Kako postupati odmah nakon teljenja, više o smještaju i hranidbi teladi pročitajte u nastavku.
Odmah nakon telenja, teletu treba očistiti nozdrve od rodničke sluzi i položiti ga uz kravu da ga obliže. Ako se prilikom teljenja pupčana vrpca nije sama prekinula, treba je sterilnim škarama odrezati na udaljenosti od 5 do 8 cm od trbuha teleta. Osim toga, u svrhu sprječavanja zaraze (infekcije) teleta kroz pupak, dobro je da iz njega istisnemo krv, podvežemo ga zavojem i obavezno otvor raskužimo jodom ili nekim drugim učinkovitim raskužnim sredstvom. Tako ćemo omogućiti da se pupak u normalnim uvjetima osuši za 3 – 4 dana i otpadne za 14 dana. Za vrijeme hladnih dana radi ubrzanja sušenja tele je uputno istrljati gužvama slame i vratiti uz kravu da posiše kolostrum. Svako tele treba dobiti goveđi kolostrum što je moguće prije nakon telenja, a svakako unutar prvih šest sati života.
Smještaj teladi
Nakon što je tele posisalo kolostrum smješta se u individualne odjeljke (boksove) koji mogu biti konstruirani u obliku kućica. Mogu se postavljati u zaseban zatvoreni prostor ili na otvoreno tijekom cijele godine. Uglavnom su građene od drveta ili plastike (oblik iglua) odnosno materijala koji ne smiju biti štetni za telad te se moraju moći temeljito čistiti i dezinficirati.
Pri smještaju teladi na otvoreno valja imati na umu da nepovoljne vremenske prilike ne djeluju štetno na njihovo zdravlje, ako im se osigura suhi ležaj i spriječi propuh. Pritom ne smijemo mijenjati sustav uzgoja. To znači da tele jednom stavljeno u hladni uzgoj ne smijemo premještati u topli uzgoj ili obrnuto.
S čelne strane kućice, gdje se nalazi ulaz, postavlja se manji ograđeni ispust. Tako tele po volji može boraviti vani ili u kućici te imati vizualni kontakt s okolinom. Širina individualnog odjeljka za tele mora biti najmanje jednaka visini teleta u grebenu mjerena u stojećem položaju teleta. Dužina mora biti najmanje jednaka dužini tijela teleta mjerena od vrha nosa do stražnjega (kaudalnog) ruba sjedne kosti (tuber ischii) pomnoženo s 1,1.
Podovi moraju biti glatki, ali ne skliski, kako bi se spriječilo ozljeđivanje teladi. Trebaju biti izrađeni i postavljeni tako da ne uzrokuju ozljeđivanje ili patnju teladi koja na njima stoji ili leži. Podovi moraju biti primjereni veličini i težini teladi i činiti čvrstu, ravnu i stabilnu površinu. Površina za ležanje mora biti udobna i čista, s odgovarajućom drenažom te ne smije štetno djelovati na telad. Za svu telad mlađu od dva tjedna mora se osigurati odgovarajuća stelja.
Ako se telad drži u individualnim odjeljcima u zatvorenom prostoru, tada izolacija, grijanje i prozračivanje nastambe moraju biti takvi da se osigura strujanje zraka, odnosno mikroklima (koncentracija plinova i prašine, temperatura i relativna vlažnost zraka) unutar granica koje nisu štetne za telad.
Sva automatska i mehanička oprema neophodna za zdravlje i dobrobit teladi mora se provjeravati najmanje jednom dnevno. Uočeni kvarovi moraju se odmah otkloniti. Ako to nije moguće, moraju se poduzeti odgovarajući postupci za zaštitu zdravlja i dobrobiti teladi sve dok se kvar ne ukloni. Primjerice, korištenjem alternativnih načina hranjenja i održavanja zadovoljavajućih uvjeta u kojima se životinje drže.
Prozračivanje i osvjetljenje
Pri korištenju sustava umjetnog prozračivanja, mora se za slučaj kvara osigurati i odgovarajući pričuvni sustav prozračivanja. On je do uklanjanja kvara na glavnom sustavu, dovoljan za očuvanje zdravlja i dobrobiti teladi. Također se treba osigurati sustav dojave koji osobu koja se brine za životinje upozorava na pojavu kvara sustava. Isti se mora redovito provjeravati. Pri smještaju u zatvorenom prostoru telad se ne smije stalno držati u mraku. Kako bi se zadovoljile potrebe teladi s obzirom na ponašanje i fiziologiju, mora se osigurati odgovarajuće prirodno ili umjetno osvjetljenje. Ako se koristi umjetno osvjetljenje, njegovo trajanje mora odgovarati najmanje razdoblju prirodnoga svjetla u vremenu od 9.00 do 17.00 sati.
U objektu mora biti osigurano odgovarajuće osvjetljenje (fiksno ili prijenosno). Mora biti dovoljno jako da se u svakome trenutku može obaviti provjera teladi. Posjednik ili osoba odgovorna za životinje mora telad koja se drži u zatvorenom prostoru kontrolirati najmanje dva puta dnevno. Telad koja se drži na otvorenom mora kontrolirati najmanje jednom dnevno. Svakome teletu koje pokazuje znakove bolesti ili je ozlijeđeno, osoba koja se brine za njega mora bez odgađanja osigurati odgovarajuću skrb. Ako se stanje teleta ne poboljša, mora se što prije zatražiti savjet veterinara. Prema potrebi, bolesna ili ozlijeđena telad mora se odvojiti u odgovarajuće prostore sa suhom i udobnom steljom.
Tele starije od osam tjedana ne smije biti smješteno u zasebnome odjeljku, već se držati u skupini. Pritom im mora biti osiguran prostor bez zapreka od najmanje 1,5 m2 za svako tele žive vage do 150 kg, najmanje 1,7 m2 za svako tele žive vage od 150 do 220 kg te najmanje 1,8 m2 za svako tele žive vage od 220 kg ili više. Veličina skupine kreće se obično od 5 do 12 teladi.
Objekti, odjeljci, oprema i potrepštine koje se koriste za telad moraju se čistiti i dezinficirati na odgovarajući način kako bi se spriječilo širenje međusobnih infekcija i pojava prijenosnika bolesti. Feces, urin i nepojedena ili rasuta hrana mora se uklanjati koliko je često potrebno. Sve kako bi se na najmanju mjeru svelo stvaranje neugodnih mirisa i izbjeglo privlačenje muha ili glodavaca.
Hranidba teladi
Svoj teladi mora biti osigurana odgovarajuća hrana prilagođena njihovoj dobi, tjelesnoj masi, fiziološkim potrebama i potrebama ponašanja. Sve s ciljem poticanja zdravlja i dobrobiti teladi. U tu svrhu, hrana za telad mora sadržavati dovoljno željeza da se osigura prosječna razina hemoglobina u krvi od najmanje 4,5 mmol/litri te minimalni dnevni obrok vlaknaste hrane za svako tele starije od dva tjedna u količinama koje se povećavaju od 50 g do 250 g dnevno za telad starosti od osam do 20 tjedana.
Sva telad starija od dva tjedna mora imati pristup dovoljnoj količini svježe vode ili mora biti u mogućnosti zadovoljiti svoje potrebe pijenjem drugih tekućina. U slučaju visoke temperature okoliša ili u slučaju bolesti, teladi mora biti dostupna svježa pitka voda u svako doba. Oprema za hranjenje i napajanje mora biti oblikovana, izrađena, postavljena i održavana na takav način da se mogućnost zagađenja hrane i vode svede na najmanju moguću mjeru. Sva se telad mora hraniti najmanje dva puta dnevno.
Pri skupnom držanju teladi i kad se ne hrane po volji (ad libitum) ili pri hranjenju bez upotrebe automatske opreme, sva telad mora istovremeno imati pristup hrani. Automatsko napajanje teladi preporučuje se za veće farme. Sličan je sustavu automatske hranidbe krava (telad nosi ogrlicu s čipom). Omogućuje napajanje teladi manjim količinama mlijeka ili mliječne zamjenice u više dnevnih obroka. To povoljno djeluje na probavu i smanjuje pojavu proljeva.
Na našim mliječnim farmama za napajanje teladi nakon prvog tjedna života koristi se uglavnom mliječna zamjenica. Iskustva su pokazala da se zakiseljavanjem mliječne zamjenice dodavanjem mliječne kiseline ili drugih kiselina (limunske i propionske kiseline) smanjuje pojava proljeva kod teladi. Snižava se pH mlijeka te se na taj način sprječava razvoj bakterija, plijesni i kvasaca u otopini.
Koncentrirana mravlja kiselina može se razrijediti s vodom u omjeru 1 : 10. Može je se upotrijebiti za zakiseljavanje mlijeka ili mliječne zamjenice. U tom slučaju dodaje se 30 ml razrijeđene mravlje kiseline po litri otopine mliječne zamjenice. Tako zakiseljeni obrok može se teladi ponuditi na stajskoj temperaturi. Pri tome čak ni temperature mlijeka 5 – 70 C ne izazivaju nikakve poremećaje niti slabije priraste teladi. Pri rukovanju s mravljom kiselinom treba biti oprezan. Njezina visoka koncentracija (85 posto) može predstavljati opasnost za čovjeka, ako se ne pridržava mjera predostrožnosti prilikom pripremanja otopine.
