Budućnost hrvatske proizvodnje mesa je neizvjesna te više nije pitanje cijene po kojoj se ono prodaje, nego hoće li ga uopće i biti, istaknuto je na stručnoj raspravi koja je održana u Zagrebu pod nazivom: Budućnost proizvodnje, dostupnosti i cijena mesa u RH.
Na raspravi su sudjelovali vlasnik farme ”Natura beef” Mladen Kušeković, vlasnik peradarske tvrtke Purex Milivoj Dragošević i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac.
Kušeković je kazao da je situacija s mesom, posebice junećim i goveđim, došla do točke kad je pitanje hoće li mesa uopće biti dovoljno na domaćem tržištu, jer to više nije pitanje cijene.
Uvoz žive stoke povećan tri puta u deset godina
–Veliki i ozbiljni proizvođači odustaju od proizvodnje, tov junadi je u padu, domaće teladi za tov gotovo nema, broj isporučitelja mlijeka u zadnjih 10 do 15 godina je pao s oko 60.000 na ispod tri tisuće. Sustav krava-tele, koji je trebao povećati domaću proizvodnju teladi, neslavno je propao zbog lova na poticaje, odnosno ulaska svakakvih ljudi u zahtjevno stočarstvo, jer za tele treba devet mjeseci, a za june dvije godine. Cijena stočne hrane, odnosno žitarica, u zadnje je tri godine poskupjela gotovo 300 posto, cijena žive stoke porasla je za 30-ak posto, a mesa tek 20 posto, rekao je Kušeković.
Naveo je i kako godinama Ministarstvu poljoprivrede ukazuju na probleme, od zakupa poljoprivrednog zemljišta do Strateškog plana, no što god da su predložili, nije prihvaćeno. Ministarstvo i dalje ,,voziʺ priču po svome, kazao je.
Iznio je i podatke kako je 2013. uvezeno žive stoke i proizvoda prateće industrije za 499,7 milijuna eura, a lani za čak 1,2 milijarde eura. Dakle, brojke govore sve, jer je uvoz povećan tri puta u samo deset godina, istaknuo je.
Mišljenja je i kako treba napraviti novi ‘clean start’, da se vidi što se želi, kako to napraviti i ima li ljudi koji to znaju usmjeravati prema cilju.
–Stočarstvo, kao grana unutar poljoprivrede je ključno, ono vuče za sobom i sve ostalo, rekao je Kušeković. Pritom je naveo probleme ratara, za koje drži da su se nakon tri godine probudili iz ,,zimskog snaʺ i shvatili da ratarstvo bez stočarstva nema smisla.
–I ne znam što su očekivali, da će možda cijene žitarica doći na tisuću eura po toni da bi to onda bilo isplativo, kazao je te dodao da to govori jer je poznato da su cijene žitarica počele divljati na svjetskom tržištu i šest mjeseci prije rata u Ukrajini te da kada se špekulira, onda je to rizik. Primjerice, kaže, sada se eko žitarice na domaćem tržištu, jer se ne mogu više izvesti, nude po cijeni od 250 eura po toni, dok su lani bile čak 400 eura, kazao je Kušeković.
Osim toga, drži da je s obzirom na dugotrajan ciklus proizvodnje, koji traje čak dvije godine, juneće meso još najeftinije na domaćem tržištu.
Gubitak po grlu 250 do 300 eura godišnje
–Što se tiče kretanje cijena mesa u budućnosti, prognoziranje cijena je nezahvalno, jer ne baratamo podacima kakva je situacija trenutno sa zalihama u Europi, a iz domaće evidencije je izbrisano čak 50.000 tzv. plutajućih goveda što je navodno plaćeno čak 40 milijuna kuna, rekao je Kušeković.
No, napominje da je kvalitetno meso u zemljama u okruženju skuplje nego kod nas.
–Mi kao zemlja nemamo dovoljnu proizvodnju niti jedne kategorije mesa i bojim se da je budućnost vrlo neizvjesna, rekao je Kušeković.
Pritom je naveo i slučaj Mađarske, čija su velika tovilišta preuzeli Talijani, pa se od tamo, uz Rumunjsku, sada najviše uvozi telad na domaće tržište. On drži da se u posljednjih 15 godina moglo podići barem 200-ak stočnih farmi, koje bi dale dovoljno teladi za uzgoj junadi. No, sada je tu novo progamsko razdoblje, do 2027. godine, koje znači gubitak 250 do 300 eura godišnje po grlu, što će se odraziti na smanjenje stočne hrane, a gubitak namjerava nadomjestiti još većih brojem goveda, pored sadašnjih 550, kao i pokrenutim tovom istih na farmi na Udbini, jer nemaju problema s plasmanom iz ekološkog uzgoja, koje je tržište pronašlo i u velikom trgovačkom lancu u Ljubljani.,
Situacija u svinjogojstvu alaramantna
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja (HUPS) Krešimir Kuterovac upozorio je na loše trendove u svinjogojstvu te ocijenio kako je situacija alarmantna.
–Broj krmača lani je pao osam posto, a nazimica za više od 30 posto i to je jedan od najvećih padova unazad pet godina. Trend pada se nastavlja, kazao je Kuterovac koji je upozorio i na rast uvoza.
Rekao je i da hrvatski građani najviše konzumiraju svinjsko meso, procjene se kreću oko 40 kilograma godišnje, a samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa RH je 55 posto.
Kao vodeće probleme u sektoru svinjogojstva Kuterovac je izdvojio neuređeno tržište i nedostatak investicija. Problem je i što stari proizvođači napuštaju proizvodnju, a novih nema. Uz to, svi se stočari slažu da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu Pandorina kutija, koja vodi raspadu sistema, jer u prvi plan gura one koji imaju hektare, a to nisu stočari. Nadalje, nisu zadovoljni ni novim Strateškim planom poljoprivrede jer sustav, kažu, i dalje ne funkcionira na terenu.
U pet godina izgubili 35 posto krmača i nazimica
Istaknuto je kako je broj krmača za prethodnu godinu za 13,5 posto manji (za 70 000) u odnosu na prethodnu godinu. Broj nazimica je 34,7 posto manji (za 15.000) u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2021.g. broj krmača manji je za 8 posto, a broj nazimica za 4,2 posto. U proteklih pet godina RH je izgubila 35 posto broja krmača i nazimica. Nedostatak prasadi za tov nadomješten je iz EU-a. Tijekom prošle godine uvezeno je 410.000 prasadi za tov odnosno 16,5 posto više nego prethodne godine, a vrijednost uvoza iznosila je 30 milijuna eura. U svinjskom mesu je to bilo 102.258 tona i povećan je za devet posto uvoz, a njegova vrijednost je iznosila 250 milijuna eura.
S druge strane, u EU postoje ekološki izazovi prilagodbe proizvodnje mesa na standarde Nitrativne direktive. Tu su i klimatski zahtjevi za smanjenje emisije stakleničkih plinova (GHG), a na njih se nadovezuju i oni što se tiče veće dobrobiti životinja. Nova Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) donosi nova pravila, putem zelenih direktiva, što sve skupa dovodi do upitne isplativosti proizvodnje mesa, bilo ono svinjsko, goveđe ili peradi u RH. Dakle, veliki je izazov okrenuti sadašnje negativne trendove, odnosno pokrenuti proizvodnju, napominje prvi čovjek udruge svinjogojaca, Kuterovac.
Nedostatak mesa na domaćem tržištu
Kuterovac je rekao kako je EU lani imala pad proizvodnje svinjskog mesa od sedam posto, a Njemačka i Danska smanjenje od 10 posto.
–Smanjuje se proizvodnja svinjskog mesa te će se taj trend nastaviti. Naime, smanjuju proizvodnju jer imaju problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda na svojim imanjima budući da je limitirana količina dušika koji nastaje na farmama, napominje Kuterovac.
Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje te se samo čeka trenutak kada će građani osjetiti nedostatak svinjetine.
–Neće biti pitanje cijene, nego nedostatka mesa, upozorio je. U vezi mjera pomoći, napomenuo je kako umjesto hitnih, mjere moraju biti sustavne i smislene.
–Treba se fokusirati i rješavati probleme u funkciji neke grane poljoprivrede, a nama je na žalost poljoprivreda više grana za politička ,,potkusurivanjaʺ, a ne za razvoj, istaknuo je Kuterovac.
Naveo je primjer Rusije, koja je u deset godina, još 2007. g. kad je bila veliki uvoznik svinjskog mesa, ali i mlijeka i žitarica, postala samodostatna. Vlasnik Purexa iz Sinja Milivoj Dragošević drži da u jednom trenutku sada negativni trendovi u stočarstvu moraju krenuti na bolje, a rješenje vidi u proizvodnji proizvoda bolje kvalitete. Hrvatska bi, kako je kazao, trebala raditi na nadstandardima, koji bi domaćoj proizvodnji donijeli veću dodanu vrijednost te koju bi prepoznali potrošači i bili je spremni platiti.
Inače, Purex, koji ima 270 zaposlenih ima i zaokruženu proizvodnju hrane od uzgoja peradi, proizvodnje stočne hrane do vlastite prodajne mreže od 27 trgovina. Poljoprivredu smatra državom u državi i trebalo bi učiniti puno više da se sektorski dobro organizira, a ključnim za stočarstvo drži Upravu za veterinarstvo, za koju Kuterovac nije imao lijepih riječi, kao ni za djelovanje Hrvatskog veterinarskog instituta, osim kada se radi o radu laboratorija za parazitologiju, čiji je djelovanje pohvalio.
