Brnistra (Spartium junceum) ili žuka, grmolika je biljka iz porodice mahunarki. Veliki razgranjeni grm naraste do 3 metra visine. Rasprostranjena je po čitavom Sredozemlju, na našoj obali i na otocima. U Dalmaciji je brnistra stoljećima imala i gospodarsku vrijednost, a u današnje vrijeme, zaboravljena brnistra samo je ukras koji svojim lijepim grozdastim žutim cvjetovima i ugodnim mirisom privlači poglede i plijeni pažnju ugodnim mirisom.
Cvate od travnja do srpnja žutim cvjetovima, promjera 1 – 2 cm. Grane su dugačke, šibolike, zelene s nijansom plave boje na kojima je mali broj listova. Čim započnu vrućine, listovi otpadnu. Cvjetovi su jarko žute boje, skupljeni na vrhovima grana i šire ugodan miris, jer je bogata aromatičnim uljem. Brnistra najbolje uspijeva na žarku suncu, a voli suhe terene. Otporna je na posolicu, pa je ima čak i tamo gdje jedino kamen “raste”. Zelena stabljika ima ulogu lista, obavlja fotosintezu. Građa cvjetića tipična je za mahunarke. Cvjetovi su se prije brali i sušili kao i od buhača, te ih je otkupljivala „Biljana“ u Trogiru. Ona je poslije prerasla u Plivin pogon.
Višestruko korisna
U Dalmaciji je brnistra stoljećima imala i gospodarsku vrijednost. Od nje su se proizvodila vlakna za konope i izradu vreća, što je prestalo tek nakon Drugog svjetskog rata. Od njenih cvjetova koji su namočeni u maslinovo ulje korišteni kao ljekovito sredstvo protiv reume, preko stabljike od koje su se izrađivala užad, metle, “vrše” za loviti ribu, te “ljese” za sušenje smokava, pa čak i postole (cipele), posebno za KUD-ove. Posebna tvrda tkanina dobivala se primitivnim načinima obrade stabljike, od namakanja u moru, valjanja i raščupavanja do predenja i tkanja.
Nekad se brnistra upotrebljavala za proizvodnju tkanina, grube sagove, vreće, konope i brodsku užad, te za punjenje madraca. Još i danas se u nekim mjestima u Dalmaciji brnistrom veže loza u vinogradima, ali već je izgubila bitku s plastičnim materijalima. Međutim, sve se više uvodi u hortikulturu, pa ne krasi više samo vrtove uz more. Osim toga, gdje je brnistra, nema zmija, zahvaljujući sparteinu, alkaloidu kojega sadrži. Naši stari to su dobro znali, pa su koze i ovce dovodili na ispašu u brnistru, nakon čega su bile otporne na zmijski ugriz. Danas se u nekim mjestima, poput Pirovca, obnavlja ova tradicija koja se radi ne u vrijeme cvatnje, nego kasnije kad brnistra nosi mahunaste plodove.
Izvor: Gospodarski kalendar
 ili žuka, grmolika je biljka iz porodice mahunarki. Veliki razgranjeni grm naraste do 3 metra visine.){kind=link}