Jedina domaća stočarska grana koja kontinuirano raste i pravac razvoja konjogojskog sektora bili su u središtu pozornosti uzgajivača konja iz svih krajeva Hrvatske, veterinarskih stručnjaka, predstavnika institucija i akademske zajednice.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Centar za stočarstvo, organizirala je nedavno, u travnju, u dvorani Bjelovarskog sajma u Gudovcu, 10. Savjetovanje uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s ciljem edukacije i informiranja uzgajivača konja i stručnjaka iz najvažnijih područja agrarne politike i ruralnog razvoja, selekcije, uzgoja, držanja, hranidbe, zdravstvene zaštite i drugih tema s kojima se konjogojci svakodnevno susreću. Savjetovanje je uključilo stručna predavanja s praktičnim i korisnim savjetima, koja su održali sveučilišni profesori i drugi stručnjaci. U sklopu programa održan je i vrlo zanimljiv prikaz gidran pasmine konja Hrvatske udruge uzgajivača Gidran pasmine koja je bila i suorganizator okupljanja hrvatskih konjogojaca kao najmlađa uzgajivačka organizacija u RH koja je započela 2009. godine s 20-ak grla, a danas ima 130 grla.

Konjogojstvo je jedan od sektora u stočarstvu koji kontinuirano raste. U registru kopitara trenutno imamo približno 43 tisuće grla, rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Karalić i dodao da postoji snažna izvozna potražnja, posebno kada je riječ o hladnokrvnim pasminama konja. Karalić je posebno naglasio da je siguran da će se pozitivni trendovi i dalje nastaviti obzirom na mjere kojima se u narednom razdoblju namjerava pomoći ovom stočarskom sektoru da ostane u uzlaznom trendu.

Središnja tema jubilarnog savjetovanja

Središnji dio programa je panel rasprava „Stanje i perspektiva uzgoja toplokrvnih pasmina i tipova konja u RH“, u kojoj su sudjelovali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Hrvatska udruga uzgajivača Gidran pasmine konja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski konjički savez.

U Hrvatskoj imamo velik broj pasmina, više od 100 registriranih. Naši posavci i lipicanci čine tri četvrtine ukupne populacije. Njihov broj raste iz godine u godinu. Što se tiče hladnokrvnog uzgoja, značajno je doprinijelo raspolaganje i dodjela zemljišta, pogotovo u brdsko-planinskim područjima, rekao je v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dr. sc. Mato Čačić.

Stručnjaci HAPIH-a, veterinarske struke i Agronomskog fakulteta govorili su i o ulozi hranidbe u prevenciji kolika, interakciji čovjeka i konja u kontekstu dobrobiti te provedbi selekcijskih i zdravstvenih mjera u uzgoju. Posebno zanimanje izazvalo je predavanje o digitalizaciji sustava identifikacije kopitara, kao i o mjerama za unaprjeđenje toplokrvnih pasmina konja. Predstavljene su i nove metode u rasplođivanju, uključujući embriotransfer i zakonske regulative u tom području. Stručnjaci i uzgajivači su također raspravljali o vrstama poticaja te predlagali nove modele poticaja.

HAPIH radi na uzgojnim programima, selekciji, odabiru najboljih grla za reprodukciju i u suradnji s uzgojnim udruženjima radimo kao treća strana. U našem DNA laboratoriju provodimo potvrdu roditeljstva i genotipizaciju. Moram zahvaliti Ministarstvu poljoprivrede za sredstva koja će dodatno opremiti i razvijati laboratorij. Na taj način naši uzgajivači neće tražiti ovu usluge u stranim laboratorijskim tvrtkama,  rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Karalić.

Franjo Poljak (HAPIH) rekao je kako je vidljiv porast broja konja.

Nekad nismo imali suvisle registre konja i upravo je naša ustanova započela s prvim žigovanjima, registrima, uzgojnim programima te poticanjem razvoja uzgojnih udruženja. I dalje HAPIH mora biti stručno-administrativna podrška uzgojnim udruženjima te ustanova koja će predložiti viziju razvoja konjogojstva u RH, istaknuo je Poljak i dodao kako treba stvoriti infrastrukturne jače uvjete za rad s konjima kroz financiranje europskim sredstvima.

Na savjetovanju su dodijeljena priznanja uzgojnim udruženjima.

Sudionici 10. Savjetovanja uzgajivača konja foto: www.hapih.hr

Prethodni članakBajam – cijenjeno i vrlo kalorično hranjivo voće
Tugomir Pemper
Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinar i publicist, utemeljitelj i prvi predsjednik Ogranka Hrvatskog novinarskog društva Bjelovarsko-bilogorske županije od 2009. do 2014. godine, danas je dopredsjednik istoga Ogranka HND-a te predsjednik Nadzornog odbora Društva agrarnih novinara Hrvatske, nove hrvatske novinarske asocijacije za poticanje, medijsko praćenje i afirmaciju ruralnog razvoja. Novinarstvom se bavi od 1973. godine. Od 1975. godine profesionalni je novinar u redakciji „Večernjeg lista“ Zagreb. Poslove novinara, dopisnika i urednika u „Večernjem listu“ obavljao je do 1993. godine kada je imenovan glasnogovornikom Bjelovarsko-bilogorske županije. U razdoblju od 1995. do 2000. godine uz novinarstvo i poslove odnosa s javnošću bavio se također i privatnim poduzetništvom. Od 2000. godine kao novinar aktivno sudjeluje u afirmaciji hrvatskog ruralnog prostora, posebno lovnog turizma objavljujući niz članaka i brošura u različitim medijima. Autor je više publikacija za lovce i općenito ljubitelje prirode („Lovac na veprove“, „Lovac na lisice“, „Foto-lov u hrvatskim lovištima“...) te publikacija s temom biciklizma „“Vjerujte s bicikla je sve drugačije“, „Na dva kotača ... sigurno, ugodno i korisno“... Obavljajući poslove promidžbe, marketinga i odnosa s javnošću u više tvrtki gospodarskog sektora i medija posljednjih petnaestak godina u Bjelovaru, Varaždinu i Zagrebu, objavio je također i više publicističkih radova (monografija) o poznatim bjelovarskim tvrtkama. Autor je brojnih tekstova i fotografija, suradnik ili urednik niza stalnih i povremenih tiskovina. Osnivač je i član velikog broja udruga u civilnom sektoru društva u Bjelovaru i Hrvatskoj. Cijeloga života nestranački je građanski aktivist i volonter za opće dobro te promicatelj kulture življenja i cjeloživotnog obrazovanja.