Bajam, badem (Prunus amygdalus) se u Hrvatskoj uzgaja na području cijele dalmatinske obale i naših otoka te u dijelovima unutrašnjosti Dalmacije. Bajam nikada nije bio vodeća kultura u uzgoju na našim prostorima. Uvijek se uzgajao uz vodeće kulture maslinu i vinovu lozu.

Uzgoj je uglavnom u konsocijaciji sa smokvom, maslinom ili vinovom lozom. U području Marine (kod Trogira) poznate su konsocijacije bajama, žitarice (ječma i pšenice), smokava i maslina. Bajam se uglavnom sadio na same rubove parcela, rubove vinograda te između maslina i sl.

Rijetkost komercijalnih nasada

Veliku većinu današnje proizvodnje kao i u povijesti karakterizira naturalni karakter, odnosno rijetkost i nepostojanje čistih komercijalnih nasada, izostanak mjera zaštite od bolesti i štetnika, neorganizirano tržište, nepostojanje otkupa plodova bajama, nepostojanje standarda kvalitete jezgre i niza drugih negativnosti.

Glavni centri uzgoja bajama su Ravni Kotari (područje zaleđa Zadra, okolica Benkovca do Obrovca); zatim područje Marine s njenim zaleđem; otok Brač, južnije poluotok Pelješac i otok Korčula. Na ovim prostorima nalaze se naše najveće populacije bajama i ovdje postoje manji komercijalni nasadi, s iznimkom otoka Brača na kojemu je podignut 2018. g. nasad sa 6.500 stabala bajama. U navedenim područjima u prošlosti postojali su i otkupni centri organizirani uglavnom kroz poljoprivredne zadruge i sl.

Plodovi bajama

Površine pod bajamom varirale su od godine do godine. Na grafikonu su prikazani podaci za površine pod bajamom od 2000. do 2019. g. prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku. Primjetan je značajan pad površina pod bajamima 2010. godine. Od 2012. g. zahvaljujući pozitivnim trendovima u svijetu površine pod bajamom se povećavaju, pa tako i u našoj zemlji. Danas se pod bajamom nalazi oko 622 ha površina.

Površine (ha) pod bajamima u RH od 2000.-2019., Izvor: kalkulacije autora prema DZS

Broj stabala bajama u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1959. do 2016. godine se kretao od rekordnih 1.090.000 stabala 1959.g. do najnižih 62.000 stabala u 2010.g. Danas otprilike imamo 250.000 stabala bajama u uzgoju. Svakako znakovito je kako se broj stabala značajno smanjivao do 2010.g. od kada se bilježe pozitivni trendovi kod ove kulture. Razlozi zašto je došlo do ovako rapidnog pada proizvodnje bajama (površina i broja stabala u proteklih tridesetak godina) su višestruki.

Posebno se mogu istaknuti sociodemografske ne prilike sela (iseljavanje sa sela) promjena strukture proizvodnje, napuštanje poljoprivrede, rastući turizam i stanovništvo se okreće zaradi na „lakši način“ i sl. problemi. U agronomskom smislu problem je u neadekvatnom sortimentu za pojedine podregije uzgoja. Zatim u izostanku agrotehničkih zahvata u nasadima bajama, a posebno neprovođenja mjera zaštite od bolesti i štetnika. Pogrešna percepcija da je bajam vrsta koja je potpuno otporna na sušu. To je točno ako se radi o naturalnoj proizvodnji i sl. Nestankom velikog broja Poljoprivrednih zadruga nestao je i otkup bajama, tržište je neorganizirano; problemi su i izostanak znanstvenih istraživanja na unaprjeđenju tehnologija uzgoja, a posebno na implementaciji sustava natapanja nasada bajama, na selekciji i introdukciji sorata i podloga za suvremene sustave uzgoja.

Bajam u cvatu
Sadnice bajama

Sortna struktura bajama

Sortna struktura se sastoji od domaćih i introduciranih sorata.

U literaturama je poznato i opisano 12 domaćih sorata: Čarski kasni, Debelokori krupni, Dubrovački, Knez Črnomir, Lješnjak, Marina, Princeza korčulanska, Princeza smokvička, Smokvički polumekiš, Sutivanski, Talijanski kasni i Župski.

Nekoliko sorata kao Čarski kasni, Knez Črnomir i Princeza smokvička su našli širu komercijalnu upotrebu. Njima ne prijeti opasnost za opstojnost. Druge sorte koje su navedene praktički su nestale sa naših područja dok kod nekih samo znamo mjesto gdje su pronađena ishodna stabla. Novi nasadi bajama podižu se uglavnom s introduciranim sortama.

Kad govorimo o sortimentu bajama, nezaobilazno je spomenuti istraživanja i selekciju sorata bajama. Najveći doprinos selekciji domaćih sorta dao je istraživač Josip Zec. On je u području otoka Korčule izdvojio i opisao te stavio u proizvodnju tri sorte Čarski kasni i Knez Črnomir koje je izdvojio u području mjesta Čara, te Princeza smokvička koju je izdvojio u području mjesta Smokvica, također na otoku Korčuli. Ova selekcija je provedena sredinom prošlog stoljeća.

Posljednja selekcija koja se odvijala bila je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Nju je provodio voćar Nikola Mladar sa suradnicima, kad su izdvojeni genotipovi imenovani kao Dograde, Marina i Čara. Ovaj materijal je kolekcioniran u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Cilj selekcije treba biti kasna cvatnja i svojstva jezgre (krupnoća, manja zastupljenost dvostrukih jezgri, veći sadržaj šećera), veći stupanj samooplodnje i sl. Paralelno sa selekcijom domaćih sorata provodila se i introdukcija iz zemalja koje su vodeći proizvođači bajama u svijetu kao što su Italija, SAD, Rusija i Francuska. Osnovna obilježja uvezenih sorta su kasna cvatnja i kompatibilnost u odnosima oprašivanja i oplodnje.

Današnja proizvodnja sadnica bajama uglavnom se odvija na podlozi gorkog bajama (Amygdalus sp.). Ova je podloga dobro prilagođena zemljištima loše bonitetne klase, sušnim uvjetima i tlima s niskim sadržajem fiziološki aktivnog vapna kakvih je malo u području uzgoja. Osim ove podloge na tržištu se mogu naći i sadnice bajama cijepljene na podlozi vinogradarske breskve (Prunus persica) ili na vegetativnim podlogama kao što su GF 677 (križanac između breskve i bajama).

Tablica 1. Troškovi podizanja nasada bajama na kršu

Vrsta troškova1. godina2. godina3. godina 
Iznos (kn)Iznos (kn)Iznos (kn) 
1.Priprema tla za sadnju 
Uklanjanje postojeće vegetacije12.500,00 
Riperovanje107.500,00 
Pikamiranje 
Mljevenje (frezanje kamena) 
Niveliranje (ravnanje) terena 
Meliorativna gnojidba (rigolanje)15.000,00 
Stajsko gnojivo (dehidrirano) 8.750,00 
NPK  5:10:1011.070,00 
Ukupno priprema tla za sadnju154.820,00 
2. Sadnja 
Markiranje rubova parcele, tabli i sadnih mjesta260,00 
Kopanje sadnih mjesta4.545,00225,00 
Dovoz, razmještaj i priprema sadnica600,0050,00 
Ispunjavanje rupa zemljom i sadnja2.300,00112,50 
Sadnice9.589,95474,75 
Kolci3.030,00 
Vezivo78,0013,00 
Vezivanje sadnica za kolac i zalijevanje400,0025,00 
Voda za zalijevanje37,882,50 
Ukupno sadnja20.440,83902,75 
3. Njega nasada 
Jesensko oranje340,00340,00340,00 
Kultiviranje (x2)680,00680,00680,00 
Okopavanje oko sadnica625,00625,00 
Gnojidba650,40867,201.626,00 
Navodnjavanje88,13352,501.408,75 
Rezidba (zimska)125,00200,00300,00 
Rezidba (ljetna)225,00225,00300,00 
Zaštita od bolesti i štetnika1.500,002.500,002.500,00 
Ugradnja sustava za navodnjavanje20.000,00 
Ostalo3.000,003.000,003.000,00 
Ukupno njega nasada27.233,538.789,7010.154,75 
4. Ograđivanje nasada15.000,00 
Ukupno 1 ha (1.-4.)217.516,969.692,45 10.154,75

Iz tablice 1. (troškovi podizanja nasada bajama na kršu) vidljivo je da najveći pojedinačni trošak priprema terena za sadnju (154.820,00 kn). Ovakav udio troškova prilikom podizanja nasada je razmjerno velik, s obzirom da priprema zemljišta na kršu je uključivala uklanjanje postojeće vegetacije, melioriranje (riperovanje, pikamiranje i drobljenje kamena), meliorativnu gnojidbu organskim gnojivima na temelju kemijske analize tla te ravnanje terena.

Prva agrotehnička mjera u pripremi terena je uklanjanje i odvoz postojeće vegetacije te uklanjanje korijenja posječene vegetacije. Zbog velike stjenovitosti terena na dalmatinskom kršu obavlja se radnja razbijanja kamena. Razbijanje kamena obavljeno je na razmak od 1 m uzduž redova tj., u njihovom pravcu i poprečno na njih tzv. križno riperovanje i to na dubinu do 1,0 m za nasad bajama. Nakon obavljenog riperovanja slijedi „čekićanje“ odnosno razbijanje većih kamenja bagerom s čekićem (pikamiranje). Nakon riperovanja i pikamiranja svo pokretno kamenje se dodatno usitni specijalnom drobilicom (frezom) za kamen.

Postojeći razbijeni kamen do dubine od 0,45 m zatim se usitni na granulaciju (do 3 cm) koja neće ometati daljnju provedbu agrotehničkih mjera pripreme i sadnje nasada. Nakon frezanja kamena, a prije ravnanja terena obavlja se meliorativna gnojidba. Radi se s preporučenih 3.500 kg dehidriranog stajskog gnojiva i 1.800 kg NPK 5:10:10. Točne količine gnojiva treba davati na temelju pedoloških analiza uzoraka tla. Ravnanje terena provodi se radi nesmetanog obavljanja sadnje i agrotehničkih mjera održavanja nasada. Nasad se ogradi farmerskom ogradom i postavlja se sustav navodnjavanja „kap na kap“.

Dinamika rodnosti bajama

Dinamika rodnosti bajama na površini od 1 ha prikazana je u tablici 2. Rodnost bajama očekuje se u četvrtoj godini od podizanja nasada. Na temelju projiciranih količina prinosa, proračunata je ukupna vrijednost od proizvodnje jezgre bajama za trženje prema prosječnoj cijeni za 2020. g. (TISUP). Prihodi od trženja bajama se povećavaju od četvrte godine i ulaska u rodnost proporcionalno do osme godine. Tad nasad bajama ulazi u punu rodnost. Na temelju  projiciranih rodnosti, ukupna vrijednost proizvodnje jezgre bajama na 1,00 ha površine u razdoblju eksploatacije nasada (40. godina) iznosi 3.556.200,00 kn.

Bademovo ulje vrlo je cijenjeno 

Tablica 2. Dinamika rodnosti i ukupni prihod od trženja bajama (1 ha)

Godine4.5.6.7.8.9.-40.Ukupno
Prirod (kg)1506009701.4501.70054.400
Prihod (kn)9.00036.00058.20087.000102.0003.264.0003.556.200

Tablica 3. Ekonomski pokazatelji proizvodnje u nasadu bajama (1 ha) u punoj rodnosti

Ukupni prihod (kn)102.000,00 kn
Ukupni troškovi (kn)32.813,50 kn
Financijski rezultat (kn)69.186,50 kn
Proizvodnost rada(kn)1.046,15 kn
Ekonomičnost3,11
Rentabilnost (%)210,85
Cijena koštanja (kn/kg)19,30 kn
Točka pokrića (kg)546,89

Podaci za izračun ekonomskih pokazatelja proizvodnje bajama uzeti su iz sedme godine od podizanja nasada, godine kad nasad dolazi u punu rodnost. U godini pune rodnosti financijski rezultat je pozitivan i iznosi 69.186,50 kn na 1 ha nasada bajama. Također, vrijednost ostalih ekonomskih pokazatelja proizvodnje kao što su ekonomičnost i rentabilnost ukazuju da je proizvodnja isplativa. Proizvodnost rada iznosi 1.046,15 kn, dok cijena koštanja proizvodnje 1 kg bajama iznosi 19,30 kn. Točka pokrića troškova proizvodnje i održavanja nasada u punoj rodnosti iznosi 546,89 kg/ha, dok je očekivani prinos 1.450 kg/ha. 

S obzirom na trendove koji su trenutno prisutni u svijetu, intenzivan uzgoj bajama nam može biti vjetar u leđa. To je vidljivo i po povećanju broja stabala i površina pod bajamima od 2012. do danas. Ove trendove je potrebno iskoristiti, a paralelno s ovim potrebno je intenzivirati rad na znanstvenim istraživanjima u području uvođenja novih tehnologija, selekciji i introdukciji sorata i podloga za suvremene sustave uzgoja prilagođene regiji.

Nasad bajama

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje