Vinova loza (Vitis vinifera L.) jedna je od najvažnijih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj, s dubokim gospodarskim, kulturnim i krajobraznim značajem. Međutim, suvremeni vinogradarski sektor suočava se s nizom izazova koji ugrožavaju stabilnost proizvodnje i kvalitetu grožđa.
Klimatske promjene, degradacija tla i sve stroži ekološki standardi zahtijevaju nove pristupe u tehnologiji proizvodnje grožđa. Posebno zabrinjavaju abiotski stresovi poput suše, ekstremno visokih temperatura, saliniteta i kiselosti tla, koji negativno utječu na fiziološke procese vinove loze, smanjujući urod i kvalitetu grožđa. U tom smislu, biostimulatori se sve više prepoznaju kao održiva i inovativna rješenja koja omogućuju otpornije, zdravije i produktivnije vinograde.
Djelovanje biostimulatora
Biostimulatori su tvari ili mikroorganizmi koji ne djeluju kao izravni izvor hraniva, već potiču prirodne fiziološke procese u biljkama. Njihova primjena rezultira poboljšanim usvajanjem hraniva, većom otpornosti na stres, intenzivnijom fotosintezom i boljom kvalitetom uroda. Za razliku od gnojiva i pesticida, biostimulatori djeluju indirektno, aktivirajući unutarnje mehanizme biljke i poboljšavajući interakciju s okolišem. Njihova primjena u vinogradarstvu omogućuje smanjenje vanjskih inputa, očuvanje tla i povećanje biološke raznolikosti.
Djelovanje biostimulatora temelji se na tri ključna mehanizma. Prvi je prodiranje aktivnih tvari u biljno tkivo, njihova translokacija kroz biljku i transformacija u bioaktivne spojeve. Drugi mehanizam uključuje signalizaciju i ekspresiju gena, pri čemu se potiče sinteza biljnih hormona, obrambenih proteina i enzima koji reguliraju stanične procese. Treći mehanizam odnosi se na metaboličke učinke, poput povećanja koncentracije aminokiselina, fenolnih spojeva, pigmenata i antioksidansa koji štite biljku od štetnih utjecaja iz okoliša. Kombinacija ovih mehanizama omogućuje biljci da bolje reagira na stresne uvjete, da učinkovitije koristi dostupna hranjiva i razvije snažniji korijenov sustav.
Biostimulatori se dijele na nemikrobne i mikrobne
Nemikrobni biostimulatori obuhvaćaju ekstrakte morskih algi, fosfite, proteinske hidrolizate, huminske i fulvinske kiseline, kitozan te silicij. Ekstrakti algi sadrže fitohormone, polisaharide i minerale koji potiču rast korijena, povećavaju otpornost na sušu i poboljšavaju fotosintetsku aktivnost. Fosfit djeluje kao biostimulator i fungicid, aktivira obrambene gene i potiče sintezu fenolnih spojeva. Proteinski hidrolizati, dobiveni iz biljnih ili životinjskih izvora, bogati su aminokiselinama i peptidima koji poboljšavaju metabolizam biljke, potiču rast i povećavaju otpornost na sušu. Huminske i fulvinske kiseline povećavaju dostupnost hraniva, poboljšavaju strukturu tla i potiču sintezu antocijana, važnih za boju i kvalitetu grožđa. Kitozan, prirodni polisaharid, djeluje antimikrobno, zatvara puči i smanjuje transpiraciju, dok silicij jača stanične stijenke, povećava otpornost na mraz i salinitet te poboljšava fotosintezu.
Mikrobni biostimulatori uključuju arbuskularne mikorizne gljive (AMF), rizobakterije i gljive roda Trichoderma. AMF uspostavljaju simbiozu s korijenom loze čime poboljšavaju usvajanje fosfora, popravljaju strukturu tla i povećavaju otpornost na sušu. Rizobakterije sintetiziraju fitohormone, potiču rast korijena i aktiviraju obrambene mehanizme biljke. Trichoderma spp. djeluju kao biopesticidi i elicitori („pospješivači“), smanjuju štete od gljivičnih patogena, potiču rast i poboljšavaju opće zdravstveno stanje vinove loze.
Biostimulatori se primjenjuju folijarno ili zemljišno, ovisno o vrsti pripravka, fenofazi vinove loze i ciljevima primjene. Folijarna primjena podrazumijeva prskanje nadzemnih dijelova biljke, najčešće ujutro ili kasno poslijepodne kad su uvjeti optimalni za apsorpciju. Zemljišna primjena uključuje zalijevanje, natapanje ili inokulaciju u zonu korijena, što je posebno učinkovito kod mikrobnih pripravaka koji djeluju u zoni korijena. U nekim slučajevima, kombinacija oba načina primjene daje najbolje rezultate, osobito kad se želi postići sinergijski učinak na biljku i tlo.
Korisno je znati
Primjena biostimulatora u vinogradarstvu donosi niz pozitivnih učinaka. Povećava se urod po trsu i masa grozdova, a i kvaliteta grožđa gledano kroz viši sadržaj šećera, tvari boje i aromatskih spojeva. Vinova loze postaje tolerantnija na sušu, visoke temperature, salinitet i gljivične bolesti, čime se smanjuje potreba za pesticidima i mineralnim gnojivima. Biostimulatori također doprinose očuvanju strukture tla, povećanju mikrobiološke aktivnosti i boljoj interakciji između korijena i okolnog tla. Dugoročno, njihova primjena omogućuje stabilniju proizvodnju, smanjenje troškova i veću ekološku prihvatljivost vinogradarskog sustava.
Biostimulatori doprinose očuvanju biološke raznolikosti tla, smanjenju emisije stakleničkih plinova i boljoj učinkovitosti korištenja resursa. Stoga njihova primjena može biti važan alat u tranziciji prema ekološkom ili regenerativnom vinogradarstvu, gdje se naglasak stavlja na obnovu tla, smanjenje kemijskih inputa i povećanje otpornosti agroekosustava.
Održivije, odgovornije i konkurentnije vinogradarstvo
U kontekstu tržišnih zahtjeva, potrošači sve više traže proizvode koji su proizvedeni na održiv način, bez štetnih kemikalija i s poštovanjem prema okolišu. Biostimulatori omogućuju vinogradarima da odgovore na te zahtjeve, poboljšaju kvalitetu vina i istaknu ekološku vrijednost svojih proizvoda. Njihova primjena ne predstavlja samo tehničku inovaciju, već i strateški korak prema održivijem, odgovornijem i konkurentnijem vinogradarstvu.
Zaključno, biostimulatori predstavljaju ključnu komponentu održivog vinogradarstva. Njihova primjena omogućuje ekološki odgovorno, ekonomski isplativo i klimatski otporno upravljanje vinovom lozom. Integracijom nemikrobnih i mikrobnih pripravaka, vinogradari mogu unaprijediti kvalitetu grožđa, smanjiti stresne učinke okoliša i doprinijeti dugoročnoj održivosti proizvodnje. U vremenu kad se vinogradarstvo suočava s brojnim izazovima, biostimulatori nude rješenja koja su u skladu s prirodom, ali i znanošću i potrebama tržišta. Njihova uloga u budućnosti vinogradarstva bit će sve važnija, ne samo kao alat za povećanje količine i kvalitete uroda, već i kao sredstvo za očuvanje tla, bioraznolikosti i krajobraza.
Izvor: Gospodarski kalendar
