Kod povrća postoje dva stadija zrelosti: tehnološka i fiziološka. Kod lubenice se ova dva stadija podudaraju tako da se lubenica bere u punoj fiziološkoj zrelosti, jer se okus tijekom čuvanja ne poboljšava. Za razliku od lubenice, dozrijevanje dinje se nastavlja i poslije berbe. Poboljšava se aroma i miris, ali se ne povećava sadržaj šećera.

Optimalna zrelost za većinu kultivara lubenice nastupa 45 do 50 dana nakon cvatnje, a kod dinja za 30 do 40 dana.

Berba dinje se obavlja najčešće dva puta tjedno, kad plodovi dobiju prepoznatljivu boju i aromu za određenu sortu i tip dinje. U slučaju dužeg transporta, berba se obavlja nešto prije, jer dinja slabo podnosi transport i može se dogoditi da u prijevozu plod pukne.

Optimalan trenutak berbe

Optimalan trenutak berbe je kad su plodovi čvrsti ili kad postignu ¾ pune zrelosti, s formiranom abscisijskom zonom tj. kad se plodovi uz blagi pritisak lako odvajaju od stapke.

Zrela dinja

Potpuno zrele, mrežaste i rebraste dinje odvajaju se od stapke ostavljajući na plodu malen, udubljen ožiljak. Zimske se dinje ne odvajaju od stapke. Za ocjenu zrelosti ploda mogu poslužiti ovi znakovi:

  • listovi na vriježi koja nosi plod su poluzatvoreni,
  • plod ima svojstvenu boju i osjeti se miris,
  • stapka ploda je malo uvenuta, a plod naginje odvajanju,
  • vrh ploda na mjestu gdje je bio cvijet malo je mekši od ostatka ploda

Najbolji je znak kad se oko stapke ploda zamjećuje prsten od tkiva sličnog plutu. Znakovi koji pokazuju zrelost zimskih dinja su sljedeći:

  • svjetlija boja, naročito na dijelu koji dotiče tlo,
  • nešto mekša kora vrha ploda na pritisak prstom

Utvrđivanje zrelosti plodova lubenice je dosta teško, jer nema tako pouzdanih znakova kao kod dinje. Lubenica je zrela kada vitica najbliža plodu uvene, a dio ploda koji dotiče tlo požuti. Ako je vitica suha, plod je prezreo. Iskusni proizvođači zrelost lubenice utvrđuju na osnovu zvuka kuckajući ih prstima. Kod zrelih plodova zvuk treba biti tup ali ne previše dubok. Dubok zvuk je znak da je plod prezreo, šupalj, lako sklon kvarenju i praktično neupotrebljiv. Berba je višekratna, a učestalost ovisi o temperaturama. Plodovi se beru sa stapkama dužine do 3 cm.

Lubenica pred  berbu

Tehnološka zrelost plodova može se provjeriti na prosječnom uzorku mjerenjem suhe tvari refraktometrom. Placenta (meso ploda) za mjerenje uzima se iz sredine ploda. Plod lubenice je tehnološki zreo ako je refraktometrijska vrijednost 12 do 13 %, a u pojedinim slučajevima može iznositi i do 17 %. Zrela dinja ima refratometrijsku vrijednost 8 do 10 %

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakZaboravljena brnistra
Sljedeći članakHrana iz prirode – divlja loza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.