Ove godine vinogradarsku proizvodnju obilježili su kasni proljetni mrazevi, stoga je u većini vinorodno-voćarskih krajeva proglašena elementarna nepogoda zbog štetnih posljedica mraza što se odrazilo na smanjenje prinosa. Međutim, smanjenjem prinosa došlo je do povećanja kvalitete, ako su se redovito i pravilno provodile sve agrotehničke mjere, koje uključuju i gnojidbu vinove loze svim potrebnim makro i mikrohranivima.

Jesensko-zimsko razdoblje idealno je za obavljanje osnovne gnojidbe vinograda NPK gnojivima iz više razloga.

            Zašto je dobro gnojiti vinograd u jesen?

Najvažniji je jesenski val rasta korijena, koji je i tijekom zime aktivan te usvaja hraniva iz tla i pohranjuje ih u obliku rezerve u drvenim dijelovima trsa. Upravo se te rezerve hraniva (dušika, fosfora i kalija) prikupljene u jesensko-zimskom razdoblju, troše za intenzivan rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici te omogućuju dobar i siguran početak vegetacije vinove loze u proljeće.

Kad bi gnojidbu vinove loze odgodili za proljeće, utjecaj gnojidbe u toj bi se godini odrazio samo na povećanje veličine bobice i težinu grozda, dok bi se utjecaj na rodnost odnosno na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu realizirao tek sljedeće vegetacijske godine.

Također, osnovna gnojidba NPK gnojivima obavlja se uz dublju obradu tla kao bi hraniva iz mineralnih gnojiva dospijela u dublje slojeve tla te se na taj način korijen usmjerava na rast u dubinu prema izvoru vlage i hraniva u tlu.

            Koje mineralno gnojivo treba koristiti za jesensku gnojidbu?

Za osnovnu gnojidbu vinove loze u jesen primjenjuju se NPK gnojiva koja sadrže manji udio dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija zato što je vinova loza veliki potrošač kalija koji pozitivno utječe na povećanje kvalitete. Dobra ishranjenost kalijem povećava nakupljanje šećera i aromatskih spojeva u bobicama grožđa, povećava otpornosti na sušu, bolesti, mehanički pritisak i zimske pozebe. Fosfor je također vrlo bitan jer osigurava prijenos energije u biljci, a posebice je važan u početnim fazama rasta jer stimulira razvoj korijena. Što je jače razvijen korijenov sustav i cjelokupna kondicija trsa je bolja. Dobra ishrana fosforom povoljno djeluje na formiranje cvata u pupovima, na povećanje otpornosti na visoke i niske temperature, na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa, i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je blokiran i nedostupan biljkama zbog izrazite kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, odnosno obaviti kalcizaciju tla.

Za osnovnu gnojidbu vinove loze u jesen potrebno je primijeniti formulacije kao što su NPK 7-20-30 ili PK 20-30 ili NPK (SO3, MgO) 7-14-21 (18, 2) čiji omjer hraniva odgovara potrebama vinove loze. Gnojivo NPK (SO3, MgO) 7-14-21 (18, 2) sadrži i 2 % magnezija (MgO) vrlo bitnog hraniva za sve procese u biljci, a posebice za vinovu lozu koja je vrlo osjetljiva na njegov nedostatak koji se javlja na kiselim tlima.

Za srednje dobar prinos grožđa od 10 t/ha potrebno je gnojidbom unijeti u tlo 100-120 kg/ha dušika, 50-100 kg/ha fosfora i 85-170 kg/ha kalija. Znači na umjereno dobro opskrbljenim tlima fosforom i kalijem primjenjuje se 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili PK 20-30 ili 700 kg/ha NPK (SO3, MgO) 7-14-21 (18, 2). Ovom količinom gnojiva podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a manja količina dušika koja se unese u tlo vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.

Ako se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, treba je obaviti zimi kad vremenske prilike to dozvole, ali svakako je treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNajava 18. natjecanja u oranju Zagrebačke županije 2020.
Sljedeći članakMalostonska kamenica postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.