–Imamo novce, imamo projekte, zašto onda nema realizacije?, pitaju se investitori koji mjesecima čekaju na financijska sredstva za izgradnju najvećih i najmodernijih reprocentara u Europi kapaciteta 220 tisuća prasadi godišnje. U njih su do sada uložili milijun eura vlastitih sredstava. Naime, natječaj za izgradnju reprocentara zatvoren je još 30. travnja 2021.
Na njega je pristiglo projekata u vrijednosti 140 milijuna kuna. Na raspolaganju ih je ukupno bilo 300, no novac i dalje ne stiže, a gradnja stoji. Investitori dvoje vrijedi li ulagati u hrvatski biznis čija se realizacija zbog sporosti državnog aparata pretvara u noćnu moru.
Još krajem 2020. godine proizvođači svinja tražili su hitne mjere sanacije stanja na tržištu zbog pada prihoda te nadoknadu šteta u minimalnom iznosu od 70 milijuna kuna. Po tadašnjim podacima gubitak po tovljeniku povećao se na 20 eura, a po prasetu 10 eura. Tako su sada iz Hrvatske udruge proizvođača svinja upozoravali na još drastičnije smanjenje ionako nedostatne svinjogojske proizvodnje.
Proizvodnja se nije pomakla s mrtve točke
–Hrvatska i dalje proizvodi samo 50 posto potrebnih količina svinja i svinjskoga mesa. Danas kad je doba najveće potrošnje mesa ne možemo ni tih 50 posto prodati po tržnim cijenama. Koronakriza trebala nas je osvijestiti o stanju u hrvatskom agraru i pokazati kakva nam je poljoprivredna suverenost i samodostatnost te koliko je poljoprivreda važna za opstanak Republike Hrvatske, proizvodnje i života u ruralnim područjima. Vlada stoga ne smije stvari prepustiti slučaju nego je nužna hitna akcija, upozoravali su tada putem medija iz HUPS-a.
Činilo se kako je Vlada “čula vapaj” svinjogojaca. Tako je u “paketu hitnih akcija” objavila natječaj Programa ruralnog razvoja (PRR) za investicije u gradnju reprocentara. Njime bi se financirali budući proizvođači. Hrvatska je njime trebala osigurati znatno povećanje nedostatne proizvodnje prasadi koja se i dalje nabavlja iz uvoza i upitne je kvalitete.
No, ta se proizvodnja do danas nije pomakla s mrtve točke iako su projekti spremni, a sredstva osigurana.
Krešimir Kuterovac, direktor je i vlasnik tvrtke Agroporc i jedan od investitora u izgradnju novih modernih svinjogojskih farmi, a ujedno je i predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja. Budući da je svinjogojstvo i tržište svinjskog mesa u Hrvatskoj posljednih godina izrazito osjetljivo i na udaru raznih tržišnih poremećaja, izazvanih prvo svjetskom ekonomskom krizom prije desetak godina, potom embargom na Rusiju i prelijevanjem tržišnih viškova svinjetine u Hrvatsku, a zadnjih dvije godine i pandemijskom krizom, stoga je Kuterovac, iskusni agronom koji ima dvadesetogodišnje iskustvo u svinjogojstvu, kao nekadašnji direktor Vupika, izvršni direktor za stočarsku proizvodnju u bivšem Agrokoru te državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, izvrstan poznavatelj i stručan sugovornik koji može reći kakvo je trenutno stanje u svinjogojstvu, te o značajnom projektu izgradnje reprocentra koji je prijavio na natječaj i čeka rezultate.
- Imate li informaciju o objavi rezultata natječaja za izgradnju reprocentara u svinjogojstvu?
–I dalje smo u iščekivanju. Natječaj je zatvoren 30. travnja 2021. godine. Prema našim informacijama bilo je oko 240 prijava, ukupne vrijednosti 140 milijuna kuna. Sredstava ima dovoljno jer je u prvom natječaju na raspolaganju bilo 300 milijuna kuna. Znači nije problem u nedostatku novca već da on dođe do proizvođača što prije.
Ostajemo na priči bez realizacije
–Ne vidim što je tu problem, ako trebate proizvodnju, ako imate dozvole, imate i tržište. Doista ne znam u čemu je problem. Nama nedostaje svinjogojska proizvodnja i samo trebamo doći od želje do realizacije. Međutim, mi ostajemo u sferi želja, ostajemo na priči da nam treba, da nismo samodostatni, da nam nedostaje 15 tisuća krmača itd. Imamo novce, imamo projekte, zašto onda nema realizacije? To pretakanje u stvarnost je kod nas najproblematičnije. Ministarstvo poljoprivrede je napravilo plan razvoja svinjogojstva. On će se, kako sada izgleda, realizirati 30 posto i to je velik podbačaj i neuspjeh.
–Od Ministarstva poljoprivrede čekamo odgovore za sufinanciranje kroz Mjeru 4.1. Ako resorno ministarstvo želi razvoj svinjogojstva i smanjenje deficita te ruralni razvoj Slavonije, gotove projekte i partnere ima.
- Već po završetku natječaja, prijavili ste početak izgradnje i započeli s pripremnim radovima na izgradnji novih svinjogojskih reprocentara. Oni će biti među najvećima u Europi, a koji se nalaze u općini Crnac, u malom pitoresknom slavonskom selu Breštanovci. Imate li ikakvu podrišku za ovaj projekt ?
–Lokalna i regionalna uprava daju veliku podršku projektima. Sam župan Virovitičko-podravske županije ga svrstava među najznačajnije u županiji. Za općinskog načelnika je to jedan od projekata razvoja i zapošljavanja, a time i opstanka toga slavonskog kraja.
- Koliko se farmi radi i koji im je kapacitet?
–Na tom smo idealnom ruralnom području razvili dva projekta, odnosno dvije farme. Svaka je na 22 tisuće četvornih metara i s 3 tisuće rasplodnih krmača. Za te smo projekte dobili studije utjecaja na okoliš, građevinske dozvole, kompletnu tehničku dokumentaciju. Za to smo ukupno uložili milijun eura vlastitih sredstava. Riječ je o vrlo modernim sustavima koji ne stvaraju otpad. Kompletno je zaokružen ciklus proizvodnje, princip kružne ekonomije kojoj svi na neki način težimo.
–Farma je koncipirana kao energetski neovisna, struja bi se dobivala iz prirodnih izvora, kao i toplinska energija, jedan oblik kogeneracije. Svi su potrošači energetski učinkoviti. Primjenjene su moderne tehnologije s precision farm management sustavom i visokim stupnjem primjene informatizacije. To osigurava učinkovitu i ekonomski isplativu proizvodnju.
- Hrvatska je uvoznik prasadi i svinjskog mesa, pa se često čuje da je svaka druga svinja u Hrvatskoj iz uvoza. To je i bio razlog što ste se odlučili na ovu investiciju?
–O značenju ovog projekta za Republiku Hrvatsku dovoljno govore podaci da Hrvatska trenutno uvozi više od 600.000 prasadi za tov. To je problematično i s aspekta utroška sredstava za uvoz, ali i činjenice da takav model nije dugoročno održiv. To se upravo pokazalo i u vrijeme pandemije koronavirusom. Model uvoza prasadi izrazito je problematičan i zbog bolesti koje danas postoje poput opasne afričke svinjske kuge. Mi bismo završetkom projekta, proizvodili oko 220 tisuća prasadi što bi znatno smanjilo uvoz svinja iz stranih zemalja u Hrvatsku. Poljoprivrednici EU puno efikasnije koriste sredstva i to ih čini konkurentnijim od nas.
–Velike farme su učinkovitije i ekonomski isplativije. S njima je jednostavnije upravljati i osigurati kvalitetne ljude za rad na njima, i ne to nije hrvatska izmišljotina. U budućnosti će se pitanje imati hrane ili ne imati hrane u Mrduši Donjoj pretvoriti u opstanak društva u Hrvatskoj, koliko god to hamletovski zvučalo.
- Čime se bavi vaša tvrtka Agroporc?
Što se tiče sadašnje proizvodnje tvrtke Agroporc, ona se odvija na svinjogojskoj farmi u Petrinji, na kojoj je 2020. godine proizvedeno 15 000 prasadi, a u tom proizvodnom ciklusu nalazilo se 500 krmača i 500 nazimnica. Tu smo farmu unazad tri godine unajmili od Gavrilovića, s pravom prvokupa. Međutim, u razornim potresima krajem 2020. godine pa na dalje, farma je pretrpjela velike štete.
Upitna obnova svinjogojske farme u Petrinji
Procijenjena šteta Gradskog povjerenstva je 30 posto oštećenja objekata i stopostotna šteta na opremi. Kako je na prostoru od 3600 četvornih metara, procijenjuje se da će ukupna obnova proizvodnje na farmi koštati oko 10 milijuna kuna. Farma je pretrpjela oko tisuću potresa od kojih je 100 bilo jače od 3 stupnja po Richteru. Možete zamisliti rasplodne životinje u takvom okruženju i pod stalnim stresom. Ukupna šteta na stočnom fondu je izlučenje i prodaja tisuću krmača i nazimnica te uginuće od posljedica potresa dvije tisuće životinja. Danas smo puno mirniji jer nemamo rasplodnih životinja koje su to trpjele i ne gledamo njihovu svakodnevnu patnju
- Koliko je potrebno sredstava za obnovu te farme?
Zamjena osnovnog stada stajat će oko 3 milijuna kuna, a do danas, osim potpore za održanje zaposlenosti u trajanju od jednog do šest mjeseci te oslobađanja komunalne naknade u tom razdoblju, nismo dobili drugu pomoć države ili grada. Gubici u proizvodnji zbog potresa su 50 posto, tako da i financijski trpimo velike gubitke. Ako se odlučimo na obnovu proizvodnje, ona će trajati oko godinu dana da bi se postigla optimalna razina proizvodnje što je također financijski napor koji treba izdržati.
- I za obnovu od potresa Ministarstvo poljoprivredne raspisalo je natječaje. Kakva je situacija s tim sredstvima?
Prijavili smo se za Mjeru 5.2. obnova poljoprivredne proizvodnje, prvi natječaj (završena prijava 12. lipnja), a rezultate još ne znamo, osim informacije da je predmet u obradi, što vidimo iz dodatnih pitanja koja i dalje stižu iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Ako dobijemo ta sredstva krećemo u obnovu, uzet ćemo novo rasplodno stado i nastaviti s proizvodnjom, a ako dobijemo negativan odgovor, farmu ćemo zatvoriti jer ionako je sada prazna, najavljuje Kuterovac.
Jedna do druge: Slika 1.a 1 b.i 1c Svinjogojske farme stradale od potresa
Poremećaji uzrokovani i dodatnim čimbenicima
Iz Ministarstva poljoprivrede u rujnu 2021. godine objavili su konačnu procjenu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini i iznesene su razlike između druge procjene i konačnog rezultata uzrokovane promjenama u svinjogojstvu i sektoru svježeg povrća. Ta je druga procjena vrijednosti poljoprivredne proizvodnje za 2020. godinu iz siječnja 2021. iznosila 19.243 milijarde kuna, a odstupanja su uzrokovana uz pad povrća i padom proizvođačkih cijena u sektoru svinjogojstva.
Na drugoj procjeni output svinjogojstva je predviđen rast od 10,02 posto, a konačni rezultati govore o padu od 14,91 posto, čemu je značajan uzrok pad proizvođačkih cijena u sektoru u drugoj polovici 2020.g. (cjenovni indeks u konačnoj procjeni je 95,23 u odnosu na drugu privremenu procjenu 110,02). Poremećaji u svinjogojstvu koji su uzrokovani i dodatnim čimbenicima, osim širenjem bolesti COVID-19 i pratećim poremećajima na europskom i svjetskom tržištu, bili su i razlog za pet programa pomoći na prijelazu iz 2020. i 2021. godine kojima je sektoru svinjogojstva upućeno gotovo 30 milijuna kuna pomoći.
Ministarstvo poljoprivrede je objavilo i novi program pomoći sektoru svinjogojstva, a upravo je u tijeku ugovaranje projekata za izgradnju reprodukcijskih centara iz Programa ruralnog razvoja za koje je natječaj objavljen u 2020. godini te stavlja na raspolaganje 250 milijuna kuna, a koji će svojom realizacijom podići samodostatnost u proizvodnji svinja sa sadašnjih 65 posto na 85 posto. Dodatno, natječaj za izgradnju tovilišta, vrijedan 200 milijuna kuna, objavljen je u siječnju ove godine te će osigurati značajnu financijsku pomoć proizvođačima te doprinijeti cijelom ciklusu svinjogojske proizvodnje, smatraju u Ministarstvu poljoprivrede.
