Kako je zbog imovinsko-pravnih odnosa ili visokih cijena zemljišta vrlo teško doći do kvalitetnih većih površina za podizanje novih nasada vinograda, mnogi vinogradarski poduzetnici radije pribjegavaju kultiviranju šumskih i drugih terena na kojima se nikad nisu uzgajale kultivirane biljke. Gledajući teške strojeve kako lome i mrve kamen, ravnaju i planiraju. Izvode kanale za odvodnju i pristupne puteve, laicima na prvi pogled izgleda da je danas sve moguće. Tako i da se na tako stvorenim supstratima može uspješno uzgajati vinova loza.
Možda je na ovim novostvorenim tlima moguće uzgojiti vinograd. No posve je sigurno da su troškovi pripreme zemljišta, podizanja nasada a osobito budućeg održavanja preveliki. U narodu bi rekli: sve se može, samo je pitanje cijene.
Većina ovakvih novostvorenih tala u pravilu je vrlo siromašna, iako se prema podatcima navedenima u elaboratima o podizanju novih nasada to ne bi moglo zaključiti. Naime, tamo se prikazuje uglavnom samo kemijska analiza tla sa sadržajem humusa, kalija, fosfora, kalcija i dr.. Ne navodi da je tog aktivnog tla-sitnice vrlo malo, ponegdje jedva 1-2 %, dok je ostatak kamen ili šljunak. Većina novih vinograda na novo stvorenim kamenim supstratima neće se moći uzgajati bez odgovarajućeg natapanja. Što je vrlo skupo čak i ondje gdje je voda blizu i ima je u izobilju.
Za razliku od “normalnih” tala, koja sadržavaju znatno više aktivnog tla.- sitnice koja može prihvatiti znatne količine oborinskih voda tijekom zimskog razdoblja, kroz ova umjetnim načinom stvorena tla voda će se jednostavno izgubiti. Zato jer nema dovoljno sitnih čestica koje je mogu prihvatiti i sačuvati za razdoblje kada je biljci najpotrebnija. Poslovi oko podizanja i održavanja ovih vinograda znatno su zahtjevniji. Shodno tome i skuplji nego u vinogradima podignutim na tipičnim vinogradarskim tlima. Neovisno o odabranoj agrotehnici, na ovim vinogradima će biti potrebno mnogo skupe radne snage. Koje u našoj poljoprivredi ionako nema dovoljno.
Novi “vinogradi”
Na novim vinogradima, podignutim na šumskim površinama i na klasičnim položajima, uočeni su brojni problemi, među kojima posebno treba istaknuti eroziju, pripremu terena. Također kakvoću sadnog materijala, izbor uzgojnog oblika i zaštitu od štetočinja.
Na vinogradima podignutim na strmim terenima redovita je jaka pojava erozije. Zaboravlja se da terasiranje i gradnja potpornih zidova (međa, škarpa) nije bio nikakav hir starih vinogradara. Već potreba na koju ih je natjerala nevolja, da od jakih i naglih kiša spriječe bujice i odnošenje plodnog tla u vodotoke i more.
