-Uspjeh braće Fiolić i pet zlata koje je maraština osvojila na Vinfestu ponukat će vinogradare, pogotovo mlade, da posade ovu sortu. Ili, ako već imaju maraštinu da je ne miješaju s drugim sortama nego da je zasebno prerade i malo više pažnje posvete vinifikaciji, jer ona sutra može biti traženo vrhunsko vino, kaže prof. dr. sc. Edi Maletić.

Maraština, uz plavinu, nekada najazastupljenija autohtona sorta u vinogradima sjeverne Dalmacije vraća se u velikom stilu. Ne samo u vinograde, nego i na pobjednička postolja vinarskih manifestacija gdje je među nagrađenim vinima donedavno nije bilo. A na ovogodišnjem 12. po redu Vinfestu u Benkovcu, jedna od 11 maraština pristiglih na ocijenjivanje pokupila je sve moguće nagrade.

Tri šampionske titule i to kao najbolje sortno vino, najbolje bijelo vino na tržištu i najbolje ocijenjeno vino od ukupno 65 pristiglih na ovogodišnji Vinfest – smotru vina sjeverne Dalmacije. Riječ je o maraštini Sur lie 2019. braće Maria i Daria Fiolića, vlasnika tvrtke Tantum – Vina i likeri Fiolić iz Zadra.

Upornost se isplatila

Isplatila se upornost i vjera u veliki potencijal autohtone Maraštine, izjavili su Fiolići. Uz tri šampionske titule njihova je maraština jedina osvojila i veliko zlato koje se dodjeljuje vinima ocijenjenim s 90 i više bodova. Pehare i priznanja preuzeli su supružnici Ana i Mario te Mariov brat Dario Fiolić. Podsjetimo, za svoje proizvode ovi uspješni mladi ljudi osvojili su dosad 7 šampionskih titula i više od 40 zlatnih medalja. Sa svojim likerom od maraške, u jakoj međunarodnoj konkurenciji bili su i šampioni na sajmu CroAgro 2019.g.

Vina oduševila

Čekali smo i čekali da ljudi od maraštine počnu proizvoditi dobra vina i evo dočekali, kaže prof. dr. sc. Edi Maletić. Kao član ocijenjivačke komisije vina pristiglih na ovogodišnji 12. po redu Vinfest u Benkovcu, njega je, veli, oduševilo više vina od ove sorte, a to su potvrdile i ocjene. Od ukupno 11 uzoraka maraština pet je zlatnih, pet srebrnih i samo jedna brončana.

Mene jako veseli da maraština napokon pokazuje svoje pravo lice, dodaje profesor Maletić. Upravo on je prije 10 godina osmislio projekt klonske selekcije i brendiranja ove sorte na području Zadarske županije. Maraština je i prije bila omiljena sorta kod proizvođača, ali su je najčešće koristili da popravlja kvalitetu drugih, rodnijih sorti kao što su debit ili trbljan.

maraština vina fiolić
Profesor Edi Maletić (desno) i Mario Fiolić

Dobre i loše strane maraštine

Lošija strana maraštine je osjetljivost prema pepelnici. Maraština je bila sorta od koje si mogao dobiti dobra i izvrsna vina. To je sorta koja se znala dobro držati na panju, pa čak i prosušivati te od nje raditi izvrsne prošeke. Ima sitniju bobicu, okruglu, nema zbijeni grozd, ima debelu kožicu i od nje se moglo dobiti dobro prosušeno grožđe.

 – Glavni nedostatak maraštine u posljednjih 20 – 30 godina je što ona gubi kiselost do koje se prije i nije baš toliko držalo. Danas je ta svježina vina itekako važna, kaže Maletić. Važna je i za zdravlje vina, mogućnost njegovog čuvanja .

Ukupna kiselost kod bijelih vina poželjno je da bude izraženija. Maraština je jedna od sorti koja najprije gubi tu kiselinu u vinogradu. To i osjetljivost prema lugu razlozi su što su je vinogradari počeli napuštati. Osim toga, došle su i druge rodnije sorte. U Italiji maraštinu možemo pronaći pod imenom Malvasia del Ciante, u Grčkoj pod imenom Pavlos… Po svim značajkama ova sorta pripada grupi malvazija.

Završena klonska selekcija

-Sadnice su razmnožavane iz starih vinograda. Budući je maraština stara sorta ona je imala dosta veliku populaciju i bilo je dosta različitih tipova. Tako imamo trsove, inače rodne, koji jako kasne pa grožđe ostane zeleno. Zatim klonove kojima se pozlate bobice, budu rehuljavije i pune šećera, no iako su užitne i imaju svoju aromu, nedostaje im kiseline. U svakom slučaju, nije bilo dovoljno domaćih klonova gdje bi ljudi mogli izabrati maraštinu koja im paše. Ali, uskoro će imati.

Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu upravo na tome radimo i spremamo se poslati završne rezultate Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu vezano za klonsku selekciju dalmatinskih sorti među kojima je i maraština. Tri klona te sorte smo izdvojili koji će biti do kraja godine priznati. To znači da će biti u ponudi rasadnicima i za koju godinu proizvođačima koji će htjeti posaditi određeni klon, nada se Maletić. A svi klonovi su, ističe Maletić, slobodni od virusa. Kad se riješi pitanje sadnog materijala, dobit će se i kvalitetnije grožđe maraština određenih značajki.

Kako do svježije i lepršavije maraštine?

Maraštini jako paše kupaža s nekim drugim sortama koje će joj nadopuniti taj njezin nedostatak, tj. povećati kiselost. Jako se dobar pokazao pošip i u zadnje vrijeme grk kao sorte koje imaju višu razinu kiselosti. U kombinaciji s maraštinom mogu dati jako lijepa vina. Naš Zakon o vinu kaže ako želiš vino zvati imenom sorte maraštinom onda mora biti te sorte minimum 85 %. To znači da se može dodati 15 % neke druge sorte. Tih 15 % grka ili pošipa značajno podižu razinu kvalitete maraštine.

fiolić maraština
Grožđe maraština – rastresito, pogodno i za prosušivanje

Optimalno vrijeme berbe i vinifikacija

Bitno je pogoditi termin berbe jer se izborom optimalnog termina sačuvaju i arome. Najbolje arome su od grožđa koje ne dolazi baš iz jako vrućih godina. Žege, pogotovo visoke noćne temperature su neprijatelji arome. To se posebno očituje kod bijelih sorti. Kad su vrućine izražene i noću, odnosno kad nisu normalne razlike između dnevnih i noćnih temperature, tada puno toga ishlapi, posebno kiseline i arome.

Stoga je bitna i pravilna lokacija za sadnju. Kao i kod svih drugih bijelih sorti nužna je kontrolirana fermentacija. Prije toga je bitno da se grožđe pobere na odgovarajući način i što je moguće ranije ujutro tako da dođe hladnije i da mošt fermentira na što nižim temperaturama jer se na taj način mogu sačuvati arome i vina će biti bolja.

Uz ove manifestacije kao što su Vinfest i Nadin, u Zadru bi valjalo pokrenuti Dane maraštine. Njih bi uz izložbe pratili još i okrugli stolovi s vođenim degustacijama, predlaže prof. Maletić.

Napokon, zaključuje profesor Maletić, vjerujem da će ovih pet zlatnih medalja na Vinfestu u Benkovcu ponukati vinogradare, pogotovo mlade, da posade maraštinu. Ili, ako već imaju maraštinu da je ne miješaju s drugim sortama, nego da je zasebno prerade i malo više pažnje posvete vinifikaciji, jer ona sutra može biti traženo vrhunsko vino.

maraština
Svi pobjednici u kategorijama najboljih bijelih i crnih vina na tržištu i u postupku proizvodnje

Šampion Vinfesta – Maraština Sur lie 2019., Vina Fiolić – 90 bodova

Šampion  crnih vina na tržištu

“Martin” Cabernet Sauvignon – 2017., Ker-Vin – 89 bodova

Šampion bijelih vina na tržištu

Maraština Surlie 2019., Vina Fiolić – 90 bodova

Šampion crnih vina u postupku proizvodnje

Pošip -2020. OPG Stjepan Vučemilović – 89 bodova

Najbolja Plavina

“Martin Plavina – 2020.”, Ker-Vin – 85 bodova

Najbolja Maraština

Maraština Surlie – 2019., Vina Fiolić – 90 bodova

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje