Završetak rezidbe jabuke najbolje je vrijeme da pregledamo stanje s jednogodišnjim granama u nasadu. Zbog čega su one tako važne? Rodno drvo jabuke, kod najvećeg broja sorata razvija se u razdoblju kroz tri godine. Jedne godine grana naraste, druge godine ukoliko je kod rezidbe ostavljena neprikraćena, utoliko formira cvjetne pupove i treće godine ona rađa. Nakon nekoliko godina rađanja potrebno je zamijeniti je.

Za visoki urod prve klase jabuke potrebna je redovita obnova rodnog drveta. U tijeku ljeta na svakom stablu moramo imati četiri vrste grana:

  1. Mladice kojima je rast u tijeku, a omogućit će obnovu rodnog drveta za naredno razdoblje.
  2. Jednogodišnje grane od prošlogodišnjeg rasta kojima je osnovna funkcija diferencijacija novih cvjetnih pupova za narednu godinu.
  3. Dvogodišnje grane s kvalitetnim cvjetnim pupovima.
  4. Starije rodno drvo od tri i više godina s cvjetnim pupovima.
  5. Čuvanje piramidalnog oblika stabla s izolacijom vrhova provodnice, bez čepova od rezidbe, uz adekvatnu opskrbu dušikom, omogućit će zadovoljavajući novi rast umjereno bujnih grana i u donjim etažama svake godine, a s time i redovitu obnovu rodnog drveta.

Obnova rodnog drva

  1. Svaka obnova rodnog drva počinje od jednogodišnje grane.
  2. Bujnost i stanje nasada ili sorte može se procijeniti prema broju i duljini jednogodišnjih grana.
  3. O broju ostavljenih jednogodišnjih grana ovisi i dio uroda u narednoj godini.
  4. O tome jesu li protekle vegetacijske sezone jednogodišnje grane uzdužno diferencirale cvjetne pupove ili nisu, ovisi hoće li voćka ući u alternativnu rodnost ili ne.

Bujnost i stanje nasada

Gnojidba je usko vezana s rezidbom, budući da svaka jača rezidba pojačava bujnost, baš kao i jača gnojidba. Nasuprot, slaba rezidba i slaba gnojidba smanjuju bujnost.

Jači rez potiče bujnost, slabiji rez potiče rodnost. Potrebno je uskladiti jačinu rezidbe i jačinu gnojidbe dušičnim gnojivima za svaku sortu u nasadu. Energija korijena rasporedit će se u slučaju jake rezidbe na manji broj pupova. Rast novih grana po pojedinačnom pupu bit će bujniji. Blaga rezidba ostavlja veliki broj pupova pa se hranjiva i energija raspoređuju na veći broj pupova. Tako dobijemo kraći prirast po pupu. Uvijek je potrebno pronaći odgovarajuću ravnotežu. Rezidba mora biti vrlo usklađena s gnojidbom i prihranom, budući da i time utječemo na ravnotežu između rasta i rađanja.

U praksi su česte pogreške da se prebujna stabla jako orezuju. Posebice Jonagold, Mutsu, Fuji… Potrebno je upravo suprotno. Ostaviti što veći broj slabijih i umjereno bujnih grana kako bi se energija korijena rasporedila na što više potrošača. Stablo je potrebno orezati, a da ,,ne osjetiʺ da je orezano.

Umjerena rezidba daje i umjereni rast

Jaka rezidba daje i novi jaki rast

Previše bujno, prejako pognojeno ili prejako orezano stablo dat će rast prejakih novih mladica – jednogodišnjih grana. Njih nećemo moći iskoristiti za obnovu rodnog drva. Po bujnosti jednogodišnjih grana najbolje možemo procijeniti je li voćnjak pregnojen dušičnim gnojivima ili podgnojen. Ako su jednogodišnje grane prejake, dužine 50 – 100 cm, voćnjak je pregnojen i dušična gnojiva je potrebno smanjivati ili izostavljati. Ako su jednogodišnje grane duljine svega 5 – 20 cm i nedostaje ih, voćnjak treba jače prihraniti dušičnim gnojivima.

Najbolja duljina jednogodišnjih grana s kvalitetnim terminalnim cvjetnim pupom, koje neprikraćene ostavljamo za pripremu rodnog drveta je 20 – 30 cm (40 cm). Da bi se razvio dovoljan broj jednogodišnjeg prirasta upravo takvih grana, kod slabo bujnih sorata, ili slabije bujnih nasada, potrebno će biti dodati malo više dušičnih gnojiva. U suprotnom, kod nasada bujnih sorata posebice onih koji su vrlo nisko cijepljeni, gdje je čak sorta prešla na vlastiti korijen, ponekad je potrebno i izostaviti dušičnu gnojidbu u proljeće na duže vrijeme.

Postoje sorte koje genski lakše same dolaze do dušika. Njih je potrebno manje prihranjivati dušikom (Zlatni delišes, Mucu i Jonagold). Bujnost sorte utječe i na bujnost podloge i obrnuto. Bujnija podloga daje jači korijen, jači korijen može usvajati više dušika. Stoga i triploidi (Jonaglod i Mutsu) trebaju najčešće slabiju gnojidbu.

Spur sorte i sorte slabije bujnosti zahtijevaju nešto veće i višekratno prihrane dušičnim gnojivima (Red Chief, Wellspur, King rot delišes, Granny spur i Gala).

Pinova u Međimurju

Urod ovisi o broju jednogodišnjih grana

O broju ostavljenih jednogodišnjih grana ovisi i urod u narednoj godini. Kako smo već napomenuli, ostavljanje umjereno bujnih položenih jednogodišnjih grana duljine 20-40 cm, neophodno je za redovitu obnovu rodnog drva. Naravno, potrebno je da terminalni pup ovih grana ne bude zaražen pepelnicom koja se tu uvukla za prezimljenje. Iskustvo pokazuje da rezidbom treba ostaviti desetak jednogodišnjih grana. U uravnoteženo bujnom voćnjaku gdje je obavljena uravnotežena rezidba i gnojidba na tim će se granama u tijeku vegetacije (ovisno o sorti i bujnosti) diferencirati od 4 – 6 cvjetna pupa, što će rezultirati s 40 – 60 novih mladih cvjetnih pupova s visokim EPP (efektivnim razdobljem polenizacije), što je jamstvo za 50 % uroda za narednu godinu.

Ne određuje voćnjak koliko ćemo jabuke ubrati koje godine, već mi moramo znanjem utjecati na usklađivanje gnojidbe, rezidbe i prorijede. Sve kako bi svake godine uspješno proizveli financijski isplativu količinu jabuke.

Stoga nakon obavljene rezidbe na svakom stablu jabuke potrebno je pronaći:

  1. Desetak umjereno bujnih položenih jednogodišnjih grana s 10 terminalnih cvjetnih pupova.
  2. Desetak dvogodišnjih grana s 50 – 60 prvoklasnih cvjetnih pupova.
  3. 50 – 60 cvjetnih pupova na starijem rodnom drvetu
  4. 10 – 20 cvjetnih pupova na stapkama i izoliranom vrhu provodnice.

Ukupno to je oko 140 cvjetnih pupova. To uz pretpostavku od prosječno jednog ploda po cvjetnom pupu može osigurati u berbi najmanje 100 plodova.

Rodna jednogodišnja grana početak je alternativne rodnosti

Ako se dogodi da zbog mrazova ili nekih drugih problema ostanemo bez uroda, svakom voćaru je jasno da s time počinje alternativna rodnost. Upravo od problema s jednogodišnjom granom. Ako je na stablu bio slabi urod, nije bilo ni pojačane koncentracije giberelina iz sjemenki, nakon završenog rasta jednogodišnja grana ima dovoljno hranjiva, energije i vremena do berbe da započne uzdužno s diferenciranjem cvjetnih pupova.

Njezin rast se zaustavlja sredinom ljeta, pa se višak asimilata (nema plodova) troši na početak formiranja lateralnih cvjetnih pupova. Isti su se počeli razvijati i do dva mjeseca nakon cvjetnih pupova na kvalitetnom rodnom drvetu. S time je i njihov EPP mali i naredne godinu daju plodove slabije kvalitete. Rađanje jednogodišnje grane nepoželjno je s obziram na to da je time onemogućeno pravilno diferenciranje kvalitetnih cvjetnih pupova na istoj za narednu godinu. Tako u godini obilnog uroda cvate svo staro rodno drvo, dvogodišnje grane te jednogodišnje grane. Osnovno pitanje je što će cvasti naredne godine?

Osnovni zadatak prorijede vezane uz alternativu je sprječavanje cvatnje jednogodišnje grane. Jednogodišnja grana cvate i do desetak dana po cvatnji kvalitetnog rodnog drveta. Time i plodovi na njoj zaostaju za plodovima kvalitetnog rodnog dretva. Dakle kemijska prorjeda ne bi smjela biti problem. Napomenimo samo da je za sprječavanje alternative najbolje odraditi prorjedu već u samoj cvatnji ili najkasnije do 20 dana po cvatnji.

Jednogodišnja grana koja će cvasti
Prebujni nasad – sve prejake za obnovu rodnog drva

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje