Tijekom sezone jarenja 2010./2011. godine s terena su dolazile informacije o sve većem broju umjetno izazvanih porođaja, koji su u 90% završavali neuspjesima i velikim gubicima. Ove godine opet neodgovorni preporučuju tzv. umjetno izazvana jarenja. Zbunjeni uzgajivači traže vjerodostojne informacije.

Da, postoje i ciljano se provode tzv. umjetna jarenja, no čitav tijek i pripremu, te sam čin jarenja u zemljama EU provode-izvode samo specijalizirani timovi veterinara porodiljaca, koji su prošli za tu svrhu dodatno školovanje. Već više od 50 godina čitav svijet nastoji osloboditi stada koza od CAE-a (kod nas laici kažu bolesti debelih koljena). Austrija, Francuska, Njemačka i Švicarska ozbiljno su prišle sanaciji svojih stada od bolesti CAE-a.

Ne postoji lijek za već oboljele koze, jedini svrhovit put je stvaranje novih generacija koza – što znači da se novopridošlim na svijet ne smije omogućiti ni jedna kap kolostruma njihovih majki, tj. odmah po porođaju moraju se odvojiti od majke. Njihovi prvi gutljaji kolostruma, koji potječe od majki za koje je nesumnjivo dokazano da su potpuno zdrave, su iz flašica.

Vremenski ciljano jarenje

Da bi se izbjeglo sisanje nezdravog kolostruma, što se može izbjeći samo onda ako je čovjek prisutan samom činu jarenja, prišlo se tzv. umjetnom izazivanju porođaja. Ovom metodom čovjek može znati dosta točno vrijeme porođaja, dakle, osigurati svoju prisustnost. Koze kod kojih se želi provesti vremenski ciljano jarenje moraju posljednji mjesec bređosti biti hranjene određenom vrste hrane. Upotrebljavaju se preparati hormona Prostaglandin F 2 alfa i Prostaglandin PGF 2 alfa točnim redoslijedom u točno određeno vrijeme.

U najviše slučajeva jarad nije okrznuta ovim preparatima, no najvjerojatnije je da će kod tako novopridošlih biti poteškoća s uspostavom disanja. (McDougall 1990) Ima i ona stara: „Disce, sed a doctis“ – „Uči, ali od učenih ljudi“.

Prethodni članakRolada od keksa s kokosom
Sljedeći članakBrancin u vinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.