U cvatnji vinograda ne koristimo insekticide zbog zaštite oprašivača (pčela). Iz istog razloga tijekom cvatnje u nasadima ne smije biti postavljenih žutih ljepljivih ploča. Žutilo vinove loze je vrlo opasna bolest koja postaje sve veća prijetnja Hrvatskom vinogradarstvu. Uzrokuju je mikroorganizmi smješteni u žilnom staničju floema, stanične strukture slične bakterijama, ali bez čvrste stijenke.

Kad se uzročnici ove bolesti umnože do brojnosti koja začepljuje žilno staničje (floem) koje sprovodi hranjive tvari iz lišća u grozdove, drvo i korijen pojavljuju se karakteristični simptomi. To su uvijanje plojke prema naličju, žućenje lišća odnosno crvenjenje kod tamnih sorata, sušenje cvata, venuće formiranog grozda te slabije odrvenjavanje mladica na inficiranom trsju.

Ovako opisane negativne promjene uzrokuju tri različite skupine fitoplazma. To su (1) Flavescence doreé (FD) (zlatno žutilo), (2) Bois noir (BN) (stolbur ili crno drvo) i (3) Aster yellows (AY) (žutica astre). Prema simptomima bolesti u vinogradu nemoguće je utvrditi o kojoj se vrsti fitoplazme u vinogradu radi. Posljedice njihova nesmetana razvoja i širenje su vrlo različite. Najopasnija i najštetnija je zlatna žutica (FD), od čije prve pojave naknadno 1-2 godine inficirano trsje potpuno propada. Stoga još u “Narodnim novinama” broj 7 od 17. siječnja 2013. godine postoji “Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO”.

Do epidemijskog širenja zlatne žutice nastupa samo u onim vinogorjima gdje su istovremeno prisutni štetni organizam (Grapevine flavescence doreé MLO) i prenositelj (američki cvrčak). Osnovne mjere suzbijanja fitoplazmoza (zlatne žutice) u vinogradarstvu počivaju na (a.) kupnji zdravstveno ispravnih loznih cjepova, (b.) uklanjanju zaraženih biljaka i (c.) suzbijanju vektora (širitelja). Pred nama je “kritično razdoblje” suzbijanja ličinki američkog cvrčka (mjesec dana nakon cvatnje vinograda). Zato prikazujemo različita vlastita i strana iskustva.

Ličinke i odrasli cvrčci se zadržavaju s donje strane lišća, na peteljkama i zelenim mladicama. Ličinke i odrasli kukci gotovo su uvijek u akciji hranjenja, a ličinke od četvrtog stadija mogu bosti osnovne žile. Simptomi sisanja su slabo vidljivi i nisu tipični. Zbog prenošenja bolesti Flavescence doreé (FD) sadašnja istraživanja u Europi smatraju ovu vrstu cvrčaka kao najštetnijeg ampelofaga. Američki cvrčak se aktivno širi na manje udaljenosti (francuska iskustva govore o širenju 5-10 km godišnje). Na velike udaljenosti se širi loznim cjepovima u stadiju jaja koja su odložena u rozgvu.

Djelatna tvarPripravakDjelotvorno suzbijaDopuštenje u RH
buprofezinApplaud SCličinkeNe
flufenoksuronCascade 100 DCličinkeNe
acetamipridMospilan SGličinke i odrasleNe
indoksakarbAvaunt EC, Steward ECličinke i odrasleDa
etofenproksTrebon 10 ECličinke i odrasleNe
flupiradifuronSivanto Prime SLličinkeNe
piretrin biljniKenyatox Verde EC i dr.ličinkeDa
ciantraniliprolExirelličinkeNe
Tablica 1. Djelatne tvari i pripravci koji su učinkoviti te se koriste za suzbijanje američkog cvrčka (npr. Italija, Švicarska, Austrija)

Paziti na pravovremeno suzbijanje

Prve ličinke se javljaju sredinom svibnja (ove godine zbog svibanjske “svježine” tek početkom lipnja). Njihov razvoj traje do sredine ili kraja srpnja. Odrasli oblici se javljaju krajem srpnja pa sve do početka rujna. Ženke nakon oplodnje polažu jaja u pukotine kore dvogodišnje rozgve. Način prenošenja fitoplazme Flavescence doreé (FD): ličinke i odrasli kukci prenose fitoplazmu FD na perzistentan način. Moraju se hraniti sisanjem biljnih sokova na zaraženom trsju barem 4-8 dana (akvizicija). Tek nakon 28-35 dana nakon toga (latencija) sposobni su širiti bolest na zdravo trsje. Infektivne ženke ne prenose fitoplazmu na odložena jaja.

Kemijsko suzbijanje američkog cvrčka u vinogradu može biti uspješno, jer štetnik ima jednu generaciju godišnje i gotovo uvijek se zadržava na vinovoj lozi. Tek zadnjih 10-ak godina istraživanja su pokazala da američki cvrčak obitava i na drugim biljnim vrstama: npr. Clematis, Ranunculus, Trifolium. Svakako se preporučuje nakon cvatnje vinograda do sredine i/ili kraja srpnja provesti barem 2-3 usmjerena tretiranja protiv ličinki američkog cvrčka. Treba se suzbiti što više ličinki prije nego se razviju pokretniji odrasli oblici cvrčka koji šire zarazu.

VAŽNO: Većina (80 %) u našoj zemlji dopuštenih pripravaka za suzbijanje američkog cvrčka spada u skupinu sintetskih piretroida (npr. Cythrin Max, Decis EC, Sumialfa FL) ili botaničkih (biljnih) piretrina (Abanto, Piretro Natura, Krisant, Asset Five). Sintetski piretroidi se brzo “razgrađuju” na temperaturama >28°C, pa im učinkovitost pritom nije veća od 40 %. Primijeniti ih nakon zalaska sunca ili rano ujutro 2 sata prije izlaska sunca. Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) primjena sintetskih piretroida nije dopuštena u višegodišnjim nasadima (vinogradima, voćnjacima) (ili je ograničena posebnom odlukom samo jednom godišnje na istoj površini). Također, sintetski i botanički (biljni) piretroidi nisu selektivni na prirodne neprijatelje. Od 2019. godine prošireno je dopuštenje indoksakarbu (Avaunt).

  Kemijska skupina  Djelatna tvar  PripravakPrimjena (najviše tijekom sezone)  KarencaUčinak na grožđane moljce
  sintetski piretroidi (SP)deltametrinDecis EC0,5 lit./ha (1x)21 danDa
esfenvaleratSumialfa SL0,03 % (1x)21 danDa
cipermetrinCythrin Max60 ml/ha (1x)21 danDa
**biljni piretrinipiretriniAbanto, Pyregard, Krisant, Asset Five0,7-1 lit (2x)1-3 danaDa
oksidiaziniindoksakarbAvaunt SC0,25 lit./ha (3x)10 danaDa
Tablica 2. Insekticidi dopušteni u RH za suzbijanje američkog cvrčka (FIS, lipanj 2021.)
*prikladno za ekološku proizvodnju

Prosječna učinkovitost

Trenutno svi registrirani insekticidi za suzbijanje američkog cvrčka u našoj zemlji imaju tek prosječnu učinkovitost na ciljanog štetnika (40-60 %). U poljskom mikro-pokusu u Međimurju tijekom ljeta 2017. godine dobar postrani učinak na ličinke američkog cvrčka je dobiven primjenom insekticida Movento SC i Sivanto Prime SL. Insekticid Movento SC je dopušten u našoj zemlji za primjenu u vinovoj lozi radi suzbijanja štitastih uši. Također, djelotvoran je i na ličinke američkog cvrčka (0,075-0,095 %)(najviše 2x)(K=21 dan).

Također, insekticid Closer SC dopušten za primjenu u našoj zemlji od 2019. godine u vinogradima radi suzbijanja lozinog zelenog cvrčka (Empoasca vitis). Postrano je djelotvoran i na američkog cvrčka. Bez obzira koji insekticid koristili za suzbijanje američkih cvrčaka, njihova primjena je ograničena samo na večernje sate kad pčele ne lete. Također, cvatući podrast mora biti prethodno pokošen. Od početka ili sredine mjeseca srpnja potrebno je u svim vinogradima (demarkirana područja) postavljati žute ljepljive ploče kako bi se provjerio uspjeh ovogodišnjeg usmjerenog suzbijanja američkog cvrčka.

Djelatna tvarPripravakNamjenaPrimjenaKarenca
spirotetramatMovento SCštitaste uši0,075 % (2x)21 dan
sulfoksaflorCloser SCzeleni cvrčak0,4 lit./ha (2x)7 dana
Tablica 3. Insekticidi dopušteni za primjenu u vinogradima naše zemlje, a pokazuju dobar postrani učinak na američkog cvrčka (vlastita istraživanja i opažanja)

U vinogradima gdje se pojavljuju tipični znakovi zlatnih žutica (foto 1) provodi se ljetno suzbijanje završnih stadija ličinki američkog cvrčka. Štetnik ima samo jedno pokoljenje godišnje, ličinke se iz zimskog jaja kroz 5 stadija razvijaju gotovo 60 dana. Ličinke (foto 2) se bojom razlikuju od odraslog američkog cvrčka (foto 3). Relativno su male veličine i nalaze se na donjoj strani starijeg lišća (u zoni grožđa). Ličinke ne lete, ali izvrsno skaču. Učinkovitim suzbijanjem ličinki nakon cvatnje vinograda sprečavamo masovniju pojavu odraslih cvrčaka koji aktivno lete tijekom kolovoza i rujna, sišu biljne sokove, te šire zlatnu žuticu unutar i između susjednih vinograda

Prethodni članakBijeli glog – smiruje srce!
Sljedeći članakProdužen rok za prijave za krizne mjere pomoći sektoru vinarstva
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.