Uz afričku svinjsku kugu, slučaj pojave bedrenice, još jedne neizlječive bolesti, ovaj put goveda u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u selu Gornje Maovice kod Vrlike, opet je ukazao na sporost i neučinkovitost sustava, koji je doveo u opasnost i zdravlje stočara, s obzirom da je bedrenica zoonoza, bolest koja se sa životinje može prenijeti i na ljude.
Kad su se početkom srpnja dogodila uginuća krava u selu Gornje Maovice, čekalo se 20-ak dana da nadležne službe dijagnosticiraju uzrok svakodnevnog uginuća stoke. Prvo se tvrdilo da nije riječ o zaraznoj bolesti, pa je i alarmirana policija zbog sumnje na trovanje životinja. Dok su krave ugibale, „loptalo“ se nalazima između institucija, a stočari su samo mogli brojati svakog dana nova uginula grla, oko pedesetak slučajeva i zvati „Agroproteinku“ da zbrine lešine.
Zbog sporosti sustava i neučinkovitosti koja graniči s nebrigom, među stočarima u podsvilajskom kraju zavladala je panika pa su u strahu i neizvjesnosti iščekivali što se to događa s njihovim kravama, te su se bojali za budućnost svog blaga, ali i za vlastite živote.
Tko se ne bi bojao. U zadnjih nekoliko tjedana ostao sam bez 14 krava. U jednom danu uginulo mi je njih pet. Nismo znali što se događa. Netko je spominjao trovanje, govorili su da isključuju pojavu neke zarazne bolesti. Osim meni i mojim sinovima, životinje su ugibale i ostalim stočarima iz ovog kraja. Najgore je što su svi šutili. I veterinari i lovci. Samo nam je Agroproteinka redovito odvozila lešine životinja na zbrinjavanje i neškodljivo uklanjanje, uznemireno je govorio Nikola Turudić jedan od desetak stočara tog kraja kojima su goveda tajanstveno ugibala. Na kraju je potvrđeno da se radi o bedrenici, neizlječivoj bolesti stoke.
Na izvanrednoj konferenciji se pokušalo dati opravdanje zašto je tek nakon 20-ak dana potvrđena zaraza bedrenicom, iako se prethodno tvrdilo da su zarazne bolesti isključene. Rečeno je da su uzorci bili iz raspadnutih lešina, ali zašto nisu službe odmah dale izjavu kako iz uzoraka nije moguće isključiti zarazne bolesti jer su lešine trule, nego je rečeno kako su zarazne bolesti sigurno isključene? Također, nema opravdanja da se nije izašlo na teren i uzorkovalo svježe uzorke, s obzirom da su uginuća bila svakodnevna? Nije se u tom kraju pojavio niti ministar, niti netko od dužnosnika, a stočari su zahvalni jedino veterinarskoj inspekciji iz Splita i njihovoj šefici Milici Katić, koji su im bili na raspolaganju 24 sata.
Što uzrokuje bedrenicu?
Bedrenica (Anthrax) je perakutna ili akutna zarazna bolest koju uzrokuje sporulirajuća bakterija Bacillus anthracis. Ova se bolest najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda); također i kod ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja.
S obzirom da bolest bedrenice može imati vrlo ozbiljne posljedice (ponekad i sa smrtnim ishodom), valja istaknuti kako se meso i ostali proizvodi životinjskog podrijetla oboljelih životinja ne smiju koristiti u prehrani ljudi i životinja.
Kako bi se mogućnost pojave ove bolesti izbjegla ili smanjila potrebno je strogo se pridržavati propisanih zakonskih mjera. Posebice imunoprofilaktičkih mjera na životinjama te pregleda životinja prije i nakon klaoničke obrade.
Simptomi kod ljudi
Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina. Tako se klinička slika razlikuje ovisno o tome kako se pojedina osoba zarazila s uzročnikom. Crijevni oblik bolesti se javlja nakon konzumiranja zaraženog sirovog ili nedovoljno termički obrađenog mesa. Inkubacija traje od 1 do 7 dana. Mogu biti zahvaćeni ili grlo ili crijeva.
Oblik koji zahvaća grlo započinje simptomima koji su slični gripi. Visoka temperatura praćena ranicama po grlu, otežanim gutanjem te vidljivim oteknućem vrata i područnih limfnih čvorova. Kod oblika kod kojeg su zahvaćena crijeva javljaju se mučnina, povraćanje s mogućim tragovima krvi; gubitak teka, visoka temperatura, bol u trbuhu i teški krvavi proljev.
Kožnom obliku bolesti su najizloženiji uzgajivači stoke, mesari, radnici u klaonicama, veterinari i osobe koje rade u objektima za obradu kože i vune. Do ovakvog oblika bolesti (koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 % slučajeva) dolazi najčešće uslijed bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti); tad uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.
Kožna infekcija počinje kao kvržica koja svrbi (poput one koja nastaje nakon uboda insekta). Ona se nakon 1-2 dana razvije u vezikulu (mjehurić ispunjen bistrom žućkastom ili sukrvavom tekućinom); zatim u bezbolni čir promjera 1-3 cm s karakterističnim crnim nekrotičnim područjem. Najčešća mjesta pojavljivanja su ruke, lice i vrat. Područni limfni čvorovi mogu biti natečeni. Do plućnog oblika bolesti dolazi nakon udisanja spora uzročnika. U tom slučaju bolest ima dvije faze. Počinje s nespecifičnom blagom groznicom, slabošću, bolovima u mišićima, suhim kašljem i bolom u prsima. U roku od 1 do 6 dana bolest napreduje do druge faze. Nju karakterizira groznica, akutni nedostatak daha, oštri, strugajući zvuk prilikom disanja. Zatim se vrlo brzo može javiti respiratorno zatajivanje, šok, pad tjelesne temperature.
Ako se bolest ne liječi, može doći i do smrti. U Republici Hrvatskoj imunoprofilaktičke mjere za bedrenicu su propisane Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (NN 01/11.).
U naredbi je za bedrenicu propisano sljedeće:
1) Goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice, sukladno uputi proizvođača cjepiva.
2) Životinje iz stavka 1. ove točke smiju se izgoniti na ispašu i stavljati u promet tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.
3) Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo. 4) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.
