Moderna, svježa, intrigantna i izvrsna uz brojne hrvatske specijalitete, na ovaj način o graševini pričaju potrošači koji su prve boce prošlogodišnje berbe graševine vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja imali prilike kušati početkom veljače na En Primeuru u zagrebačkoj Esplanadi.

Graševina, svojom raznovrsnošću stilova i izvrsnošću u različitim kontekstima konzumacije, čvrsto drži zasluženu vodeću poziciju na domaćoj vinskoj sceni. Pokazuju to i rezultati prvog ovogodišnjeg značajnog međunarodnog ocjenjivanja vina, Mundus Vini, na kojem su graševine apsolutno briljirale.

Najbolje ocijenjeno vino iz Hrvatske s velikom zlatnom medaljom je Graševina ledeno vino vinarije Kutjevo. Uz bok joj stoje zlatne Goldberg graševina iz Belja te graševine Erdutskih vinograda. Posebno nas raduje da su se, na Mundus viniju, čak tri vinarije okitile zlatnim odličjem za svoja vina frankovke. To su Miraz Frankovka 2018 Enosophije, Martin Albus Frankovka 2018 PP Orahovice i Frankovka 2009 Vina Belje.

Ocjenjivanje Mundus Vini povezano je s najvećim svjetskim vinskim sajmom ProWein koji se ovog održava u Düsseldorfu. Na njemu se po prvi puta u organizaciji udruge Graševina Croatica održao masterclass o graševini koju je vodio jedini hrvatski Master of wine Ivan Barbić. Bila je to prilika za predstavljanje najboljih hrvatskih graševina najpoznatijim svjetskim sommelierima, trgovcima vina i novinarima.

Odabrana vina za masterclass su Today blanc pjenušac Enosophije, Graševina 2022 Vina Galić, Graševina Goldberg 2021 Vina Belje, Graševina Mitrovac 2021 vinarije Krauhaker, Graševina de Gotho 2018 vinarije Kutjevo, Graševina Velika berba 2011 Iločkih podruma i Martin Albus graševina ledena berba 2018 PP Orahovice. Cilj radionice je bio pokazati potencijale i širok opus premium segmenta graševine, od mladog vina do kompleksnih odležanih i desertnih izvedbi.

Vlado Krauthaker, doajen vina graševine i inicijator osnivanja udruženja vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja, s ponosom ističe:

Naši iskusni, ali i novi, mladi vinare svake godine svojim izvedbama potvrđuju afirmaciju graševine kao sorte koja ima nepresušan potencijal u stvaranju vrhunskih vina. Vinoljupcima stalno dokazujemo vrijednost graševine kao najvažnije hrvatske vinske sorte u koju ulažemo ne samo naš rad već i život. To je takva potpuna posvećenost od vinograda do podruma i svake boce u kojoj svi maksimalno uživamo.

Ne mogu dovoljno naglasiti koliko sam ponosan na uzlet graševine u zadnjih nekoliko godina kao strateške vizije vinara Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Mi smo najveća vinogradarska regija u Hrvatskoj i smatram da je došao trenutak za našu potpunu afirmaciju. U tome nam pomaže i činjenica da cijeli istok Hrvatske postaje sve značajnije turističko odredište s bogatom eno-gastro ponudom. Vinari Graševine Croatica su ovogodišnje izlaganje na Proweinu iskoristili i posebno naglasili kvalitetu naših vina pred stručnom publikom najvažnije svjetske vinske smotre.

Prethodni članakCrna pčela drvarica
Sljedeći članakZanimljive poljoprivredne inovacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.