Od 2006. godine na snazi je EU Uredba koja zabranjuje upotrebu antibiotika kao promotora rasta u stočarstvu. Meso namijenjeno ljudskoj prehrani ne smije sadržavati rezidue antibiotika jer na taj način potičemo stvaranje daljnje otpornosti bakterija na postojeće lijekove. Od tada, znanstvenici diljem svijeta traže alternativne dodatke hranidbi koji bi imali sličnu funkciju.

Veterinarski fakultet u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uskoro privodi kraju projekt „Inovativni funkcionalni proizvodi od janjećeg mesa“. Dodavanjem plemenite pečurke (Agaricus bisporus) u dnevni obrok janjadi prof. dr. sc. Maja Popović s Veterinarskog fakulteta nada se dobiti janjad otporniju na bolesti, te janjetinu kvalitetnijeg kemijskog sastava:

Plemenita pečurka je odabrana kao dodatak hranidbi janjadi jer je već utvrđeno njeno korisno djelovanje na modelu svinja i pasa, pa čak i ljudi. Naš cilj je bio utvrditi utjecaj dodatka plemenite pečurke u hranidbi na modelu malih preživača.

šampinjoni u hranidbi janjadi
Prof. dr. sc. Maja Popović

Meso s manje kolesterola

Grupa znanstvenika angažirana na ovom projektu želi stvoriti i tržištu zanimljiv proizvod, funkcionalno janjeće meso s manje kolesterola. Ako uspiju, brendirat će dodatak prehrani i pustiti ga na tržište. Sve je krenulo iz potrebe za pronalaskom alternativnih poticatelja rasta koji će biti prihvatljivi za okoliš, gospodarski opravdani, te sigurni za ljudsku konzumaciju. U hranidbi janjadi koristi se druga klasa uzgojenih šampinjona koji izgledom više nisu prihvatljivi za trgovačke centre.

Prema dosadašnjim rezultatima dodatak od samo 1,5 % plemenite pečurke u dnevni obrok janjadi pokazao je učinak imunostimulacije. Janjad je bila otpornija na bolesti. Već sada se zna da se spomenutom hranidbom poboljšava zdravstveno stanje životinja jer se smanjuje koncentracija glukoze i kolesterola u serumu te povećava udio T-limfocita i B-limfocita. Također, smanjen je udio masti i kolesterola u janjećem mesu.

Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš s Agronomskog fakulteta objašnjava kako je pokus postavljen:

Lička pramenka izabrana je kao model jer je naša pasmina i poznata je po izrazito masnom mesu. Stado je podijeljeno u tri grupe. Sve tri grupe su napasivane na prirodnom pašnjaku, ali samo kontrolna grupa nije dobivala dodatak gljiva u hranidbi. I grupe životinja hranjene šampinjonima podijeljene su u dvije podskupine tako. Jedne su hranjene sušenim, a druge svježim gljivama.

Faza hranidbe je završila, te se sada u laboratorijima fakulteta analiziraju sastojine krvi i mesa. Projekt je odobren 2017. godine od strane Hrvatske zaklade za znanost u trajanju od 4 godine. Njegov potencijal je prepoznala i Udruga inovatora te je projektu 2019. godine dodijelila srebrnu medalju za inovacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji. On je sada u završnoj fazi obrade svih prikupljenih podataka.

Dvije su problematike ostavljene u nasljeđe budućim znanstvenim projektima na ovu temu; uzgojene gljive nisu jeftino rješenje i janjad nije navikla na okus gljiva u hrani. No, čini se da su koristi od ovakve prehrane itekako značajne: proizvedeno je janjeće meso s manje kolesterola i boljeg masno-kiselinskog sastava, dodatak pečurke snižava kolesterol i koncentraciju glukoze u krvi, gljive u prehrani djeluju antibakterijski, antivirusno, antifungalno, protudijabetično i hipolipemijski. Možda ipak ono najzanimljivije, dodatak šampinjona u prehrani janjadi utječe na antioksidativna svojstva mesa što znači da ono ima manje intenzivan miris i manju kvarljivost.

gljive u hranidbi janjadi
Izv. prof. dr. sc. Goran Kiš

Osim koristi od dodatka šampinjona u hranidbu janjadi, radom je potvrđena višestruka blagodat napasivanja za zdravlje životinja. Naime, kod janjadi hranjene na paši prisutne su u buragu konjugirane linolne kiseline u većem udjelu nego kod životinja hranjenih uobičajeno u štalskom načinu držanja. Konjugirane linolne kiseline posebno su značajne jer se njihov udio može koristiti kao marker za dokazivanje ekološkog držanja životinja.

Gljive su se u hranidbi janjadi pokazale kao prirodni stimulator rasta jer djeluju kao prebiotik i hrane korisne bakterije u probavnom traktu. Efikasnijom probavom poboljšava se konverzija hrane i prirast same životinje. Sve u svemu, današnje doba je doba alternativa i povratka prirodnim rješenjima. Stočar treba biti spreman sagledati širu zelenu sliku. Budućnost je ekstenzivna. Ekologija je pašno držanje. A plodno tlo nije ništa drugo nego hranjiva gusto isprepletena micelijem raznih gljiva. Gljive se koriste u farmaciji, gljive se koriste za mikorizu i poticanje rasta nasada, gljive se koriste kao alternativa za meso i kožu. Zašto onda ne i u hranidbi stoke?

hranidba janjadi
Plemenita pečurka

Istraživanja na temu dodataka u hranidbi dobivenih od gljiva rađena su na peradi i svinjama. U jednom takvom radu u Meksiku, japanskim je prepelicama u prehrani dodavana gljiva bukovača. Rezultati su pokazali pozitivan utjecaj na kvalitetu mesa. Dodavanje bukovače odložilo je lipidnu oksidaciju prepeličjih prsa održavajući duže nepromijenjenu pH, boju i teksturu mesa. Postotak masnoće u prepeličjim prsima bio je smanjen za 22,2 % u grupi hranjenoj bukovačama.

Meso prepelica je bilo manje podložno kvarenju. Osim pokusa temeljenih na dodavanju gljive u obrok, u posljednjih desetak godina zanimljivi su radovi kojima se dokazuje utjecaj gljiva na probavljivost voluminoze. Tako je na Sveučilištu u Wageningenu, u Nizozemskoj izveden rad kojim je micelij gljiva naseljen na kukuruzovinu. Gljive su razgradile teško probavljivi lignin, razvoj plodnih tijela je zaustavljen pokrivanjem kukuruzovine, te su hranjiva postala dostupnija za goveda. Postoje i radovi koji se bave problematikom mrtve sezone kod tovljača goveda. Prijedlog je da bi torazdoblje bilo dobro iskoristiti za proizvodnju jestivih gljiva na otpacima vlastite proizvodnje. Na taj način stvorili bi dodatni izvor prihoda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje