Zbog globalnih klimatskih promjena sve su učestalija kalendarska razdoblja u kojima zadnjih 10-ak sezona dominiraju ekstremne pojave koje opisujemo kao “hladna proljetna fronta”, “toplinski udar” ili “termička kupola”, “kišna epizoda” ili “bujična poplava”, “olujni vjetar s tučom”, pa je proglašenje prirodnih nepogoda u poljoprivredi gotovo redovita pojava a ne iznimka. Meteorolozi upozoravaju da tijekom narednih godina valja očekivati u svega nekoliko dana prijelaz iz jednog navedenog ekstremnog događaja u drugi.
Premda je od početka travnja do kraja kolovoza 2025. u međimurskom vinogorju zabilježeno 316,2 mm oborina (nije bilo tuče) na mjernom mjestu Železna Gora, što je “samo” 16,0 % manje od očekivanog višegodišnjeg prosjeka, oborine su tijekom vinogradarske sezone bile nejednolično raspoređene: 41,3 % manje je “kišilo” u svibnju, a čak 70,9 % manje u lipnju, što je s pripadajućim temperaturama zraka značajno utjecalo na pojavu dominantnih bolesti vinove loze (Plasmopara, Erysiphe, Guignardia).
Jake zaraze mladog lišća u vinogradima
Ali, prve neželjene promjene u međimurskim vinogradima uočene su značajno prije: već sredinom zadnje dekade mjeseca travnja 2025. (15-ak dana ranije nego prosječnih sezona) uočeni su tipični znakovi jače zaraze mladog lišća uzročnikom erinoze (Eriophyes vitis) (vidi Sliku 1.). Zašto?
| Tablica 1. Razlozi jače pojave grinja šiškarica (Eriophydae) u nekim međimurskim vinogradima tijekom ranog proljeća 2025. (mjere zaštite moguće samo tijekom toplijih dana bez vjetra) |
| Ožujak 2025. je bio značajno topliji od očekivanih vrijednosti (+2,8°C), a najviše temperature zraka bile su >20°C već tijekom prve polovice (u danima 05.3.-12.3.), te ponovno 21.3.-26.3. 2025.! U takvim uvjetima krajem prvog tjedna travnja 2025. (05.4.) bilježimo razvojni stadij “vunastog pupa” i pojave prvih listića vinove loze (naročito na vinskim sortama Muškat žuti, Moslavac bijeli ili Šipon, Rajnski rizling)! |
| Zbog sjeverne hladne fronte u danima 06.4.-11.4. 2025. naglo je osvježilo, pa su tih dana jutarnje vrijednosti bile u rasponu od -1,59° (07.4.) do 5,36°C (10.4.). Štete od negativnih noćnih temperatura na prvim listićima u vinogorju tih dana nismo zabilježili. |
| Cjelokupne travanjske oborine 2025. zabilježili smo u dvije “kišne epizode”: u danima 14.4.-18.4. 2025. padalo je svakodnevno zbrojno 9,6 mm a tijekom dana 24.4.-27.4. 2025. zabilježeno je 37,6 mm. |
| Travanjski topliji dani su zabilježeni u svega nekoliko razdoblja: 01.4-05.4. (16,8°-25,8°C), zatim 12.4.-14.4. (20,0°-27,0°C), te 20.4.-23.4. (23,9°-28,4°C) i zadnjih dana travnja 28.4.-30.4. (26,1°-29,9°C). |
Grinje šiškarice se mogu uspješno suzbijati samo sa dvije usmjerene mjere zaštite od početka vegetacije vinove loze.
Zbog većeg dijela nepovoljnih travanjskih dana 2025. (vidi Tablicu 1.) optimalno je bilo prvu zaštitu provesti najkasnije do 11.4., a drugu već 22.4. 2025.
Štete u suvremenom vinogradarstvu, na osjetljivim sortama, uzrokuju grinje iz dvije važne porodice: crvenih pauka (Tetranychidae) i grinja šiškarica (Eriophydae).
Grinje šiškarice dominiraju
Grinje su aktivne cijele vegetacije, a sisanjem biljnih sokova uzrokuju različite deformacije na pupovima, listovima i mladicama vinove loze.
U većini hrvatskih kontinentalnih vinogorja dominiraju grinje šiškarice, naročito nakon blage zime 2006./2007. godine.
Grinje su vrlo sitni pauci veličine tijela ispod jednog milimetra. Za razliku od kukaca koji imaju tri para nogu i člankovito tijelo, grinje imaju četiri para nogu i nečlankovito tijelo. Grinje šiškarice su još sitnije, veličine do 0,2 mm i imaju samo dva para nogu. Aktiviraju se već u vrijeme bubrenja pupova, pa njihovo usmjereno suzbijanje provodimo u vrijeme “vunastog pupa” (B-C) i ponovno “pojavom prvih listića” (D-E). Grinje šiškarice su ime dobile po formiranju lisnih nabreklina (šiški), ali isto je poznato samo kod vrste erinoze (lat. Eriophyes syn. Colomerus vitis).
Druga vrlo štetna grinja šiškarica je akarinoza (lat. Clepitrimerus syn. Phyllocoptes vitis). Ranije je bilo uvriježeno iskustvo vinogradara da štetnost grinja šiškarica značajno ovisi o meteorološkim uvjetima u vrijeme bubrenja i pupanja vinograda (ako u to vrijeme potraje prohladno-vlažno razdoblje štete su vrlo izražene). Lozine grinje uzročnici akarinoze i erinoze prezime kao odrasle ženke ispod ljuski kore ili u pupovima, a kako su zime sve manje hladne njihova je prezimljujuća brojnost sve više izražena. Visoke ljetne temperature omogućuju zadnjih 20-ak godina razvoj većeg broja generacija. Stoga u vrijeme početka vegetacije vinograda “grinje šiškarice ne treba podcijeniti”, već u vrijeme razvojnog stadija vinove loze B-E poduzeti mjere usmjerene zaštite. Toplije proljetno vrijeme početkom pojave lozinih prvih organa neće spriječiti naknadni razvoj grinja šiškarica.
Zbog prisutnosti lozinih grinja u pupovima, često se prenose zaraženim loznim cjepovima, pa u tek posađenim vinogradima također treba odmah poduzimati preventivne mjere zaštite.
Suzbijanje
Suzbijanje lozinih grinja šiškarica je vrlo teško i mora se provoditi početkom vegetacije u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova. Kvaliteta tretiranja je presudna za učinkovitost poduzetih mjera zaštite, jer je ciljana biljna površina vrlo mala (škropivom treba “natopiti” zaražene pupove). Nekad su vrlo učinkovita na lozine grinje šiškarice bila kombinirana uljna-organo-fosforna sredstva koja su se koristila za tzv. “kasno-zimsko” tretiranje vinograda, ali su isti 2003. sezone povučeni iz primjene. Također, vrlo učinkoviti i široko korišteni za suzbijanje grinja šiškarica endosulfan (Thiodan EC i sl.) zadnji put je u prodaji bio tijekom proljeća 2008. sezone. Specifična kemijska sredstva za suzbijanje grinja zovemo akaricidi, ali samo su neki od njih djelotvorni na grinje šiškarice. Većina vrlo učinkovitih akaricida koji su korišteni za suzbijanje grinja šiškarica povučeni su iz primjene u našoj zemlji tijekom razdoblja 2004.-2014. (npr. Neoron EC, Acarstin SC, Ortus SC).
Tablica 2. Specifični akaricidi i njihova djelotvornost na različite skupine* fitofagnih grinja registrirani u našoj zemlji za primjenu u vinogradima
| Djelatna tvar | Pripravak | Registrirano na spektar grinja u vinovoj lozi | Primjena |
| tebufenpirad | Shirudo WP | crveni voćni pauk, koprivina grinja | 0,1-0,4 kg/ha |
| klofentezin | Apollo SC | crveni voćni pauk | 0,04 % |
| heksatiazoks | Nissoron, Diablo EC | koprivina grinja | 0,1-0,2 lit/ha |
| heksatiazoks & fenpiroksimat | Nissoron Plus SC | koprivina grinja (crveni pauk) | 1,2 lit/ha |
| abamektin | Kraft 18 EC, Apache | žuti lozin pauk, crveni voćni pauk, koprivina grinja | 0,25-1 lit/ha |
Iz prikazane Tablice 1. vidljivo je da trenutno u Republici Hrvatskoj nemamo niti jedan akaricid registriran za suzbijanje lozinih grinja šiškarica (Eriophydae).
VAŽNO: Pokusima naše Uprave iz Čakovca radi provjere djelotvornosti djelatnih tvari akaricida navedenih u Tablici 1. na lozine grinje šiškarice (Eriophydae) nešto bolju učinkovitost pokazuju jedino djelatna tvar tebufenpirad (Shirudo, ranije ime Masai WP) (0,25-0,3 kg/ha) (provedeno na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon)!
Prema višegodišnjim pokusnim rezultatima dobivenim u Međimurju najučinkovitiji akaricid na našem tržištu za suzbijanje grinje šiškarica je fenazakvin (Demitan SC), ali od 2016. dopušten je za primjenu samo u ukrasnom bilju i rasadnicima.
Sumporni fungicidi su učinkoviti i protiv grinja
Poznato je da primjena sumpornih fungicida povišene koncentracije (2 do 3 %) u vrijeme bubrenja i otvaranja pupova učinkovito suzbija grinje šiškarice, a tek zadnjih godina pojedini sumporni pripravci dobivaju registracije za takvu namjenu (vidi Tablicu 2.) Sumporni fungicidi su također registrirani u vinogradu za suzbijanje pepelnice (Erysiphe necator)do početka cvatnje u najvećim količinama 3-5 kg ili lit./ha, mogu uz smanjeni utrošak škropiva (najviše 200-250 lit./ha/5000 trsa) u prvim aplikacijama biti vrlo učinkoviti pri suzbijanju lozinih grinja šiškarica.
Samo jedno tretiranje grinja šiškarica ne daje zadovoljavajući djelotvornost, već je potrebno obaviti dvije aplikacije u kraćim razmacima (5-8 dana).
Svakako je dobro u prve tri rano proljetne usmjerene zaštite vinove loze koristiti povišene koncentracije registriranih sumpornih pripravaka. Povišene koncentracije sumpornih pripravaka nije moguće koristiti tijekom ljeta zbog fitotokisčnosti. Kod primjene sumpora ne dodavati (miješati) parafinska ulja (niti mineralna). Parafinska ulja su bila vrlo učinkovitija na grinje šiškarice (i druge štetnika – npr. štitaste uši, štetne gusjenice) kad su se koristila u mješavini s danas zabranjenim površinskim insekticidima (npr. endosulfan, metidation, diazinon i drugi). Povišena koncentracija parafinskih ulja dopuštena je za primjenu samo za kasno zimsko tretiranje (nakon zimske rezidbe i u danima nakon blagdana Svetog Josipa).
Tablica 3. Pripravci registrirani za suzbijanje lozinih grinja šiškarica (akarinoza, erinoza) u našoj zemlji
| Djelatne tvari | Pripravci | Primjena | Karenca |
| *parafinsko ulje | Ovipron Top EC | *25-35 lit./ha | K=20 dana |
| **sumpor | Chromosul, Microthiol Specijal, Visul, Azumo | 1 % ili 3-8 kg/ha | K=28 dana |
**u stadiju bubrenja pupova uz pojavu prvih listića moguće je koristiti gornju dozu sumpornih pripravaka registriranih za suzbijanje pepelnice (5-8 kg ili lit./ha) te uz smanjeni volumen škropiva (200-250 lit./ha) dobiti dobru učinkovitost na lozine grinje šiškarice (2-3 %)!
Dobro je u prve tri usmjerene aplikacije vinograda od stadija vunastog pupa do mladica veličine 5-25 mm primijeniti sumporne fungicide (počev od 3 % u vunastom pupu, zatim 2 % pri mladicama 2-5 cm, te konačno 1 % pri mladicama dužine 10-25 cm).
Premda je u prvih 20ak godina novog milenija akarinoza (Calepitrimerus) bila dominantna grinja šiškarica u Međimurskom vinogorju, uzročnik erinoze (Eriophyes) postaje zadnjih sezona sve češća pojava na više osjetljivih vinskih sorti: npr. Rajnski rizling, Sauvignon, Moslavac bijeli ili Šipon, Muškat žuti, Sauvignon cabernet, Pinost sivi! Već 23.4. 2025. bili su vidljivi tipični simptomi na osjetljivim vinskim sortama (slika 1), a bijelu prevlaku s donje strane lišća napadnutom erinozom (slika 2 na dan 14.5. 2025.) ne treba poistovjetiti sa uzročnikom plamenjače ili peronospore. Snimio M.Šubić.
Naslovna foto: Shutterstock
, ali isto je poznato samo kod vrste erinoze (lat. Eriophyes syn. Colomerus vitis).){kind=link}