Povlačenjem s europskog tržišta svega nekoliko djelatnih tvari iz grupe fungicida posljednjih i 2025. godine vinogradari ostaju bez nekih trgovačkih pripravaka kojima su prije kratkog vremena uspješno suzbijali jednu od najopasnijih uzročnika bolesti vinove loze: plamenjaču ili peronosporu (Plasmopara viticola).

Opravdano je pitanje čime narednih sezona suzbijati plamenjaču ili peronosporu u vinogradima? U 2024. sezoni ponovno smo na vinskoj sorti šipon ili moslavac bijeli provodili mikro-pokus istraživanja biološke učinkovitosti nekih djelatnih tvari i pripravaka na uzročnike bolesti: plamenjaču (Plasmopara), crnu trulež (Guignardia) i pepelnicu (Erysiphe).

Tablica 1. Neke djelatne tvari i pripravci iz skupine fungicidi povučeni iz primjene na zajedničkom europskom tržištu

Zadnja godina primjeneDjelatna tvarPripravci
2019.propinebAntracol Combi WP, Melody Duo WP
2022.mankozebAcrobat MZ, Ridomil Gold MZ, Fantic-M, Galben-M, Profilux DF, Nautile DF i dr.
2024.metiramCabrio Top DF
*2024./2025.*dimetomorf*Forum Star DF, *Orvego SC, *Sphinx extra, *Metomor F
*registracija istekla 20. 11. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha 20. 4. 2025., a zadnji rok za primjenu zaliha 20. 5. 2025.

Svih dana u veljači 2024. godine najviše su dnevne temperature u pokusnom vinogradu u Međimurju bila u rasponu 10,4 ° – 21,3 °C (veljača je bila +8,3 °C toplija od prosjeka). Oborina je tada padalo relativno malo (30,0 mm), a slični su uvjeti zabilježeni i tijekom ožujka 2024. U ožujku su kiše padale u danima 09. 3. – 12. 3. (51,6 mm) i ponovno krajem mjeseca 27,2 mm (u danima 23. 3. – 28. 3. 2024.). Sredina i druga polovica veljače te kraj druge dekade ožujka bili su optimalni za zimsku rezidbu vinograda.

Zbog iznadprosječno toplog završetka zime 2023./24. godine već krajem ožujka i početkom travnja (27. 3.- 3. 4.) započelo je bubrenje pupova, formiranje “vunastog pupa” i pojava prvih listića vinove loze (naročito na sortama muškat žuti, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon bijeli i moslavac bijeli). U prvoj polovici travnja 2024. (1. 4. – 15. 4.) zabilježeno je čak sedam dana s najvišim temperaturama zraka 26,8 °-30,5 °C već početkom druge dekade (11. 4. 2024.), pa je porast mladica nekih vinskih sorti iznosio 10-15 cm (muškat žuti).

Štete od niskih temperatura

Naknadno je od 16. 4. 2024. zbog sjevernih zračnih strujanja naglo zahladnilo, pa su najniže jutarnje temperature u Međimurskom vinogorju u danima 16. 4. – 27. 4. 2024. bile u rasponu od svega 0,05 ° do 4,5 °C.

22. 4. 2024. uočene su štete od niskih temperatura na nekim lokalitetima i nižim položajima, naročito na mladicama vinske sorte moslavac bijeli. Cvatnja u vinogradima je započela dosta rano (23. 5.), ali je kod nekih vinskih sorti trajala čak do sredine lipnja (15. 6.).Kod sorti ranije epohe dozrijevanja cvatnja je započela već sredinom treće dekade mjeseca svibnja (23. 5.) (npr. chardonnay, muškat žuti, rizvanac i dr.), a dominantne vinske sorte započele su cvatnjom 5-6 dana kasnije (27. 5. – 28. 5.)(npr. graševina, moslavac bijeli i dr.). Ali, početkom druge dekade lipnja (10. 6.) još je uvijek u punoj cvatnji bila vinska sorta sauvignon cabernet.

**Tablica 2. Utjecaj važnijih meteoroloških uvjeta na patogenezu plamenjače (Plasmopara) u Međimurskom vinogorju tijekom 2024. g.

RazdobljeTemperaturaOborineVlažnost zrakaVlaženje*Zaraza Plasmopara
travanj14,00 °C61,8 mm52 %5.720 min
svibanj17,43 °C127,6 mm67 %10.250 min6
lipanj21,30 °C55,8 mm68 %7.160 min7
srpanj23,83 °C73,8 mm61 %5.720 min4
kolovoz24,24 °C81,8 mm60 %9.470 min4
*mjerni uređaj “iMetos” na području vinorodne općine Štrigova (vinska sorta rajnski rizling u Železnoj Gori): prognozni model za Plasmopara viticola (optimalni broj dana u mjesecu za infekciju: tijekom svibnja za zimske oospore; tijekom lipnja, srpnja i kolovoza za ljetne sekundarne zaraze (zoosporangijiumjerene infekcije)! VAŽNO:**Tijekom razdoblja od početka travnja do kraja kolovoza (1. 4. – 31. 8. 2024.) u Međimurskom vinogorju na navedenom je lokalitetu zabilježeno 400,8 mm oborina (što je +24,0 mm više od očekivanog prosjeka) te je istovremeno prosječna temperatura razdoblja iznosila 20,16 °C (što je +3,24 °C više od očekivanog prosjeka).

U prvoj dekadi svibnja 2024. (4. 5. i 8. 5.) mjernim uređajem “iMetos” registrirane su prve primarne zaraza uzročnikom plamenjače (Plasmopara) i crne trulež (Guignardia), a prvi simptomi ovih bolesti na lišću u Međimurskom vinogorju pronađeni su 23. 5. 2024. (na vinskim sortama moslavac bijeli i chardonnay – na lokalitetima Vučetinec i Sveti Urban). Tijekom prve dvije dekade svibnja 2024. zabilježeno je više skrivenih zaraza crne truleži (10) u odnosu na plamenjaču vinove loze (6). Nakon pojave prvih simptoma plamenjače i crne trulež na lišću vinove loze, vrlo povoljne uvjete za razvoj ovih bolesti (Plasmopara, Guignardia) tijekom vegetacije vinograda u 2024. sezoni zabilježili smo sljedećih mjesec dana (od 25. 5. – 26. 6. 2024.).

U tih 30-ak dana u Međimurskom vinogorju je padalo više od 140 mm kiše. Zaraza grožđa netretiranog grožđa vinske sorte moslavac bijeli bila je krajem lipnja 2024. (26. 6.) značajno veća od uzročnika crne truleži (Guignardia) u odnosu na uzročnika plamenjače (Plasmopara), ali početkom kolovoza je zaraza lišća uzročnikom plamenjače (Plasmopara) bila neusporedivo veća nego od uzročnika crne truleži (Guignardia). 

Toplinski udari i utjecaj na razvoj bolesti

Ukupno je od početka 2024. godine do kraja mjeseca kolovoza umjesto očekivanih 505,5 mm zabilježeno 517,6 mm (+12,1 mm više od očekivanja). Manje oborina od višegodišnjeg prosjeka zabilježeno je samo tijekom siječnja, veljače i lipnja, dok su u ostalim mjesecima oborine bile malo veće ili slične očekivanom prosjeku. Ljeto 2024. je obilježio neobično veliki broj vrućih dana s temperaturama u hladovini >30 °C. Ukupno su tijekom ljeta 2024. zabilježena četiri “toplinska udara” (barem 6 ili više uzastopnih dana s najvišim temperaturama zraka u hladovini >30 °C). Između toplinskih udara bilježili smo manje količine oborina u “kišnim epizodama”.

U poljskom mikro-pokusu provjeravali smo biološku učinkovitost pri suzbijanju plamenjače vinove loze (Plasmopara) slijedećih pripravaka i njihovih djelatnih tvari i/ili njihovih kombinacija: (1) Ampexio WG (mandipropamid 25 % & zoksamid 24 %); (2) Actlet-F WG (folpet 40 % & metalaksil-M 5 %); (3) Copforce Extra WG (bakar 46,1 % & cimoksanil 6 %); (4) Daramun + Phyto Sarcan + Vitene + WG+ Captan WP 50 (ciazofamid 10 % + kalijevi fosfonati 51 % + cimoksanil 45 % + kaptan 50 %); (5) Daramun SC + FitoField (ciazofamid 10 % + bakar-glukonat 5,5 %); (6) Delan Pro SC (ditianon 12,5 % & kalijevi fosfonati 56,12 %); (7) Fantic A WG (Cu-hidroksid 15 % & Cu-oksiklorid 15 % & M-benalaksil 5 %); (8) Leimay SC (amisulbrom 20 %); (9) Leimay SC + Folpan WDG 80 (amisulbrom 20 % + folpet 80 %), (10) Netretirano; (11) Orvego SC (ametoktradin 22,5 % & dimetomorf 51,41 %); (12) Captan WP 50 + Armetil WP (kaptan 50 % + M-metalaksil 25 %); (13) Reboot WG (zoksamid 33 % & cimoksanil 33 %) i (14) Zorvec Vinabel SC (zoksamid 30 % & oksatiapiprolin 4 %).

Što su pokazali pokusi?

Ukupno je od 9. 5. -15. 7. 2024. provedeno šest umjerenih tretiranja članova pokusa, s prosječnim razmakom 13,0 dana između kojih je prosječno padalo 34,0 mm oborina (tuča je slabije oštetila pokusni vinograd 13. 7. 2024.). Članovi pokusa su aplicirani leđnom nošenom prskalicom “Solo 425“, primjenom propisane koncentracije (%), uz utrošak 970-1.250 litara škropiva/ha. Pokus je ocijenjen 6. 8. i 10. 9. 2024. godine.

Premda među članovima pokusa nema značajne razlike u djelotvornosti na uzročnika plamenjače (Plasmopara) pri ocjeni zaraze na lišću i grožđu, nešto slabija pojava simptoma plamenjače na vršnom lišću vinove loze očitana je na dijelovima pokusa koji su tretirani sa: (1)ciazofamid + kalijevi fosfonati + cimoksanil + kaptan,  (2) Cu-hidroksid & Cu-oksiklorid & M-benalaksil, (3) amisulbrom + folpet, te (4) zoksamid & oksatiapiprolin! Kod ocjene zaraze grožđa tek smo manju pojavu plamenjače očitali na članovima pokusa koji su tretirani sa: (1) zoksamid & cimoksanil, (2) kaptan + M-metalaksil, te (3) amisulbrom! U odnosu na netretirano trsje, općenito možemo zaključiti da smo svim članovima u mikro-pokusu dobili odličnu djelotvornost na plamenjaču lišća i grožđa.

Tablica 3. Podatci o provedenim tretiranjima mikro-pokusa u vinogradu na lokalitetu Vučetinec (Međimursko vinogorje) tijekom 2024. sezone

Red. broj:Datum tretiranjaMeteorološki uvjetiRazmak u danimaOborina (mm)Utrošak škropiva   lit./ha (5.000 trsa)
1.09.05. 2024.(Tsred.= 15°C, RVZ = 86 %)970
2.23.05. 2024.(Tsred.= 22°C, RVZ = 73 %)1421,61.100
3.04.06. 2024.(Tsred.= 23°C, RVZ = 67 %)1080,81.250
4.13.06. 2024.(Tsred.= 21°C, RVZ = 70 %)1026,81.250
5.25.06. 2024.(Tsred.= 25°C, RVZ = 73 %)126,21.250
6.15.07. 2024.(Tsred.= 22°C, RVZ = 77 %)1935,01.100

Radi povlačenja (zabrane) nekih djelatnih tvari iz skupine fungicida, broj pripravaka za suzbijanje plamenjače (peronospore) vinove loze se nakon 2019. značajno smanjuje, a među novijim djelatnim tvarima u narednim sezonama vinogradarima preporučujemo moguću uporabu: amisulbrom, oksatiapiprolin i kalijevih-fosfonata. Također, još uvijek na tržištu ostaje dovoljno drugih djelatnih tvari kojima možemo učinkovito suzbijati plamenjaču vinove loze (npr. Al-fosetil, ametoktradin, bakar, benalaksil-M, bentiavalikarb, ciazofamid, cimoksanil, ditianon, fluopikolid, folpet, iprovalikarb, kaptan, mandipropamid, metalaksil-M, valifenalat, zoksamid).

Slika 1 i 2: Nakon završetka skrivenog razdoblja primarnih zaraza na lišću i tek zametnutim bobicama sredinom zadnje dekade lipnja 2024. (foto na dan 26. 6.) vidljivi su na netretiranom trsju vinske sorte šipon simptomi i ekonomski značajne štete jedne od najopasnijih bolesti: plamenjače ili peronospore (Plasmopara).

Slika 3: Uz plamenjaču istovremeno zadnjih sezona sve više pronalazimo i znakove “novije” bolesti u Međimurskom vinogorju: crne truleži grožđa (Guignardia) Foto: M. Šubić

Prethodni članakTikva uljanica
Sljedeći članakVlada RH usvojila Program potpore za obnovu proizvodnog potencijala pogođenih afričkom svinjskom kugom
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.