Nedvojbeno postoji percepcija graševine kao ne previše plemenite sorte od strane ostatka svijeta. Stoga treba odraditi promociju, dovesti ljude, upoznati ih s primjercima jer ono čega ne nedostaje kod graševine, to je kvaliteta. Graševina treba kao glavna lokomotiva vući hrvatsko vinarstvo u svijet. Ona treba biti ta koja će udvostručiti i utrostručiti hektare u Hrvatskoj, rečeno je na konferenciji o graševini u raspravi o razvoju i pozicioniranju te najvažnije vinske sorte u Republici Hrvatskoj.

Kako je graševina najvažnija vinska sorta od koje potječe 40 posto ukupno proizvedenog vina u Republici Hrvatskoj, o njenom razvoju i pozicioniranju raspravljalo se na međunarodnoj konferenciji „GO – Graševina Osijek”. Krajem svibnja u Osijeku ju je organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i Udruga Graševina Croatica. Uz dva panela pod nazivom “Graševina jučer, danas, sutra” i “Quo vadis vinska Hrvatska” u kojima su sudjelovali poznati enolozi, vinski stručnjaci i profesori, na skupu se govorilo i o vinskom udruživanju, iskustvima iz susjedne Mađarske u vinogradarstvu i vinarstvu, klimatskim promjenama u tom sektoru te vinskom marketingu i turizmu.

Vodeća sorta u RH


-Jedan od glavnih ciljeva ovog projekta je i pozicioniranje graševine kao vodeće sorte u Republici Hrvatskoj. Ta joj titula s pravom pripada s obzirom na to da je 25 posto od ukupnih površina pod vinogradima upravo pod ovom sortom. 40 posto vina stavljenog na tržište je upravo graševina. Osim toga, graševina je najelastičnija sorta, široke lepeze okusa. Zastupljena je u praktično svim kategorijama vina, naglasila je Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a. Tom je prigodom bila u dvojnoj ulozi organizatora konferencije i izaslanice ministrice poljoprivrede Marije Vučković.

Konferencija je organizirana u okviru projekta “Vinski turizam bez granica – jedinstvena vinsko-turistička destinacija”. Konferencija je sufinancirana kroz EU Interreg program Mađarska-Hrvatska, a s ciljem jačanja razvoja turizma kroz promociju jedinstvenog prekograničnog odredišta vinskog turizma, povezujući neke od najvažnijih vinskih regija u Mađarskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj – Siklós-Villány te Slavoniju i hrvatsko Podunavlje.


Povezujemo vino i turizam. Jer upravo regija prodaje vino. Podizanjem vrijednosti destinacije diže se i vrijednost samom vinu i obrnuto. To vidimo jako dobro na primjeru Istre. Kao i u našem susjedstvu Villanyu, koji nam je partner na projektu i od kojeg možemo puno naučiti. S druge strane, vino je jedan od glavnih sadržaja u smislu turističke ponude na samoj destinaciji. Velik je put još pred nama, ali ovako velik broj u kojem smo se okupili, dokazuje da idemo u pravom smjeru, rekla je Ivana Jurić, direktorica TZ Osječko-baranjske županije. Istakla je kako je ova županija bogata vinogorjima, kao i velikim brojem turističkih vinskih manifestacija. Među njima je i Večer vina i umjetnosti, koja je održana nakon konferencije, a proslavila je 10 godina od prvog održavanja. Nakon uvodnih riječi organizatora konferencije, skup je otvorio zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić.


Osječko-baranjska županija može se pohvaliti četirima vinogorjima. Stoga želimo pozicionirati na vinskoj karti, ne samo Hrvatske, već i šire. Njegujemo i dobru suradnju s vinarima iz ostalih slavonskih županija čime nastojimo dodatno osnažiti turističku ponudu istoka Hrvatske. Vidljivo je da svake godine raste kvaliteta ponuđenih proizvoda. To je osnovni preduvjet za jači gospodarski i turistički iskorak, kazao je Miletić.

Okupljeni na konferenciji

Graševina cjenovno niskopozicionirana


O aktualnom stanju te perspektivi razvoja graševine raspravljali su na panel raspravi “Graševina jučer, danas, sutra”. Sudionici rasprave bili su Vlado Krauthaker, Saša Špiranec, Edi Maletić, Josip Pavić, Marijan Knežević i Ivana Nemet.


Neka ova naša konferencija bude početak novog početka, znakovito je istaknuo Marijan Knežević iz Belja. Apelirao je kako vinari trebaju biti glasniji i uporniji kako bi postigli željene rezultate. Govorio je s pozicije velikog baranjskog proizvođača i o “dvije Baranje”, mađarskoj i hrvatskoj, ali gdje je mađarska graševina daleko prepoznatljivija od hrvatske iako su samo “preko brda”.


Ono što nam predstoji u narednom vremenu je da izdvojimo pozicije, mikrolokalitete graševine koja će se posebno tretirati. Ona daje posebnu kvalitetu i to je nastavak te priče – vrednovanje svakog položaja. Svi mi prodajemo baznu graševinu i ne trebamo se toga stidjeti, već cijeniti svoje vino i svoju kvalitetu. Ne trebamo biti cjenovno tako nisko pozicionirani, kvalitetu imamo, prepoznata je!, istaknuo je Knežević.

S njim se složila i vrhunska enologinja Ivana Nemet iz PP Orahovica, dodavši kako je još puno izazova pred graševinom.
-Predivnu sortu imamo, imamo znanja, imamo izuzetne rezultate, imamo struku koja nas podržava kao i mnoge institucije. Na koncu, moramo se najviše uzdati u sebe i na kraju puno uložiti financija i vremena, i sebe kako bi edukacija i prodaja dale rezultat, a boljim pozicioniranjem napravimo taj završni korak
, rekla je Nemet.


-Svaka je godina drugačija, svaka je berba drugačija i donosi iznenađenja, to je izuzetno izazovno. Stoga mora postojati suradnja između vinograda, podruma, na koncu prodaje, marketinga. To mora biti jedan lanac u kojem ne smije biti pucanja, dodala je.

22 milijuna trsova graševine u Hrvatskoj


Prof. dr. sc. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o graševini kao sorti. Istaknuo je kako ga kao znanstvenika posebno veseli kad se organizira skup o jednoj sorti vinove loze, posebno kad je riječ o graševini koja je najvažnija hrvatska sorta.


Svako četvrto vino u Hrvatskoj, svaki četvrti trs je graševina. To je jedna od 260, 270 sorti vinove loze koja se uzgaja u Hrvatskoj još od 18. stoljeća. Vjerojatno i od ranije. Kako je ona vrlo zahvalna u vinogradu i podrumu, ne čudi njena rasprostranjenost u Hrvatskoj gdje ima 22 milijuna trsova graševine. Graševina je izvrsna sorta i daje odlična vina, vrlo je polivalentna sorta. Ona daje vina od pjenušaca do najboljih predikata, rekao je Maletić. Naglasio je kako smatra da je država ta koja mora pokrenuti brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje.
No, vinski stručnjak Saša Špiranec upozorio je kako je graševina važna sorta i u 14 drugih europskih zemalja, ali dvije su koje imaju ozbiljnu kvalitetu i ozbiljnu količinu, a to su Mađarska i Hrvatska.


Nedvojbeno postoji percepcija graševine kao ne previše plemenite sorte od strane ostatka svijeta. Stoga treba odraditi promociju, dovesti ljude, upoznati ih s primjercima jer ono čega ne nedostaje kod graševine, to je kvaliteta. Graševina bi trebala biti prepoznata i od institucija ove države, ali i od udruge vinara koji se razilaze u stavovima. Država i instutucije trebaju shvatiti da zajedno s vinarima i njihovim udrugama trebaju ulagati u graševinu jer ona jedina nudi količine i omjer cijene i kvalitete s kojoj Hrvatska ozbiljno može nastupit na tržištu, zaključio je Špiranec.

Sudionici panel rasprave “Graševina jučer, danas, sutra”

Josip Pavić, predsjednik Graševine Croatice i predsjednik nadzornog odbora Erdutskih vinograda je naglasio kako je u realizaciji strategija i planova potrebna izuzetna suradnja svih aktera, od vinara, Ministarstva poljoprivrede i HAPIH-a, preko turističke zajednice, gradova i županija, do akademske zajednice i medija. Istaknuo je i kako graševina mora postići tržišnu cijenu adekvatnu kvaliteti, a to treba postići i na osnovu podrijetla. Naime, višu prodajnu cijenu postižu vina samo zato što su primjerice iz Francuske iako su po kvaliteti u rangu s hrvatskim vinima. Iznio je i interesantnu poveznicu između nogometa i vina.

Velike vinske zemlje od zapada prema nama, Italija pravi 4 milijarde litara, mi pravimo 75 milijuna. Francuza ima 60 -70 milijuna, nas ima 4. To je red veličina. Međutim, velike vinske europske zemlje su Portugal, Španjolska, Italija, Francuska i Njemačka. To su ujedno i velike nogometne zemlje, a u tu skupinu spada i Hrvatska. Mi smo veliki u nogometu, očito pripadama u to društvo, pa smo i u vinarstvu – Little Big Country (op. ur. mala, a velika zemlja), istaknuo je Pavić.

Atmosfera se dopingirala


Doajen hrvatskog vinarstva Vlado Krauthaker govorio je o graševini jučer i graševini danas.


Kad sam 1976. g. počeo raditi u Kutjevu, bile su kiseline 6,5 do 8, alkoholi od 10 do 12, to je bila vrhunska graševina i tako se sve kretalo do 1985. godine, no onda su počele promjene. Parametri su se promijenili kao i datumi berbi koji su se počeli pomjerati. Nikada se graševina nije brala prije 20. rujna, najčešće oko 1. listopada. To je danas nezamislivo, sve je “uranilo” barem mjesec dana. Kako je jedan znanstvenik rekao: “Atmosfera se dopingirala!”. I to je problem svima u poljoprivredi! Meni su aromatski najdraže bile graševine vegetacije 170 dana, od vremena pupanja do ubranog grozda. Danas je to sve ispod tog broja, pa govorimo o vegetaciji čak i 145 dana. To je veliki problem, velika promjena, istaknuo je Krauthaker govoreći o utjecaju klimatskih promjena kao globalnom problemu svih proizvođača.


Crtež: Graševina (autor Greta Turković)


Tijekom trajanja konferencije sudionici su imali prigodu uživati u izboru vrhunskih vina graševine koje su predstavili vinari regije Slavonija i hrvatsko Podunavlje, a cijeli program konferencije završio je obilaskom vinske Baranje i erdutskog vinskog poluotoka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje