Crna pjegavost se prepoznaje tijekom zimske rezidbe

U prošlom broju Gospodarskog lista (15.veljače) objavljen je prvi dio članka o ekonomski značajnijem uzročniku bolesti vinove loze, crnoj pjegavosti. U nastavku pročitajte kako na vrijeme prepoznati simptome i na koji način suzbijati zarazu.

Tijekom zime i ranog proljeća na prošlogodišnjim rodnim elementima loze primjećujemo neželjene promjene. Upravo se u vrijeme zimske rezidbe crna pjegavost vrlo lako prepoznaje na zaraženoj rozgvi. Vanjski dio kore (liko) tijekom ili krajem zime “izbjeljuje” (ispod kore ulazi zrak). Do samog početka vegetacije na površini takve bijele kore se pojavljuju crne točkice (piknidi). One vrhom izbijaju iz površinskog dijela kore. Valja spomenuti da i neke druge gljive mogu u određenim uvjetima uzrokovati izbjeljivanje rozgve (npr. Botrytis cinerea, Macrophoma flacida, Sphaeropsis malorum i dr.).

Prve zaraze

Početkom vegetacije vinograda, iz opisanih crnih točkica se oslobađaju piknospore na osjetljivo zeleno tkivo. Uz dovoljno vlage moguće se primarne zaraze. Oslobađanje infektivnih piknospora počinje u hrvatskim kontinentalnim vinogorjima tijekom travnja, najjače je u svibnju i prvoj polovici lipnja. U tom razdoblju provodimo usmjerene kemijske zaštite preventivnom primjenom djelotvornih fungicida. Ako tada bilježimo česte i dugotrajne kiše, povoljniji su uvjeti razvoja crne pjegavosti (prema istraživanju Agronomskog fakulteta u Zagrebu u travnju i svibnju su najčešće prve ili primarne zaraze uzročnikom crne pjegavosti).

Optimalni uvjeti razvoja crne pjegavosti su temperature 20 do 23°C, močenje biljnih organa i relativna vlažnost zraka 98-100 %. Ipak, prve zaraze su moguće ako se u rasponu temperatura od 8 do 18°C vlaga na osjetljivim mladim zelenim organima loze zadržava barem od 7 do 13 sati. Spoznaja da se crna pjegavost ne može suzbijati kurativno (nakon zaraze) samo otežava vjeru vinogradara za brzom sanacijom bolesti. Jednom kad se fomopsis “uvuče” u nasade teško je očekivati da samo kemijska zaštita tijekom nekoliko sezona “liječi” lozu od ove bolesti.

Vrlo su važne sve preventivne mjere biljne higijene:

(1.) iz nasada uklanjati svu zaraženu rozgvu nakon zimske rezidbe i spaljivati;

(2.) tijekom rezidbe ostavljati što je moguće više zdravih lucnjeva i reznika;

(3.) provoditi uravnoteženu organsku i mineralnu gnojidbu temeljem povremenih analiza i preporuka stručnjaka.

Izbor sredstava za zaštitu loze

Pri izboru sredstva za zaštitu loze protiv crne pjegavosti prednost dati površinskim organskim fungicidima iz skupine:

(a) ditiokarbamati, npr. metiram (Polyram DF);

(b) ftalimidi, npr. folpet (Solofol 80 WDG);

(c) drugih površinskih djelatnih tvari, npr. ditianon (Delan Pro SC). Također su na crnu pjegavost djelotvorni noviji i na kišu postojaniji;

(d) strobilurini (npr. Universalis SC).

Korisno je u prvim mjerama zaštite upotrijebiti i neki od sumpornih pripravaka (npr. Chromosul, Thiovit Jet, Kalinosul, Kossan, Kumulus, Cosavet WG, Sumpor SC i sl.); jer smanjuju klijavost piknospora crne pjegavosti, a također umanjuju brojnost neželjenih grinja šiškarica.

Dugo je godina u praksi općeprihvaćena primjena povišenih koncentracija bakarnih fungicida pred početak otvaranja lozinih pupova (npr. Bordoška juha, Champion, Cuprablau-Z, Kocide, Nordox, Neoram, Kupropin i s.). Ali, zadnjeg desetljeća u mnogim zapadnoeuropskim državama ograničavaju primjenu bakra u integriranom vinogradarstvu na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Bakar je teška kovina koja značajno onečišćuje tlo i okoliš. Novija istraživanja o primjeni bakra ujesen nakon otpadanja lišća (sredinom studenog) i ponovno pred početak vegetacije vinove loze (sredinom travnja) nisu učinkovito umanjila razvoj prezimljujuće forme crne pjegavosti (Nita i sur., 2006.).

Povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka (+ parafinsko ulje u pripravcima Red Fox EC Crveno ulje ili Modro UljeEC) smatramo opravdanim primijeniti u manjim vinogradima. Tamo se u prvim aplikacijama mogu koristiti klasične leđne prskalice s pojačanim utroškom usmjerenog škropiva. Na taj se način rozgva može kvalitetno “natopiti”, pa su manji gubici bakarne otopine u zemljište. To je naročito poželjno ako su vinogradi kraj šuma, a nakon zimske rezidbe na trsju ima više rana promjera barem 2 cm. Na taj se način drvo na ranama djelomično štiti od uzročnika prijevremena propadanja trsja – npr. apopleksija ili “esca” i “eutypa”.

Također, u uvjetima blage zime i neuobičajeno toplih dana za sam početak godine bakarnim fungicidima je opravdano tretirati nasade i sorte gdje se vidi raniji početak vegetacije i izduživanje pupova loze. Ipak, pritom postoji opasnost da ako u vrijeme otvaranja lozinih pupova (a nakon primjene povišene koncentracije bakarnih fungicida) nastupi prohladno-vlažno razdoblje. Mogu nastati neželjene fitotoksične promjene na prvim listićima.

Najbolji rezultati u suzbijanju crne pjegavosti se postižu ako nakon pojave na zarazu osjetljivog zelenog tkiva (u našim uvjetima u prosjeku od sredine travnja do druge polovice svibnja), a dan ili dva prije najavljenih oborina, preventivno primijenimo određenu količinu jednog od dopuštenih i ranije nabrojanih organskih pripravaka.

Ali, ciljana površina je tada relativno mala i vrlo brzo se razvija (pupovi u otvaranju). Zato u uvjetima prohladno-kišnog razdoblja s visokom vlagom zraka mjere zaštite od crne pjegavosti tada treba provoditi s razmacima aplikacije ne većim od tjedan dana.

Tablica: Površinski ili kontaktni fungicidi* dopušteni za suzbijanje crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis) u našoj zemlji