Zlatna žutica, bolest vinove loze, nezaustavljivo se širi vinogradima Središnje bregovite Hrvatske. Budući da se svaki zaraženi trs mora ukloniti, vinogradari strahuju da bi za nekoliko godina mogli ostati bez vinograda. Kako bi se izbjegao taj crni scenarij, od resornih institucija traže da se poduzmu stroge mjere u suzbijanju zlatne žutice i sprječavanju njezina daljnjeg širenja.
O stanju u vinogradima i mjerama koje se hitno trebaju poduzeti,početkom listopada vinogradari su s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, regionalnih i lokalnih vlasti, Državnog inspektorata Republike Hrvatske i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu razgovarali u Štrigovi .
Stanje je zabrinjavajuće! Zlatna je žutica preplavila sva vinogorja Središnje bregovite Hrvatske! Bolest ugrožava opstanak našeg vinogradarstva i vinarstva. U te smo djelatnosti u ovom stoljeću uložili velika sredstva i one na stol donose kruh ne samo obiteljima vinogradara, nego i obiteljima njihovih zaposlenika. Vinogradarstvo i vinarstvo Središnje bregovite Hrvatske ima veliki utjecaj i na širu zajednicu te gospodarstvo jer se uz njih vezuju i ugostiteljska te turistička ponuda. Zlatna žutica sve to može urušiti. To ne smijemo dopustiti! Vinogradari su se prvo sami uhvatili u koštac sa zlatnom žuticom vadeći iz vinograda zaraženi trs po trs, no to nije dovoljno. Potrebna nam je sustavna potpora resornih institucija, rekao je Miroslav Polovanec, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska koja je organizirala sastanak u Međimurju.
Krčenje trsova
U Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj u vinogradima se posljednjih godina iskrčuje između 5 i 15 posto trsova.
Tražimo strogo provođenje zakona! To podrazumijeva veći broj inspektora, nadzor svih vinogradara i izrečenih mjera, brzo kažnjavanje većim financijskim kaznama vlasnika vinograda koji se oglušuju na izrečene mjere, te krčenje zaraženih vinograda koji to sami nisu učinili, na trošak općine ili države. Nužan je i upis u Vinogradarski registar svih vinogradarskih površina većih od 0,1 ha. Od države tražimo sufinanciranje troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze. Znanstvena nam zajednica može pomoći istraživanjima vezanima uz otpornost sorti vinove loze te djelovanje insekticida, kazao je Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae.
Širenju zlatne žutice pogoduju neodržavani vinogradi tzv. vinogradara hobista, no vinogradari traže i kontrolu sadnog materijala. Termoterapija je jedna od metoda koja je u mnogim zemljama Europske unije postala obvezna za dobivanje certifikata za lozne cijepove. Njome se osigurava da lozni cijepovi do vinogradara stižu očišćeni od patogena. Oprema za termoterapiju stoji oko šezdeset tisuća eura pa se vinogradari nadaju mogućnosti sufinanciranja njezina nabavljanja kroz mjere Ministarstva poljoprivrede te regionalne i lokalne samouprave.
Vinogradari od Republike Hrvatske traže i obeštećenje za zamjenu svih zaraženih trsova. Naime, trenutačno se sufinancira obnova samo onih vinograda u kojima je zaraza zlatnom žuticom premašila 20 posto.
Klimatske promjene pogodovale širenju zlatne žutice
Klimatske promjene, točnije visoke temperature ove su godine pogodovale širenju zaraze. Zbog toga se zlatna žutica proširila ne samo Središnjom bregovitom Hrvatskom, nego i Istrom, Slavonijom i Baranjom. Konkretno, bolest je trenutačno prisutna u 15 županija. U suradnji s vinogradarima i znanstvenom zajednicom tražimo rješenja za zaustavljanje širenja bolesti. Radimo na Akcijskom planu za sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze za iduće tri godine.
Razmotrit ćemo sve predložene mjere i za mjesec dana dati odgovor koje od njih možemo prihvatiti. Pripremamo odluku Vlade o krčenju zaraženih vinograda. Jedinice lokalne samouprave pozvat ćemo da se jave na javni poziv za sufinanciranje krčenja zaraženih vinograda. Ministarstvo je do sada za obnovu vinograda zbog zaraze zlatnom žutice prihvatilo 288 projekata čijim vinogradarima isplaćuje 3,8 milijuna eura, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Sudionici sastanka suglasili su se da se u borbu protiv zlatne žutice trebaju jače uključiti i lokalne te regionalne vlasti.
U Međimurju se zlatna žutica pojavila prije 12 godine. Nakon mapiranja i terenske provjere zaraženih vinograda utvrdili smo da je pola njih u državnom vlasništvu. Trebamo rješenja kako za privatna, tako i za državna zemljišta i to u konkretnom roku. Samo na taj način možemo očuvati naše vinogradarstvo i vinarstvo, ali i kulturu, turizam i identitet ove regije, istaknuo je Matija Posavec, župan Međimurske županije.
Stanislav Rebernik, načelnik općine Štrigova, nazočne je pozvao da ozbiljno dožive problem zlatne žutice. Rekao je da je za poljoprivrednike Središnje bregovite Hrvatske zlatna žutica ono što je za poljoprivrednike na istoku zemlje afrička svinjska kuga.
Prijedlozi za rješavanje problema zlatne žutice u vinogradima
Robert Horvat, predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae, poslao je u redakciju Gospodarskog lista listu prijedloga koje predlažu kao hitne i nužne korake u borbi protiv zlatne žutice u vinogorjima bregovite Hrvatske i šire:
1. Provođenje zakona:
– kontrola svih vinogradara
– povećanje broja inspektora
– kontrola provođenja izrečenih mjera krčenja
– brzo kažnjavanje većim financijskim kaznama
– krčenje zaraženih vinograda vlasnika koji su se oglušili na mjere, o trošku općine/države
2. Sufinanciranje (po uzoru na Sloveniju i Austriju):
– ako je stupanj zaraze manji od 20 %, predlaže se sufinanciranje od strane Republike Hrvatske za dosađivanje (zamjenu) zaraženih trsova (cijena trsa + trošak sadnje + plijevljenja + 3 godine potencijalnog uroda)
– ako je stupanj zaraze veći od 20 %, vinogradari se upućuju na prijavu na mjere Ministarstva poljoprivrede uz prijedlog da se ukine obveza javne nabave te da se odredi maksimalni iznos potpore po hektaru
3. Sufinanciranje troška zaštitnih sredstava namijenjenih suzbijanju američkog cvrčka kao glavnog vektora zaraze
4. Uključivanje znanstvenih institucija u rješavanje problema – znanstveno istraživački radovi
Istraživanja:
– djelomičnih otpornosti pojedinih sorti
– oplemenjivanje novih sorti, CRISPR (precizno utvrđivanje genoma)
– novih vektora i novih biljaka domaćina
– djelovanja insekticida
5. Uvođenje obveze upisa u Vinogradarski registar za sve vinogradarske površine
6. Jasno definiranje ovlasti komunalnog redara i jedinica lokalne samouprave u provedbi mjera nadzora i kontrole neodržavanih poljoprivrednih površina i vinograda i definiranje iznosa novčanih kazni
7. Raskid ugovora o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta u slučajevima kad korisnici ne održavaju poljoprivredne površine, te ponovno stavljanje takvih površina u funkciju kroz dodjelu drugim poljoprivrednicima.
8. Ažurnije očitovanje i brži izlazak na teren fitosanitarne inspekcije s ciljem pravodobnog reagiranja na prijave
9. Kontrola rasadničara:
– razvijanje antifitoplazmatskih metoda – uvođenje bezfitoplazmatskog certifikata
Foto: Matej Ščavničar
