Ministarstvo poljoprivrede u postupku javnog savjetovanja objavilo je prijedloge novog Pravilnika o vinarstvu; također i novog Pravilnika o vinogradarstvu. Radi se o propisima koji izravno utječu na poslovanje u sektoru vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj.

Novi Pravilnik o vinogradarstvu donosi se na temelju Zakona o vinu (Narodne novine broj 32/19). On propisuje vinogradarske regije, vinogradarske podregije i vinogorja. Zatim njihove granice te način utvrđivanja granica za vinogorja i vinogradarske položaje; dokaze koji se podnose u cilju da se vinograd evidentira kao povijesni vinogradarski položaj; nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze; nužne podatke koje proizvođači grožđa i trgovci moraju osigurati kupcima; obrasce zahtjeva i dokaze u nacionalnom postupku zaštite vina kao zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog izraza; obrasce zahtjeva i specifikacije oznake vina i aromatiziranih proizvoda od vina za odobrenje, izmjenu, prigovor ili odustajanja od zahtjeva u postupku zaštite na razini Europske unije.

Podjela regija

Podjela zemljopisnih područja iz Zakona o vinu temelji se na administrativnim granicama; oni su utvrđeni u skladu s propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina.

Vinogradarska regija Slavonija i Hrvatsko Podunavlje obuhvaća podregije: Hrvatsko Podunavlje i Slavoniju. Vinogradarska regija Hrvatska Istra i Kvarner obuhvaća podregije: Hrvatsku Istru, Kvarner i Hrvatsko primorje. Vinogradarska regija Dalmacija obuhvaća podregije: Sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru, Srednju i Južnu Dalmacija. Vinogradarska regija Središnja bregovita Hrvatska obuhvaća podregije: Moslavinu, Prigorje, Bilogoru,  Zagorje, Međimurje, Plešivicu i Pokuplje.

Vinogradarski položaji mogu se odnositi na skup naselja, naselja i dijelove naselja koji su utvrđeni propisom kojim se uređuju područja županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj  i na skup katastarskih općina, katastarske općine i dijelove katastarskih općina, rudina, katastarske čestice i dijelove katastarskih čestica, koji su utvrđeni u skladu sa propisima o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

Proizvođači vina koji namjeravaju isticati nazive vinogradarskih položaja u označavanju vina podnose na ocjenu zahtjev za evidentiranje vinogradskih položaja; uz njih dostavljaju opis Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu. Sve kako bi Agencija ocijenila opravdanost isticanja vinogradarskog položaja te u slučaju pozitivne ocjene dostavlja Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zahtjev radi evidentiranja vinogradarskog položaja u Vinogradarski registar.

Nacionalna lista priznatih kultivara vinove loze

Navedena lista obuhvaća:

  • Listu A na kojoj se nalaze kultivari koji su dopušteni za uzgoj vinove loze na području Republike Hrvatske, a od kojih je u Republici Hrvatskoj dopušteno proizvoditi vina
  • Listu B na kojoj se nalaze kultivari preporučeni za uzgoj u pojedinim regijama, a od kojih se na području pojedine vinogradarske regije mogu proizvoditi vina koja nose ZOI i/ili ZOZP i od kojih se mogu dobiti vina s oznakom sorte, odnosno sortna vina i
  • Listu C na kojoj se nalaze autohtoni kultivari vinove loze

Oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla

Podnositelj zahtjeva za zaštitu ZOI ili ZOZP pokreće postupak za zaštitu ZOI ili ZOZP za vina. Podnositelj zahtjeva za ZOZP pokreće postupak za zaštitu ZOZP za aromatizirane proizvode od vina. U slučaju kad je podnositelj navedenih zahtjeva za zaštitu skupina fizičkih i/ili pravnih osoba, proizvođač proizvoda za kojeg se traži zaštita, uz zahtjev i ostalu dokumentaciju dužan je dostaviti Izvod iz registra Udruga; odnosno kad je podnositelj zahtjeva za zaštitu pojedinac uz zahtjev dostavlja Izjavu; s njom se potvrđuje da je jedini proizvođač proizvoda čiji naziv želi zaštititi.

Novim Pravilnikom o vinarstvu propisuju se odredbe o vođenju vinogradarskog potencijala,  ulazni i izlazni registri, rokovima podnošenja obveznih izjava, najvećim prihvatljivim postotcima za gubitke, izvještavanju o primjeni pojedinih enoloških postupaka i o primjeni pojedinih enoloških sredstava, obveznim podacima i izvješćivanju o odlaganju nusproizvoda, postupcima prije stavljanja vina, voćnih vina i aromatiziranih proizvoda od vina na tržište, načinu uzimanja, označavanja i dostavi uzoraka, metodama analize i ocjenjivanja organoleptičkih svojstava vina, voćnih vina i aromatiziranih proizvoda od vina.

Upis u vinogradarski registar

Fizičke i pravne osobe koje su obveznici upisa u Vinogradarski registar podnose APPRRR zahtjev za upis u navedeni registar putem AGRONET sustava. Promjene podataka koji se vode u Vinogradarskom registru unose se po službenoj dužnosti na temelju promjena podataka koje vodi ili njima raspolaže Agencija za plaćanja; te po prijavi promjena u Vinogradarskom registru.

Proizvođači su dužni prije provođenja enoloških postupaka o tome obavijestiti HAPIH, Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo. Također je Agenciji potrebno najaviti provođenje sljedećih enoloških postupaka najkasnije u roku od 5 radnih dana prije provođenja postupka; pojačavanje, dokiseljavanje, otkiseljavanje, dealkoholizacija, doslađivanje.

Voćna vina

Kategorije voćnih vina su:

1. voćno vino kao prehrambeni proizvod koji ima sadržaj prirodnog alkohola od najmanje 1,2 % do najviše 18% vol.

2. likersko voćno vino; kojem je dodan alkohol voćnog podrijetla i/ili voćna rakija, voćni sok i/ili koncentrirani sok čija je stvarna alkoholna jakost od najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.

3. aromatizirano voćno vino; kao prehrambeni proizvod dobiven od voćnog vina kojem je dodan voćni sok, koncentrirani voćni sok, alkohol voćnog podrijetla, voćna rakija i šećer (saharoza); čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 13% vol., a ukupna alkoholna jakost ne više od 22% vol.

4. biser voćno vino čija je stvarna alkoholna jakost najmanje 5 % vol.

5. pjenušavo voćno vino koje je dobiveno vrenjem od voćnog soka ili sekundarnom vrenjem od voćnog vina.

6. razblaženo voćno vino koje je dobiveno razrjeđivanjem koncentriranog voćnog vina. Pri tome je stvarna alkoholna jakost najmanje 4 % vol. do najviše 6 % vol.

Fizička ili pravna osoba koja proizvodi i stavlja na tržište voćna vina podnosi Agenciji zahtjev za upis u navedeni Upisnik. I to tako da joj pri upisu u Upisnik, Agencija dodjeljuje jedinstveni upisni broj proizvođača koji služi za identifikaciju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMali, ali s pečatom – vinarija Barun
Sljedeći članakSmještaj i hranidba teladi
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.