Krajem lipnja, održana je tiskovna konferencija povodom predstavljanja projekta „Ampelografsko-pomološko istraživački centar“ Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta. Radi se o projektu koji razvija istraživačku infrastrukturu i postavlja organizacijske preduvjete za visoko kvalitetna i za gospodarstvo relevantna istraživanja po pitanju proizvodnje vina i voća u Republici Hrvatskoj.

Ovim projektom planira se priprema potrebne dokumentacije i ishođenje elektro-energetskih preduvjeta za uređenje i opremanje Ampelografsko-pomološkog istraživačkog centra na lokaciji Jazbina.

Ulaganje u nova znanja

Okupljenim medijima prvi se obratio voditelj projekta prof. dr. sc. Edi Maletić koji je naglasio kako je realizacija ovog istraživačkog centra prvi korak prema ozbiljnom ulaganju u nova znanja i tehnologije istraživanja, ali prvenstveno ulaganja u ljude koji će raditi u novom istraživačkom centru.

Podizanje infrastrukture na veću razinu doprinijet će razvoju naše struke. Naši studenti imat će mjesto gdje će provoditi najbolja i najnužnija istraživanja u području voćarstva i vinogradarstva koja su jako važna za Republiku Hrvatsku. Bez obzira na razvoj tih gospodarskih grana posljednjih desetljeća, moramo povećati konkurentnost naših proizvođača. Najbolji put za to je razvoj znanstvenih i istraživačkih kapaciteta, rekao je profesor Maletić.

Jedan od operativaca koji je uključen u projekt Ampelografsko-pomološkog istraživačkog centra je i izv.prof.dr.sc. Goran Fruk. Na konferenciji za medije, između ostalog rekao je kako je ovaj projekt podloga za buduća istraživanja. Njime će se Agronomski fakultet, ali i Republika Hrvatska, približiti standardima država na koje se ugledamo.

Danas je znanost takva da uvjetuje specijalizaciju, a ovaj projekt će omogućiti prepoznatljivost našeg fakulteta u svjetskoj znanosti. Znanja stečena u istraživačkom centru moći ćemo prenijeti i na naše proizvođače, naglasio je Fruk.

Dodao je i kako će se Ampelografsko-pomološki istraživački centar sastojati od četiri dijela:

  • ampelografsko-pomološkog laboratorija;
  • enološko-mikrobiološkog laboratorija;
  • senzornog laboratorija te hladnjača.

Konkretni rezultati u primjeni očekuju se kroz 5 do 7 godina. Naime, nama kroz godinu dana završava ovaj projekt kad ćemo imati kompletnu projektnu dokumentaciju ne samo iz građevinskog djela nego i iz ovog djela oko opremanja: koja oprema, gdje, kako bi se koristila i na koji način.

Nakon toga se javljamo na natječaj za koji se nadamo da će se tada raspisati. Tad bi mogli ići u 3. fazu za samu izgradnju i opremanje. Logično je za očekivati da će ta gradnja i opremanje trajati 2 do 3 godine. Mi već sada možemo davati našim proizvođačima neke smjernice što i radimo. Same informacije koje će nastati u ovom Ampelografsko- pomološkom istraživačkom centru možemo očekivati kroz nekih 5 godina, rekao je Fruk.

Ponosni na projekte!

Uz voditelja projekta, na tiskovnoj konferenciji sudjelovala je i izv. prof. dr. sc. Klaudija Carović Stanko, prodekanica za znanost i infrastrukturu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako je navedeni projekt jedan od 27 u koje je Agronomski fakultet uključen kroz Europske strukturne i investicijske fondove. Ukupna vrijednost svih projekata premašuje iznos od 300 milijuna kuna.

Jako smo ponosni na projekte kao što je ovaj. Iskoristili smo ih za opremanje naših laboratorija, pokušališta i za podizanje kvalitete naših istraživanja. U fazi smo prijava novih projekata. Potvrđeno nam je kako smo dobili dva nova projekta iz Horizon Europe programa, kazala je Carović Stanko.

Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u visini od 85 %. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.012.092,68 HRK. Projekt u trajanju od 30 mjeseci provode Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Zavod za voćarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta.

 class=
Lijevo Edi Maletić, Kaludija Carović Stanko te desno Goran Fruk
 class=
Kolekcija sorata svih klonova autohtonih sorata vinove loze u Jazbini
Prethodni članakEkološki uzgoj i hrana u EU-u
Sljedeći članak37 milijuna kuna za financiranje projekata na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.