Na ovaj članak potaknuli su me mnogi začuđujući negativni komentari naoko sveznajučih o vrlo lošim iskustvima s kozama. Slučajno smo, odvojeno, nekako u isto vrijeme prof. Rajković iz Brezovice kraj Zagreba i ja krenuli u nabavu mliječne koze. Prošli smo mnogo kilometara. Jednostavno, nemam riječi kojima bih opisao doživljeni nemoral. Mnogi su čak znali da smo obojica iskusni kozari. Za prve ću napisati – prevelika i nerealna očekivanja, neinformiranost, neodgovornost. Za druge – otvorite dobro oči, nisu svi iskreni i dobronamjerni.
Prije kupnje koze nužno je definirati vaša očekivanja i zahtjeve. Traćite li životinju za održavanje vašeg travnjaka, trave u voćnjaku ili slično, tj. zamjenu za kosilicu, na krivom ste putu. U tu svrhu nabavite ovce. Koza spada među najinteligentnije i najlukavije životinje, služi se trikovima i prijevarama da bi postigla što je naumila, ima izvanredno pamćenje. Ako ste skloni burnim i brzim reakcijama, nikako ne kupujte koze.
Vaša su očekivanja:
– proizvodnja mlijeka i mesa za vlastite potrebe + gnojivo za vaš eko-biopovrtnjak
– kozje mlijeko za dijetnu, terapijsku i zdravstvenu svrhu
– navedeno + proizvodnja sira, sirutka u zdravstvene svrhe i kao dodatak prehrani drugim životinjama
– navedeno + održavanje vašeg okoliša, poboljšanje humusa
– navedeno + eliminacija šikare i grmlja na vašim površinama
Uklapaju li se vaša očekivanja u navedeno, svjesni ste neizostavne obveze mužnje dvaput dnevno, nabavite mliječnu kozu. Ne želite li obvezu mužnje, želite proizvesti samo meso, a pritom ispuniti potrebu za održavanjem okoliša, nabavite mesnu kozu.
Vaša će koza imati potrebe za parenjem. Držanje jarca zbog nekima neugodna mirisa uoči sezone parenja, stvorit će nekima nepremostive teškoće sa susjedima. Raspitajte se dobro ima li u vašoj blizini jarca, koji je na vanjskoj usluzi parenja. Raspitajte se i pruža li vaša nadležna veterinarska stanica uslugu umjetnog osjemenjivanja koza. Varaždinska veterinarska stanica, primjerice, tu uslugu pruža redovito, već dulje vrijeme. Napominjem da je dr. Nazansky iz Veterinarske stanice Varaždin spreman na suradnju sa svim svojim kolegama veterinarima.
Dobro je znati da je koza izrazito socijalna životinja. U većim stadima koze majke, kćeri i tete uvijek su zajedno. Preporučuje se uvijek nabavka dviju sestara ili dviju ženski iz iste staje od majki koje su u srodstvu. Nikada ne kupujte dvije ženke iz različitih staja, stvorit ćete si trajne probleme. Nemojte držati samo jednu kozu. Držite li dvije koze, parit ćete ih u različito vrijeme i uvijek će biti mlijeka, meso će biti bolje raspoređeno i nema potrebe za duljim zamrzavanjem mesa.
Zapisao sam i jedan vrlo važan savjet stare Babe Mare: “Sinko, kupuj koze kad se ozelene”, što znači koze i podmladak – kupuju se kad su već priviknute na zelenu hranu od starog vlasnika. Neiskustvo, stres i promjene u hranidbi vrlo često uzrokuju proljeve, nadimanje i nerijetko uginuća.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPodni smještaj i hranidba pilića u tovu
Sljedeći članakUzgoj ribiza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.