Pad otkupnih cijena teladi
Prosječna otkupna cijena simentalske teladi iznosila je 22,81 kn/kg i rezultat je ponude manje kvalitetne teladi na tržištu. Vrlo dobra potražnja izražena je za mušku, kvalitetnu simentalsku telad (80-160 kg) koja se kupuju po cijeni od 25 kn/kg ŽV. Manje kvalitetna muška simentalska telad te ženska telad simentalske pasmine uglavnom su od 20 do maksimalno 23 kn/kg ŽV.
Nedostatak kvalitetne junadi
Na tržištu junadi bilježimo nedostatak kvalitetne junadi, a cijene su porasle do 15 kn/kg ŽV. U narednih mjesec dana očekujemo lagani rast potražnje ali i cijena junadi. U odnosu na prošlu godinu ovotjedna (12 tj.) cijena niža je za prosječnih 18 posto. Bikovi simentalske pasmine (450-550 kg) najčešže su prodavani po cijeni 12 – 13,50 kn/kg ŽV, dok su junice 10 – 12 kn/kg ŽV.
Na tržištu svinja bez većih promjena
Ponuda je i dalje veža od potražnje, a cijene su, gotovo, nepromijenjene. Kvalitetnije svinje prodaju se po cijeni 10 – 11 kn/kg ŽV dok su one nešto manje kvalitete uglavnom 8 – 9,50 kn/kg.
Na europskom tržištu prosječna otkupna cijena svinjskih trupova E klase iznosila je 141,79 €/100 kg.
Velika potražnja “farmskih” odojaka
Otkupne cijene odojaka u posljednjih osam tjedana u rastužem su trendu. Prosječna otkupna cijena odojaka iznosila je 16,09 kn/kg. Kvalitetni, “farmski” odojci trženi su po cijeni 18 – 20 kn/kg, dok su odojci na stočnim sajmovima bili najčešće 16 – 17 kn/kg. Velika je potražnja odojaka do 22 kg, a cijena im je oko 20 kn/kg. Na tržištu je primjetan nedostatak kvalitetnih odojaka.

Prethodni članakPčelinjak u travnju
Sljedeći članakRotkvice – sjetva cijele godine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.