Obična tikva (Curcubita pepo) postoji u više varijeteta, a sve se ne dozrele koriste za ljudsku, a zrele za hranidbu stoke. U ovu skupinu ubrajaju se obične tikvice, patison i ukrasne tikvice. U prehrani se koriste sasvim mlade tikve, često duge samo nekoliko centimetara. Stariji plodovi koriste se za kuhanje, pečenje, pripravljanje gotovih jela, zimnica, džemova, marmelada, a od sjemenki se dobiva ulje. Stabljika je puzajuća i biljka se jakoširi po tlu ili se penje uz naslon. Listovi su veliki, a korijenje vrlo razgranat. Glavna masa korijena rasprostire se na dubini od oko 50 cm. Plod može biti različite veličine.

Tikvice

Tikvice najbolje uspijevaju na dubokom i plodnom tlu, bogatom hranjivima. Zato se tlo za njihov uzgoj treba ujesen dobro pognojiti stajskim gnojem, a u proljeće prije sjetve obilno se gnoji dušićnim mineralnim gnojivom. Zbog bujne nadzemne mase za tikvice je nužna velika količina toga hranjiva. Stari je običaj da se tikvice i tikve sade, odnosno siju, na kompostištu ili smetlištu. Tako ove ružne hrpe otpada postaju skrivene od pogleda, a raspadanje organskih tvari pospješuje se jer lišće stvara svojevrsnu zaštitu. Unutar kompostne hrpe stvara se određena vlaga i toplina, što pospješuje i ubrzava stvaranje komposta.

No, ovakav uzgoj ima i jednu manu. Kako je ovoj biljci potrebna velika količina dušika, ona ga nemilosrdno izvlači iz komposta i tako ga osiromašuje. Stoga se ne preporučuje više od jedne tikve na kompostištu. Sjemenke se siju u proljeće u dobro obrađenu i usitnjenu zemlju, u kućice. Razmak između kućica iznosi 120 x 60cm. Razmak ovisi o bujnosti sorte, pa može biti manji ili veći. U svaku kućicu stavljaju se tri do pet sjemenki. Kada biljke niknu ostavljaju se najjače a ostale se uklone. Kod okopavanja stabljika se lagano nagrne.

Prethodni članakBiološko suzbijanje lisnih uši
Sljedeći članakBolesti rajčice u zaštićenu uzgoju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.