Divlja loza (Vitis sylvestris) penjačica je ili puzavi grm. Listovi su joj okruglasti ili dlanasto razdijeljeni na 3-5 nazubljenih režnjeva, na naličju dlakavi. U svibnju i lipnju divlja loza cvate neuglednim zelenkastim cvjetovima složenim u grozdaste cvatove. Plodovi su ljubičaste bobe sa 2-3 sitne sjemenke.

Raste po vlažnim šumama i na obalama rijeka i potoka, uglavnom u nizinskim predjelima.

Divlje loze dozrijevaju od kolovoza do listopada

Iako su grozdovi i bobice dosta kiseli i s malo soka, mogu se jesti svježi, osušeni kao grožđice ili prerađeni u sok, pekmez ili žele. Od mladih listova pripremaju se salate, variva ili sarme. Konzerviraju se poput listova kupusa sa solenjem. U nekim se naši krajevima “divljom lozom” naziva i podivljala vinova loza (Vitis vinifera L.) koja također ima jestive listove i plodove. Raste na otvorenim sunčanim mjestima u vinorodnim područjima naše zemlje. U Velikoj Britaniji  i u SAD-u divlja se loza tradicionalno koristi za pripravljanje zimnice ili nekih ukusnih jela od listova.

 Sok od divljeg grožđa

Radi se od 2 kg divljeg grožđa, 1 šalice meda ili 1,5 šalica šećera, 4 l vode. Odvojite bobice od peteljki, stavite ih u duboki lonac i prelijte hladnom vodom. Na laganoj vatri kuhajte dok bobe ne omekšaju. Kašu procijedite kroz gustu tkaninu. Soku dodajte šećer ili med, pa povremeno miješajući kuhajte na tihoj vatri, dok se šećer ili med ne rastope. Provjerite slatkoću i po potrebi još zasladite. Sok ponudite dobro rashlađen.

Vegetarijanska sarma

Za vegetarijansku sarmu potrebno vam je 50 listova divlje loze, 2 glavice luka, ½ šalice riže, ½ šalice oraha, 5 žlica ulja, zeleni peršin, sol, papar.

U velikoj posudi zakuhajte 2 litre vode, pa u nju stavite oprane, neoštećene, jednako velike, mlade listove divlje loze. Kuhajte 1 minutu, ocijedite vodu, a listove ohladite pod mlazom tekuće vode. Ocijedite ih  rasprostrite na platneni ubrus da se suše. Za to vrijeme na 3 žlice ulja pirjajte sitno nasjeckan luk dok ne omekša, dodajte rižu,narezane orahe i zeleni peršin. Promiješajte, zalijte s 1 i ½ šalicom vode, posolite i poparite pa kuhajte dok riža ne omekša. Na svaki list loze stavite žlicu prohlađena nadjeva, pa ga umotajte u sarmu. Sarme slažite jednu do druge u plitku široku posudu, zalijte ih ostatkom ulja i mlakom vodom i kuhajte na laganoj vatri sat vremena. Ponudite kao glavno jelo.

Žele od divlje grožđa

Po ovom starinskom receptu priredite otprilike jednaku količinu zrelog i nezrelog divljega grožđa, izvažite ga, odvojite od grubih peteljki i za svaki kilogram voća priredite četvrt šalice vode. Bobe stavite u lonac, zgnječite ih drvenom “gljivom” za pasiranje i prelijte vodom. Lonac poklopite i na laganoj vatri kuhajte do 15 minuta. Kašu procijedite kroz gustu finu tkaninu. Sok ulijte u zemljani lonac i ostavite stajati preko noći.

Na njegovim će se stijenkama nataložiti ili pasti na dno kristali tartarata (koji mogu pokvariti glatku strukturu želea), pa ujutro pažljivo iz te posude odlijte sok u lonac. Za svaku litru soka dodajte 4 šalice šećera i naglo zakuhajte. Miješajući kuhajte sve dok ne dobijete zadovoljavajuću gustoću. Vruć žele ulijte u male boce za zimnicu, hermetički ih zatvorite i pasterizirajte. Čuvajte ih na svježem i tamnom mjestu.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakOdređivanje zrelosti lubenice i dinje
Sljedeći članakDva najopasnija sata dana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.