Poradi velikog interesa, gospodarstva koja drže ove rijetke pasmine koza znatno su povećala svoje smještajne kapacitete i plasman proizvoda s gospodarstva.
Bakrena koza
Bakrena koza (Kupferziege) lat. Capra hircus kelleri, tvrde Švicarci jedna je od najstarijih pasmina švicarskih koza. Podupiru tu tvrdnju nalazima iz rimskog logora Vindonissa u pokrajini Aargau i nalazima još iz bakrenog doba. Noviji opis bakrene koze dolazi nam 1899. godine od zoologa H. Krumera, a 1904. i 1905. švicarski su kozari organizirano krenuli u potragu za posljednjim primjercima te prekrasne rase. Danas u Švicarskoj postoji vrlo mali broj primjeraka bakrene koze, o kojima se posebno brine švicarska organizacija Pro specia rara. Smatra se da su današnje pasmine Valliser Schwarzhalsziege čija je prednja polovina crna i strogom crtom odvojena – stražnja polovina bijela i Valliser Kupferhalsziege s prednjim dijelom boje bakra i stražnjim bijelim dijelom ustvari potomci bakrene koze.
Zanimljivo je kod tih koza da su i prednji papci crni ili bakreni, a zadnji bijeli. U odnosu na veličinu tijela glava je kratka, uha su lagano spuštena. Krzno je dugodlako, a sa čela se prema očima spušta čuperak (lokna). Oba spola nose rogove. Prosječna visina jaraca je 85 cm, a trežina oko 75 kg. Koze su u prosjeku visoke do 80 cm i prosječno su teške 50 kg. Maksimalna mliječnost do 600 litara po laktaciji. Mlijeko sadrži 3,1% masnoća i 3% bjelančevina. Švicarci svrstavaju ove koze u mesni tip i regionalne rase, od milja ih zovu Gletchergeiss (koze glečera-ledenjaka).
Pjegava tauern koza
Crteži i zapisi trobojne pjegave tauern koze (Tauernscheckeziege) sežu do kraja 18. stoljeća. U austrijskim centralnim Alpama u mjestu Taxenbach pronađen je zapis da je mještanin Kaspar Mulitzer rođen 1884. g. još kao dječak imao stado prekrasnih pjegavih koza. Na Rauris-Rohrmoos visoravni 1926. godine postojalo je stado od preko 100 grla. Na prostorima Raurisa i danas se drže pjegave tauern koze. Konsekventan uzgoj 1956. godine preuzima Johann Wallner, kći Ruth Wallner nakon završenog studija zoologije i doktorata na temu: „Pjegava tauern koza“, preuzima stručno i znanstveno vodstvo.
Smatra se da je dr. Ruth M. Wallner danas u svijetu, jedan od najodgovornijih stručnjaka za stare europske pasmine malih preživača. Salzburški savez uzgajivača koza bilježi 2004. godine 50 uzgajivača Tauern koze s 250 koza majki. Zahvaljujući svom atraktivnom i živahnom, prpošnom izgledu i velikim zalaganjima uzgajivača u 2009. godini bilježi se 900 grla tauern koze. Tauern koza je rasa brda i strmina, robusna, vitalna, sigurnog koraka, trobojna: bijela, smeđa i crna. Krasi je visoko i dobro povezano vime, sa sisama vrlo prikladnim za mužnju. Pri uzgoju teži se plodnosti i osobito materinskim svojstvima, otpornosti i dugovječnosti. Cijene se grla velikog formata koja su i harmonično široka. Najveća pozornost posvećuje se kutevima karpalnih zglobova i dobro zatvorenim papcima. Mjerenja mliječnosti pokazuju rezultate do 879 kg mlijeka u 270 dana.
Pri vaganju jaradi u starosti od 30 dana srednja vrijednost kod 96 muških bila je 9,3 kg, a kod 102 ženske 8,8 kg. Na zadnjoj licitaciji u mjestu Maishofen u pokrajini Salzburg najviša postignuta cijena za kozu bila je 1.170 eura, a za rasplodnog jarca 900 eura. Austrijanci stimuliraju držanje ovih koza kao genetski resurs, sa 120 eura za jarčeve i 55 eura za koze, što osim dobrih cijena koje te koze postižu na licitacijama, posebno stimulira lokalno stanovništvo i uzgoj u regiji podrijetla. Odgovorna organizacija za uzgoj tauern pjegave koze; pfauen koze: Salzburger Landesverband fur Schafe und Ziegen, Schwarzstrasse 19, A-5024 Salzburg
