U organizaciji saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića, u prvoj dekadi kolovoza u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol na temu Prijedloga novog Pravilnika o držanju pčela koji je upućen u javno savjetovanje. O ovom Pravilniku trebalo bi se glasati u Saboru na jesen. Stoga je cilj okruglog stola bio ukazati na nedostatke predloženog Pravilnika. Cilj je bio i iznijeti prijedloge za njegovo poboljšanje.

No, pčelari su nezadovoljni predloženim Pravilnikom. Prije svega jer nije dopušteno postaviti pčelinjake na udaljenosti manjoj od 300 metara zračne linije u odnosu na građevine javne i društvene namjene, površine javne namjene kao što su igrališta i rekreacijske površine te građevine namijenjene za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Također su nezadovoljni zbog toga što se Pravilnikom ne omogućava rješavanje dugogodišnjih problema pašnih povjerenika na terenu.

Pravilnik treba stornirati

Na okruglom stolu su govorili poznati pčelari Ivan Mravak, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije, Ivica Fajdetić, predsjednik pčelarske udruge Milutin Barać iz Rijeke, Saša Burić, predsjednik udruge pčelara Smreka iz Vrbovskog i tajnik Saveza pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije Apiliburnija, Rešid Selimović, predsjednik pčelarske udruge Učka iz Opatije, Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS) i Mato Čačić, načelnik  sektora za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede. Skup je okupio oko 40 pčelara iz cijele Hrvatske te predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatskog pčelarskog saveza.

Treba spriječiti uvoz šećernog sirupa iz Kine!

Otvarajući okrugli stol zastupnik Marin Miletić istaknuo je kako nažalost u hrvatskom društvu danas nedostaje dijaloga. Ako nema dijaloga nastaju problemi. Smatra da je Hrvatski sabor pravo mjesto za donošenje konstruktivnih rješenja. Ponajprije zahvaljujući saborskim zastupnicima koji zastupaju glas građana, čije su povjerenje dobili na izborima. Izrazio je uvjerenje da će sabornici naći najbolje rješenje za probleme pčelara. Najavio je i novi okrugli stol na temu predloženog Pravilnika o držanju pčela. Sve kako bi spriječilo njegovo donošenje na štetu pčelarstva.

Vladajući i oporba u Hrvatskom saboru trebali bi sve učiniti da se spriječi uvoz šećernog sirupa iz Kine koji se prodaje našim ljudima kao med. Poznato je da se prepakira u Španjolskoj i Poljskoj te kao med dolazi na tržište, rekao je Miletić.

Pčelar Saša Burić je upozorio da će se zauvijek ugasiti mnoga gospodarstva koja se bave pčelarstvom ako Pravilnik bude donesen u predloženom obliku. Naime, pčelarska gospodarstva nemaju mogućnosti izmještavanja. Zahvaljujući novom Pravilniku strani investitori mogu to zatražiti zbog gradnje različitih objekata koji im donose profit.

Pregledavajući karte i analiziranjem lokacija postojećih pčelinjaka 70 posto pčelinjaka na mom području mora biti rasformirano zbog gradnje turističkih vila s bazenom. Posljednjih godina je strahovito veliki porast novoizgrađenih vila s bazenima na području cijele Istre, zaobalja i Gorskog Kotara. One dodatno smanjuju prostor za manipulaciju pčelama, a u njima vlasnici navodno pronalaze pčele. Malo po malo, pravilnikom za pravilnikom, uništavamo vrijednosti ruralnih naselja i omalovažavamo vrijednosti domaćeg čovjeka koji se godinama bavi pčelarstvom kroz generacije, rekao je Burić.

Nametanjem nerealnih udaljenosti, 300 metara od pčelinjaka do ugostiteljskog objekta, premda je poznato da je radijus kretanja pčele 3 km, ne zaustavlja se pčelu da dođe npr. na bazen već se nekome daje pravo da istjera pčelare s njihovog ognjišta, smatra Burić.

Spomenuo je da se u cijelom svijetu investira u izgradnju školskih pčelinjaka, potiče urbano pčelarstvo na krovovima zgrada u gradovima, ugrađuje pčelarstvo kroz razredne aktivnosti u školama, čime se odgajaju novi pčelari.

Nezamjenjiva funkcija oprašivača

Burić je zaključio da je potrebno revidirati novi Pravilnik kako bi se zaštitile pčele koje u prirodi imaju nezamjenjivu funkciju oprašivača, te kako se ne bi devastiralo pčelarstvo u našim krajevima.

Pčelar Ivica Fajdetić je rekao da je novi Pravilnik sporan jer stavlja i pašnog povjerenika u dosta nepovoljan položaj. Podsjetio je da su povjerenici do sada većinu poslova obavljali vlastitim vozilima i sredstvima. Očekivalo se da će novi Pravilnik poboljšati njihov položaj, ali je očito da do toga neće doći.

Uz postojeće obveze pašni povjerenik dobiva i nove. Naime povjerenici moraju od pčelara skupljati dokumentaciju o godišnjoj proizvodnji meda premda je obveza pčelara da podatke o stanju proizvodnje prijavljuju putem aplikacije Agronet. Ovaj posao povjerenici obavljaju volonterski. Također pašni povjerenici nemaju pravnu zaštitu na terenu.

Povjerenik bi trebao imati pravnu zaštitu kad na terenu dođe u spor s nekim od pčelara koji se ne pridržava Pravilnika. No ta zaštita nije definirana u predloženom Pravilniku. Bez osiguranja pravne zaštite i osnovnih sredstava za rad povjerenika nastat će veliki problemi. Nužno je u Pravilniku definirati  tko zastupa povjerenika na terenu u slučaju spora, a povjerenik mora dobiti i naknadu za svoj posao. kazao je Fajdetić. Naglasio je da je u Pravilniku dosta nedorečenosti te šteti ne samo pčelarima nego i pčelama.

Pravilnik mora biti napravljen u korist rada pčelara. Vrlo je bitno da se pčelari ujedine, jer je to jedini način da ostvare svoja prava, poručio je Fajdetić.

Pčelar Ivan Mravak također smatra da je Pravilnik u predloženom obliku neodrživ. Kao takav pčelarima ne dozvoljava pravo na rad. Naglasio je kako Pravilnik treba stornirati i tražiti najbolje rješenje.

Ako ovaj Pravilnik zaživi, uz druge probleme koje imaju, pčelari će biti kao u rezervatu. S propisane udaljenosti problem je pčelariti u kontinentalnoj Hrvatskoj, a kamoli u Dalmaciji upozorio je Mravak. Naglasio je kako se ruralni turizam sve više širi. Postavlja se pitanje gdje će pčelari izmjestiti svoje pčelinjake zbog gradnje turističkih objekata s bazenima. Mravak je spomenuo da je prije 40 godina svoj život ,,podčinioʺ pčelarstvu, a i njegova djeca se njime žele baviti. Tvrdi da ako se predloženi Pravilnik donese djeca bi morala odseliti u inozemstvo.

Pilimo granu na kojoj sjedimo!

-Na razini Europske unije vrijednost oprašivanja od pčela je 15 milijardi eura. Govori se da bez pčela nema života, a mi pilimo granu na kojoj sjedimo, rekao je Mravak.

Pčelarstvo nije samo profit pčelara, nego treba biti i interes šire zajednice. Kao što je poznato pčele oprašuju 80 posto biljnih vrsta, poručio je Mravak.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet kazao je da sve ono što je nelogično u Pravilniku treba popraviti u korist hrvatskog pčelara. Predstavio je kronologiju rada u izradi novog Pravilnika. U njemu je sudjelovao i HPS sa svojim tijelima, te je dodao da prije e- savjetovanja nije bilo primjedbi.

Hrvatski pčelarski savez ne želi uništiti pčelarstvo, kako se tvrdi u nekim natpisima. Imamo dokaz sa održanog Povjerenstva da smo pčelarima htjeli olakšati situaciju, tvrdi Kocet.

Pohvalio je suradnju HPS-a i Ministarstva poljoprivrede u izradi novog Pravilnika. Također je zahvalio predstavniku resornog ministarstva Mati Čačiću na podršci da se smanji udaljenost pčelinjaka od građevinskih objekata s 500 na 300 metara, što je i propisano predloženim Pravilnikom.

Prijedlog novog Pravilnika je danas daleko bolji i povoljniji od postojećeg. Ako nas nije uništio stari Pravilnik, kako će nas onda uništiti novi koji je dosta blaži?, zapitao je Kocet.

Naveo je da i nakon što završi javno savjetovanje Pravilnik se može popraviti. Spomenuo je da već HPS ima prijedloge da se poboljša položaj pašnog povjerenika.

Najbolje znam kakvi su problemi pašnog povjerenika s pčelarima koji se ne pridržavaju propisa. Taj posao radim već četiri godine. HPS će dati povjerenicima pravnu zaštitu. Predložit ću i glavnog povjerenika koji će kontrolirati rad svih povjerenika na terenu, obećao je Kocet.

Načelnik sektora za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede Mato Čačić je rekao da će resorno ministarstvo uvijek voditi brigu o pčelarima i pčelarstvu. Tako je ministarstvo donijelo Nacionalni pčelarski program koji je u ovoj godini dignut s 14 na 28 milijuna kuna.

Kad se 2020. godine dogodio pomor pčela, Vlada je reagirala s izradom programa potpore pčelarima za sanaciju štete u vrijednosti od milijun kuna. Ove godine za sanaciju štete zbog pomora pčela donesen je program potpore u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna, podsjetio je Čačić.

Naglasio je kako će se prihvatiti svi dobri prijedlozi za izradu Pravilnika. Ako bude još nezadovoljnih pčelara, oni mogu ponovno ići u e-savjetovanje. Ustvrdio je da ministrica poljoprivrede Marija Vučković neće biti grobarica hrvatskog pčelarstva. To je i dokazano dosadašnjim potporama pčelarima, te je najavio nove sastanke ministrice Vučković s članovima Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza.

Čačić je istaknuo kako Ministarstvo poljoprivrede mora napraviti Pravilnik bolji od prijašnjeg. Nužan je takav Pravilnik koji će biti na korist i pčelarima i građanstvu. U raspravu su se uključili i drugi pčelari koji su iznijeli prijedloge da se promijeni udaljenost pčelinjaka od građevinskih objekata, kvadratura po košnici, da se ozakoni urbano pčelarstvo, odnosno stvore uvjeti za držanje pčela na sigurnoj udaljenosti u urbanim sredinama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje