-Šok. Nevjerica. Nisam mogao vjerovati vlastitim očima, pokušao je Mićo Đekić iz Štikade opisati stravičan prizor koji je zatekao u svojoj staji. Tijela usmrćenih ovaca i janjaca posvuda, naklane i izranjavane zbijene u kutu, krv po podu, pravi pokolj. Tako je započeo priču prošle godine, baš u ovo doba, ovaj stočar iz Ličko-senjske županije, a prenio Željko Popović s portala Slobodna Lika.
Mićo je najprije pomislio da su ovce stradale od ljudske ruke. Međutim, ubrzo mu je postalo jasno da je pokolj djelo divljih zvijeri. Odmah je pozvao ovlaštenog vještaka koji je utvrdio kako se radilo o dva vuka. Rekonstruirajući ovaj događaj vještak je pojasnio da su se, pod okriljem noći, između 3.30 i 4 sata, najprije provukli ispod ograde s farmerskom žicom. Ušli su u pritorak, a iz pritorka preskočili 1,40 metara visoka vrata staje i tako započeli svoj krvavi pir.
U ovom slučaju potvrdilo se da je najgore kad su domaće životinje zatvorene u pritorku, na pašnjaku ili štali gdje predatori mogu ući.
–Vukovi uđu, a ovce ne mogu izaći. Uplašene i izbezumljene trče u krug, a što više trče i skaču to kod vuka pobuđuje instinkte. Krvoločnost. Nagon za klanjem. Misle da se radi o divljim životinjama pa ubijaju ne zbog gladi, već instinktivno, pojašnjava mr. sc. Ana Grgas, iskusna vještakinja za štete od vuka i vučjih svojti.
–Da su ovce bile na otvorenom prostoru razbježale bi se na sve strane, vukovi bi usmrtili jednu, dvije, pojeli koliko im treba, a ostatak odvukli u svoja skloništa, dodaje Grgas. Stočari kao i inače u ovakvim neprilikama ogorčeno komentiraju, prozivaju državu “koja više štiti vukove nego njih”.
Hoće li dobiti odštetu?
Hoće ako su ovce u trenutku napada bile zaštićene u skladu s važećim pravilnikom. A taj pravilnik propisuje da u područjima gdje se mogu očekivati ili se učestalo pojavljuju vukovi, stoka tijekom noći mora biti zatvorena u staji ili u odgovarajuće zaštićenom toru, odnosno odgovarajućoj električnoj ogradi minimalne visine 1,8 m. Također, tijekom dana, ako nisu u zaštićenom prostoru, na ispaši mora stalno biti nazočan čuvar (pastir) i pastirski pas čuvar i to za stoku: za stada do 50 grla – jedan pastir i jedan pastirski pas čuvar; za stada od 50 – 150 grla – jedan pastir i dva psa čuvara; za stada veća od 150 grla – jedan pastir i tri pastirska psa čuvara.
Tijekom noći psi moraju biti zatvoreni u prikladne boksove ili odgovarajuće ograđeno dvorište, staju ili tor minimalne visine ograde 1,8 m. Tijekom dana moraju biti pod kontrolom vlasnika ili osobe koja ih vodi ili radi s njima. Prema pravilniku naknada za svaku usmrćenu ovcu iznosi 600 kun; za bređu 200 više, znači 800 kuna, a za janje 700 kuna. Dodajmo još da stočari pravo na nadoknadu štete ostvaruju i temeljem dokaza o vlasništvu ili posjedu. Ako oštećenik ima državnu potporu nad stradalim grlom stoke, ne gubi potporu i ima pravo i na naknadu ako u roku od 15 dana od obavljenog dostavi kopiju potvrde o očevidu najbližoj ispostavi Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Ivan Tešija, predsjednik Udruge Hrvatski krški pašnjaci, upozorava da je problem što naknade kasne i po godinu, dvije. Neki je ne dobiju nikada, jer nezadovoljni procjenom ne pristaju potpisati sporazum o naknadi štete.
–Prisiljeni su voditi sudske postupke za utvrđivanje stvarne štete. A sudski postupak košta i traje pa je isplata još neizvjesnija. Dođe kasno, obično umanjena, ako uopće dođe, kaže Tešija. Tvrdi i da vukova ima previše.
Svake godine pokolju više od 2.000 glava blaga, ovaca, koza i teladi. Jednostavno, kaže, više nisu ugroženi i treba ih skinuti s liste zaštićenih vrsta. Tešija dodaje ako država ne uvaži stvarno činjenično stanje, zato što iz EU fondova dobiva novce za njihovu zaštitu, postat će ugrožena domaća stoka – goveda, koze i ovce.
Rast populacije vukova i drugih divljih zaštićenih zvijeri u Europi i u Hrvatskoj postala je prijetnja. Zbog toga se među poljoprivrednicima javljaju sve snažnije tenzije i zahtjevi da se nešto promjeni i zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave. Populacija divljih zvijeri se u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost. To su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge. One daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Omogućilo je to da se pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni. Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku. One čine sve veću štetu našim poljoprivrednicima.
Populacija je stabilna, dozvolite odstrjel!
–Stav HPK je da je populacija divljih životinja u Hrvatskoj izuzetno stabilna. Imamo i mapu te ozbiljno treba razmisliti o odstrjelu određenog broja takvih životinja. Sve kako bi se prevenirali napadi na stoku, koje je inače u Hrvatskoj sve manje. Moramo zaštiti naše proizvođače na ruralnim područjima od ovakvih napada, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Tijekom 2022. obilježava se 30. godišnjica Direktive o staništima. Ona je omogućila rast populacije divljih zvijeri i povećanje i raznolikost staništa u tom razdoblju. To je dovelo do drastičnog povećanja napada divljih zvijeri na stoku u EU. Kontinuirane uspješne mjere očuvanja određene populacije velikih vrsta mesoždera uzrokovale su povećane štete. One se stalno pogoršavaju te stočari osporavaju zakonska rješenja kojima se u EU štite pojedine vrste divljih zvijeri. A njih je sve više. Direktiva EU o staništima ima važan cilj održavanja ili obnove, „u povoljnom statusu očuvanosti, prirodnih staništa i vrste divlje faune i flore od interesa zajednice”, dok je ujedno istaknuto kako pritom treba uzeti u obzir ekonomske, društvene i kulturne zahtjeve te regionalne i lokalne karakteristike.
Nažalost, nedavno objavljen dokument Europske komisije “Dokument s uputama o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa zajednice prema Direktivi o staništima” pokazao je kako se ne uspijeva dati jasne smjernice i pojašnjenja o upravljanju strogo zaštićenim vrstama u svjetlu porasta populacija velikih zvijeri i rastućih sukoba s poljoprivrednicima i stokom koju ove divlje zvijeri napadaju. Nadalje, određena populacije velikih zvijeri u EU-u izuzetno se brzo širi i razmnožava. Tako više ne zahtijevaju strogu zaštitu prema Direktivi o staništima jer se više ne smatraju ugroženima ili ranjivim.
Međutim, te populacije divljih zvijeri i dalje su navedene kao strogo zaštićene u Direktivi. Zato je Europski parlament pozvao Komisiju da uspostavi proceduru za izmjenu aneksa direktive, kako se zahtijeva u takvim slučajevima, ali ti zahtjevi nisu donijeli kvalitetne odluke i rezultate.
Pogrešni službeni podaci
Procjene stočara s područja u kojima žive vukovi su da trenutno u Hrvatskoj živi oko 1000 vukova. Što se tiče vukova, službeni podaci Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u čijoj je domeni zaštita okoliša, pokazuju da u Hrvatskoj trenutno ima oko 80 (+80 mogućih) vukova. Međutim, podaci s terena, snimljeni s lovnih kamera, kamera postavljenih za izbjegličke krize, podaci koje su prikupili poljoprivrednici govore da ima oko 400 vukova. Što se tiče isplaćenog iznosa odštete, u izradi je novi Pravilnik za Hrvatsku. On bi stupio na snagu u lipnju ove godine. Iznosi su neznatno porasli. Međutim, poljoprivrednici koji imaju problema s velikim mesožderima i dalje smatraju da su ti iznosi preniski, kažu u HPK.
Na nedavnom sastanku na ovu temu s ljudima koji žive u područjima i suživot s velikim zvijerima zaključeno je da pristaju na štetu od 15 posto svog stada godišnje, bez ikakve naknade od države, ako država dopusti kontrolirani odstrjel na godišnjoj razini na mjestima gdje se osjeća da je to potrebno. U područjima gdje je utvrđeno da je odstrjel potreban, potrebno je propisati određene kvote za odstrjel, navodi HPK.
Glavni problemi koje treba riješiti
U zadnjih 7 godina Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je samo 1 natječaj za odštete. Bodovanje je postavljeno tako da su poljoprivrednici s područja gdje nema napada dobili mjere (Zaprešić i okolica). I to oko 50 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva propisuje – 6 električnih žica, pastir, odgovarajući broj pasa na UG (radi ostvarivanja prava na naknadu štete od vukova). Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume ne dopuštaju postavljanje struje, pastir na zakupljenim površinama (sudaraju se jedni s drugima). Ne treba loviti na poljoprivrednim površinama (uključujući pašnjake), stoga je zabranjena ugradnja električnog pastira.
Hrvatske šume poslale su dopise za uklanjanje struje, iako je zemlja u zakupu. Ljudima treba dati kvalitetne mjere za zaštitu, izgradnju nadstrešnica na državnom zemljištu, obore, da se životinje mogu skloniti. Pašnjaci su često 30 i više kilometara od farme. Nije samo novčani trošak ono što utječe na poljoprivrednike, već na njih ova situacija ima i psihološki utjecaj jer imaju stalni pritisak i strahuju za život stoke, ali i svoje živote. Njihova stoka trpi ozljede, spontane pobačaje, pad plodnosti i ukupni gubitak stada. Sve veći broj napada na stoku i imovinu stočara predstavlja ozbiljan rizik za budućnost poljoprivrede u nekim od najugroženijih europskih regija, posebno u planinskim područjima Europe.
Provođenje preventivnih mjera oduzima mnogo vremena, novaca i rada za stanovnike sela i poljoprivrednike koji imaju za cilj zaštititi svoje domove i svoje sredstva za život. Sredstva za mjere prevencije i kompenzaciju, odnosno odštete treba tražiti izvan ZPP-a, jer se očekuje da će se napadi na stoku samo povećati. Uz to treba vezati i ogromne troškove za mjere prevencije i kompenzacije zajedno s čestom nedostupnošću naknada za neke poljoprivrednike. Iz perspektive poljoprivrede, bitno je da bilo koji budući alati postavljeni za sprječavanje napada zaštićenih vrsta Direktivom o staništima budu povučeni iz drugih tijekova financiranja, izvan sredstava ZPP-a. Financiranje ZPP-a već je rastegnuto do same granice.
Izvori: Slobodna Lika i HPK
