Aktualno stanje u svijetu vinogradarstva i vina

John Barker, novi glavni direktor Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino OIV (Organisation internationale de la vigne et du vin) koja upravo slavi svojih prvih 100 godina postojanja, nedavno je održao pressicu na kojoj je, po običaju u ovo doba godine kad su uglavnom posve sređeni svježi podaci za objavu, predstavio aktualno stanje u sektoru vinogradarstva, vinarstva i trgovine s vinom u svijetu.

Početak izlaganja bio je u znaku podataka o aktualnoj ukupnoj globalnoj površini vinograda, te o broju hektara svake pojedine države iz grupe od dvadesetak najjačih po pokrivenosti vinovom lozom.

Vinogradi u svijetu

Ukupna površina vinograda u svijetu u 2023. Iznosila je 7,2 milijuna hektara, a to je pola posto manje nego što je bilo u 2022. Trend smanjivanja bilježi se u svim trima posljednjim godinama. Vinograda je na globalnoj razini sve manje. Najjače vinogradarsko-vinarske zemlje u svijetu na objema hemisferama u posljednje vrijeme u osjetnoj mjeri krčile vinograde (za sve tipove grožđa). Po podacima iz 2023., šest najjačih vinogradarskih zemalja svijeta čini 56 % svjetskog vinogradarstva. Europska unija pokriva 45 posto ukupnog svjetskog vinogradarstva, a na južnu polukuglu otpada 12 posto.

Prikaz država u svijetu po vinogradarskim površinama, proizvodnji i potrošnji vina (u 2023.)

Vinska proizvodnja i potrošnja vina

Ekstremni klimatski uvjeti i veliko širenje gljivičnih bolesti bitno je negativno utjecalo na kondiciju trsja u brojnim zemljama svijeta. Kulminacija u ovom povijesnom padu pokazala se u 2023., s produkcijom od oko 237 mhl. To je 10 posto manje od realizacije u 2022. i predstavlja najmanju ukupnu svjetsku proizvodnju od 1961. godine naovamo. Vrlo niske količine bilježe se 2023. kako u zemljama članicama EU (145 mhl, što je -11% u odnosu na 2022.) tako i na južnoj polukugli (47 mhl, što je -15 % u odnosu na 2022.). Procjena je da je ukupna potrošnja vina u svijetu u 2023. bila 221 milijun hektolitara. To je 2,6 posto manje od onoga u 2022.

Promjena troškova proizvodnje i distribucije, bazirano na inflatornim pritiscima, dovela je to toga da se povise maloprodajne cijene vina. To je poprilično pogodilo potrošače, velika većina kojih je dobro osjetila smanjenje kupovne moći. Unatoč izazovima, nekoliko je većih tržišta ipak pokazalo određenu suzdržanost prema podizanju maloprodajnih cijena. S obzirom da posljednji podatak o ukupnoj svjetskoj proizvodnji navodi 237 milijuna hl vina. Brojka što se tiče ukupne potrošnje 221 mhl, aktualna razlika je dakle između produkcije i konzumacije oko 16 mhl. S obzirom da se posljednjih godina bilježi kako između 25 i 35 mhl od ukupne godišnje produkcije vina ode u neke industrijske svrhe, konkretno npr. destilaciju, proizvodnju vinskog octa, u kreiranje napitaka baziranih na vinu, nešto niže ukupne proizvodnja i konzumacija  vina u svijetu kao da sada pomalo vode do neke ravnoteže.

Portugalci najviše piju

Redovito se statistika o konzumaciji vodi na dva kolosijeka. Jedan se bazira na ukupnom broju popijenih litara po državi. Drugi predočava koliko se godišnje u kojoj državi popije litara vina po stanovniku. Prvak po popijenim litrama godišnje je Portugal, sa 61,7 lit po stanovniku; Francuska – 45,8 litara; Italija – 42,1 lit; Švicarska – 31,8 lit; Austrija – 30,1; slijede Njemačka – 26,6; Australija – 25,5; Češka – 24,4; Španjolska – 24; Nizozemska – 23,1; Ujedinjeno Kraljevstvo – 23; Argentina – 22,4; Rumunjska – 18,5; Kanada – 14,9; SAD – 12,1; Južna Afrika – 10,6; Rusija – 7,2; Japan – 2,9 lit; Brazil – 2,4 lit, Kina – 0,6 litara po glavi. Podatak o godišnjem ukupnom količinskom izvozu vina za 2023. govori o 99 milijuna hl, što je nekih 6,3 posto manje nego što je bilo u 2022, a najnoviji podatak vezan uz ukupni godišnji izvoz iskazan u novcu govori o 36 milijardi eura, što je 4,7 posto manje nego u 2022.

Prosječna svjetska izvozna cijena vina u 2023. dosegnula je 3,62 €/lit, što je najviše do sada. To je 29-postotno povećanje u odnosu na 2020. Redoslijed, za godinu 2023., 10 najvećih svjetskih izvoznika vina po količini, iskazano u milijunima hektolitara. Postoci u zagradama govore o rezultatima ostvarenima u odnosu na 2022. Kao što je vidljivo, navedeni postoci kod svih govore o padu izvoza.  Italija 21,4 mhl (-1%); Španjolska 20,8 mhl (-3%); Francuska 12,7 mhl (-6%); Čile 6,8 mhl (-18%); Australija 6,2 mhl (-3%); Južna Afrika 3,5 mhl  (-20%); Njemačka 3,3 mhl (-8%); Portugal 3,2 mhl (-2%); Kanada 3,0 mhl (-6%);  SAD  2,8 mhl (-26%).

Najveći izvoznici i uvoznici vina

Redoslijed, za 2023. godinu, 10 najvećih svjetskih izvoznika vina po novčanoj vrijednosti, iskazano u milijardama eura. I ovdje postoci u zagradama govore o rezultatima ostvarenima u 2023. u odnosu na 2022: Francuska 11,9 milijardi eura (-3%); Italija 7,7 milijardi (-1%); Španjolska 2,9 milijardi  (-3%); Čile 1,4 milijarde  (-22%); Australija 1,2 milijarde (-10%); Novi Zeland 1,2 milijarde (-11%); SAD 1,1 milijarda (-14%); Njemačka 1,1 milijarda (-1%); Portugal 0,9 milijarde (-1%); Argentina  0,6 milijarde (-20%).

U zagradama pored svakog naziva zemlje-uvoznika dani su postoci. Oni govore o razlici rezultata iz 2023. u odnosu na rezultat postignut u 2022. Samo tri zemlje pokazuju povećanje uvoza, to su Nizozemska, Rusija i Portugal. Količine (mhl): Njemačka 13,6 (-0.3%); Velika Britanija 12,3 (-5%); SAD 12,3 (-15%); Francuska 6,0 (-5%); Nizozemska 4,4  (+0.5%); Rusija 4,0 (+2,0%); Kanada 3,8 (-10%); Belgija 3,0 (-11); Portugal 3,0 (+3,0%); Kina 2,5 (-2,6%). Novčana vrijednost (milijarde €): SAD 6,2 (-12%); Velika Britanija 4,7 (-3%); Njemačka 2,8 (-5%); Kanada 1,8 (-15%); Japan 1,6 (-7%); Nizozemska 1,5 (-1%); Švicarska 1,3 (-1%); Belgija 1,2 (-10%); Kina 1,1 (-22%); Francuska 1,0 (-4%). Indeks vezan uz internacionalizaciju tržišta govori o tome da je 45% vina popijenoga u svijetu u 2023. uvezena kapljica, i to je, kažu u OIV-u, znak da je svjetsko vinsko tržište visoko globalizirano.

A gdje je Hrvatska?

Hrvatska je također članica OIV-a i posljednjih godina unaprijedila je kakvoću vina. Međutim, iako imamo izvanrednih vina, kaskamo u broju hektara i u količini proizvodnje posebno sjajnih uradaka na bazi naših sorata.