Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino OIV, sa sjedištem u Francuskoj – nakon dosta provedenih pariških godina sada u Lyonu, po običaju u prvoj trećini nove tekuće godine objavila je svježe posve sređene podatke o stanju vinogradarstva i vinarstva u svijetu. Ti se podaci baziraju na informacijama dobivenima ne samo od zemalja članica OIV-a – zasad njih 51 (koje pokrivaju oko 85 posto ukupne svjetske površine zasađene vinovom lozom, te koje pokrivaju 88 posto ukupne svjetske produkcije vina i gotovo 75 posto globalne potrošnje), nego i od ostalih zemalja značajnijih proizvođača i potrošača, kojih je danas na našem planetu ukupno više od 180.
Na posebnoj pressici stanje je nedavno javnosti predstavio aktualni glavni direktor OIV-a John Barker. U svom govoru on je istaknuo kako se zemlje članice OIV-a kroz međusobnu suradnju i dogovaranja oko akcija što ih treba poduzeti, trude raditi na unaprjeđivanju stanja u branši suočenoj sa sve jačim izazovima vezanima osobito uz posljedice sve izraženijih klimatskih promjena.
Smanjuju se površine pod vinogradima
Ukupna površina vinograda u svijetu smanjuje se, pokazuje se to – makar je trend sada ipak malo usporen – već u posljednjih četiri godine. Po podacima za 2024, ukupna površina pod vinogradima iznosi 7,1 milijun hektara, što je oko 0,6 posto manje u odnosu na prethodno stanje. Zanimljivo je da je najnoviji pad površina pod vinovom lozom zapažen u nekim dosad najjačim, klasičnim vinogradarskim zemljama, dok je, istodobno, zabilježena pojačana/povećana sadnja u nekim novim područjima!
Španjolska je i dalje zemlja s najvećom ukupnom površinom vinograda na svijetu. Ona iznosi oko 930.000 hektara, ali ipak je sada riječ o smanjenju za 1,5 posto u odnosu na prije. Francuska je na drugome mjestu po ukupoj površini vinograda, koja iznosi 783.000 hektara. Drastično čupanje vinograda zabilježeno je u Bugarskoj – uklonjeno je nekih 60.000 hektara pod trsjem, što kao smanjenje u odnosu na prije iznosi čak 7,3 posto. Glede Njemačke, ona sada ima 103.000 hektara vinograda. U samoj Europskoj uniji smanjenje ukupne površine pod vinovom lozom iznosi oko 0,8 posto.
Podaci vezani uz Rusiju govore o povećanju ukupne vinogradarske površine te zemlje za nekih 2,2 posto, no nagađanja su da je dio tih novih vinograda podignut na – teritoriju Ukrajine!
Jače pak povećanje – od ukupno nekih 4,5 posto – ukupne vinogradarske površine bilježi se u Indiji, podatak za 2024. govori o postojećih aktualnih 185.000 hektara pod trsjem. Porast ukupne vinogradarske površine od 83.000 ha ili 1,6 posto bilježi Brazil. U SAD su smanjenje površine za 0,7 posto, a Južna Afrika je smanjila površine pod vinogradima za 1,5 posto.
Najmanja proizvodnja vina u posljednjih šest desetljeća
Što se tiče ukupne proizvodnje vina u svijetu, na temelju podataka za 2024. ona se procjenjuje na 226 milijuna hektolitara. To je smanjenje od 4,8 posto u odnosu na 2023. Nužno je istaknuti, kazao je Barker, to da je riječ o najmanjoj zabilježenoj godišnjoj količini u razdoblju od šest posljednjih desetljeća! U odnosu na 2023., smanjenje je, kao što vidimo, za ukupno oko pet posto. Samo su, kao iznimke, Rusija (sa 17,5 %), Gruzija (s 19,7 %) i Mađarska (sa 7 %) bili u proizvodnji u plusu u usporedbi s prosjekom za posljedjih pet godina. Kao objašnjenje za opće sniženje proizvodnje izneseni su problemi vezani uz novije klimatske promjene – naročito na iznenadne i nepredvidive nagle moglo bi se reći čak i ekstremne izmjene vremena i temperatura i na sjevernoj i na južnoj polukugli.
Grafikon prikazuje ukupnu svjetsku vinsku produkciju od 2000. do 2024. godine. Podatak za 2024. kaže da je u svijetu proizvedeno 226 milijuna hektolitara vina, što je oko 4,8 posto manje od produkcije u 2023. Najveći proizvođači među 77 zemalja svijeta, gledajući u postocima vezano uz količinu od navedenih 226 mhl jesu: Italija 20% ukupne proizvodnje; Francuska 16%; Španjolska 14%, SAD 9%, Argentina 5%, Australija 4%; Čile 4%; Južna Afrika 4%. Na ostale zemlje otpada 24 posto ukupne proizvodnje vina u svijetu.
Grafikon 1. Proizvodnja vina u svijetu od 2000 do 2024. godine
Što se pak tiče globalne potrošnje, procjena vezana uz nju za 2024. godinu otkriva 214 milijuna hektolitara, a to je smanjenje od 3,3 posto u odnosu na količinu potrošnje u 2023. Godišnja konzumacija od spomenutih 214 milijuna hl u svijetu najmanja je zabilježena od 1961. godine. To se objašnjava ekonomskim i geopolitičkim faktorima koji su pogodovali inflaciji i stvaranju atmosfere opće nestabilnosti. Na prvom mjestu u potrošnji vina je SAD sa 16 % od ukupne konzumacije vina; zatim Francuska (11 %); Italija (10 %); Njemačka (8 %); Velika Britanija (6 %); Španjolska (5 %); Rusija (4 %); Argentina (4 %); Portugal (3 %); Kina (3 %). Na ostale zemlje otpada 32 posto ukupne potrošnje vina.
Grafikon 2. Potrošnja vina u svijetu
Barker spominje i stanovito pomodarstvo u ponašanju brojnih konzumenata – utjecaj svakakvih EPP poruka na jače podložne potrošače i još uvijek nedovoljnu obrazovanost i zrelost tržišta prema istinskoj kakvoći i vrijednosti što je Bakhov nektar može pružiti. To da u nekih 195 zemalja svijeta u kojima se vino pije ukupna potražnja dosad nikad nije bila veća, veliko je pitanje. U kojoj se mjeri ono što se nudi(lo) pod etiketom vina konzumiralo zato što je riječ o kakvoćom osebujnom napitku, a koliko stoga što ono u nekim svojim uglavnom najčešće jeftinijim varijantama može sâmo ili pomiješano s drugim pićima bitno utjecati na promjenu, barem trenutno, raspoloženja za neke – nabolje…
Italija izvozi najviše, Francuska najskuplje
Deset najjačih izvoznika vina po količini, mjereno u milijunima hektolitara su Italija (21,7), Španjolska (20), Francuska (12,8), Čile (7,8), Australija (4,5), Južna Afrika (3,6), Portugal, Njemačka, Novi Zeland i SAD.
Deset u novčanom smislu najjačih svjetskih izvoznika vina, iskazano u milijardima eura su: Francuska (11,7); Italija (8,1); Španjolska (3); Australija (1,6); Čile (1,5), SAD (1,2); Novi Zeland; Njemačka; Portugal.
Vodeću petorku u proizvodnji vina iz zemalja Europske unije čine Italija s 41.000.000 hl, pa Francuska s 38.200.000 hl; Španjolska sa 38.096.299 hl, Njemačka s 8.104.500 hl, te Portugal sa 6.946.841 hl. Podatci za Hrvatsku su 458.159 hl i za naše zapadne susjede Slovence – 512.884 hl .
Stanje u vinogradarstvu i vinarstvu u Hrvatskoj
Podaci o aktualnom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu u Hrvatskoj dobiveni su od Agencije za plaćanje u poljoprivredi te od Hrvatske gospodarske komore.
Hrvatska ima ukupno 16789,17 ha vinograda, broj parcela na kojima se uzgaja vinova loza je 58 683, dok je broj PG-ova je 29 844. Ukupan broj trsova iznosi 85 025 959.
Pet najzastupljenijih vinskih sorata u Lijepoj našoj su redom: graševina, malvazija istarska, plavac mali crni, merlot, te cabernet sauvignon. Ukupno proizvodimo vina svih kategorija kakvoće 454.753,36 hl.
Prijavljena proizvodnja vina, po kategorijama kvalitete po županijama, te, podebljanim slovima, ukupno za Hrvatsku, a to su, na razini cijele zemlje: vina ZOI=zaštićena oznaka izvornosti, te označenih kao vrhunska s kontroliranim porijeklom je, po ovoj tablici, 382.940,53 hl, a sveukupna brojka vezana uz vinsku produkciju svih kategorija kakvoće je 454.753,36 hl
Ukupni izvoz nam je oko 27.236 hl. Količinski najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, zatim Njemačku, Crnu Goru, Srbiju i SAD. Što se tiče uvoza, uvoz iznosi oko 268,742 hl. Iz Mađarske uvezemo 70.959 hl, iz Sjeverne Makednije 60.797 hl, Italije oko 55.209 hl, BiH 20.069 hl, a iz Francuske 8.169 hl.
Dingač
Što se tiče našeg famoznog Dingača, plavac mali kao sorta što nosi vino Dingač, zasađena je na površini od 80,67 hektara, broj trsova je 764 331. Po izvještaju površina prijavljenih za proizvodnju vina dingač je 73,84 ha, a proizvođača koji s obzirom na vinograde mogu vino deklarirati kao dingač je 57. Grožđa bude oko 452,48 tone, od kojih se dobije nekih 244 hl vina koja mogu nositi ime Dingač.
