraćivanjem dana, a ovisi o trajanju noći, pasmini, hranidbi (količini i kakvoći hrane) i nazočnosti mužjaka.

Rasplodna sezona za kobile

Za razliku od ovaca i koza (tzv. engl. “short day breeders”), rasplodna sezona za kobile počinje od kraja zime i početka proljeća. Tako kokoši te druga perad počinju nesti za vrijeme produljenja dana (engl. “long day breeders”). Najduži dan je ljeti (16 sati dana i 8 sati noći). Kad kraće traje noć, luči se najmanje melatonina (vrijeme anestrije-razdoblje spolnog mirovanja). Od prvog dana ljeta prema jeseni dani postaju sve kraći da bi u jesen za vrijeme jesenske ravnodnevnice, dan i noć trajali jednako (12 sati). Od ravnodnevnice, koja je oko prvog dana jeseni, nastavlja se skraćivanje dana i produljenje noći. I to sve do prvog dana zime (zimski solsticij) kad je dan najkraći i traje samo 8 sati, a noć najduža 16 sati.

Umjetno produljenje dnevnog svjetla usporava, a umjetno skraćenje dnevnog svjetla potiče aktivnost jajnika. Ovce i koze našeg podneblja ovisne su o trajanju dana (fotoperiodu) za razliku od pasmina ovaca i koza iz tropskih krajeva. Kod njih je fotoperiod manje važan čimbenik, a značajniju ulogu u regulaciji spolnog ciklusa imaju temperatura zraka i količina oborina (kišno razdoblje), tj. vegetacija, odnosno dostupnost ispaši. U tropskim se krajevima ovce i koze tjeraju cijele godine, a okidač je kišno razdoblje i sniženje temperature. Kad se pasmine iz umjerenog pojasa uvedu u tropski pojas, s vremenom se izgubi sezonost u novom okruženju, ali i obratno. Najvažnije je u prirodi da potomstvo dolazi na svijet u doba godine kad ima hrane u izobilju za majku i mladunče, a kod nas je to u proljeće.

 class=
Sezonost spolne aktivnosti ovaca i koza

Sezonost predstavlja jedno od najznačajniijh obilježja rasplođivanja ovaca i koza. Na trajanje rasplodne sezone utječe uglavnom kombinacija genskih i okolišnih čimbenika. Smatra se da skraćivanje duljine dana, tj. dnevnih svjetlosnih sati potiče spolnu aktivnost. Produljeno trajanje dana dovodi do spolne neaktivnosti.

Pasmine ovaca podrijetlom iz krajeva bližih ekvatoru imaju dulju rasplodnu sezonu od europskih, npr. britanskih pasmina Southdown, Shropshire i Hampshire. Mliječne koze poput sanske, togenburške koze i francuske alpine imaju ograničenu rasplodnu sezonu između kolovoza i veljače u Europi te u predjelima Sjeverne Amerike. Rasplodna sezona mliječnih koza isto tako može biti produljena u uvjetima intenzivnog menadžmenta, ali ne i nakon travnja.

Što utječe na sezonost?

Osim svjetlosti i pasmine na sezonost utječu način držanja životinja i socijalni čimbenik. Sezonost ne utječe samo na pojavu spolne aktivnosti u zrelih životinja. Utječe i na dob u kojoj će nastupiti spolna i rasplodna zrelost. Iako genetika u tome igra glavnu ulogu, duljina trajanja dana u to vrijeme može ubrzati ili odgoditi pubertet za nekoliko mjeseci. Iako su ovnovi i jarčevi sposobni pariti se u bilo koje doba godine. Njihova spolna aktivnost je najjače izražena tijekom jeseni, a najslabija tijekom kasnog proljeća i u ljetnom razdoblju.

Tada je izražen manjak muškog spolnog hormona (testosterona) u krvi te kao posljedica se javlja se manjak spolnog nagona (libida) te slabija kvaliteta sjemena. Promjenom režima umjetnim dnevnim svjetlom može se promjeniti vrijeme i trajanje rasplodne sezone, kao i upotrebom različitih hormonskih pripravaka (npr. ušni implantati hormona melatonina, i brojni drugi).

Umjetno produljenje dnevnog svjetla usporava, a umjetno skraćenje dnevnog svjetla potiče aktivnost jajnika malih preživača. Skraćenje svjetlosnog režima u sezoni može ubrzati pojavu prirodnog spolnog ciklusa kod ovaca i koza.

 class=
Ždrijebe nakon poroda

Sezonsko rasplođivanje negativno utječe na ekonomičnost ovčarstva i kozarstva. Nakon mrkanja ujesen, većina se ovaca i koza okoti zimi i u rano proljeće. Veća sezonska ponuda janjetine i jaretine na tržištu vodi naglom padu cijena. Otkup ovčjeg i kozjeg mlijeka, također je usko povezan sa sezonskim rasplođivanjem i porođajima na početku godine. Osim naših izvornih pasmina koje su sezonski poliestrične (mrču se samo u sezoni) postoje i poliestrične pasmine. One se mrču cijele godine. Od ovaca to su najčešće pasmine romanovska, finska i dorset horn, a od koza burska, anglo-nubijska i druge. Uvođenjem tih pasmina u uzgoje povećala se ekonomičnost zbog veće plodnosti, broja mladunčadi i indeksa janjenja, odnosno jarenja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje