O vinu uz vino

Jedna izreka kaže: Kako vino ulazi, tako riječi izlaze. Vino je mnogo više od poljoprivrednog proizvoda i uz mnoge zdravstvene koristi kod umjerenog korištenja, čini naš svijet društvenijim i prijateljskijim. Kako bi vas pobliže uputili u kulturu pijenja vina, u prilogu donosimo mnogo korisnih savjeta za uživanje i ispijanje najdraže kapljice. Saznajte više o izboru čaša, temperaturama za posluživanje vina, pravilnom otvaranju boce i analizi vina putem mirisa, vida i okusa. Osim toga, u nastavku priloga saznajte i kako sljubiti jelo i vino kako biste znali koje vino poslužiti uz koji sir, meso, ribu, tjesteninu ili pak desert.

Koja čaša je za koje vino?

Osim za ispijanje vina, čaša za vino služi i za vrednovanje kvalitete pojedinog vina. Čaše su drugačijeg oblika iz razloga kako bi, ovisno o vrsti vina, usmjeravali tekućinu prema područjima na kojima se odlike vina bolje raspoznaju. Četiri različita osjetna područja (slatko na vrhu, kiselo na prednjim bočnim dijelovima, gorko na korijenu i slano na krajnje bočnom i sublingvalnom području ispod jezika) razlog su različitih oblika čaša koje usmjeravaju vino prema određenom osjetnom području, ovisno o vrsti vina. Čaša se sukladno pravilima puni do jedne trećine, osim u slučaju posebno cijenjenih vina kad se puni do jedne četvrtine.

Čaše za vino moraju biti savršeno čiste, bez tragova kamenca ili krpe za brisanje. Peru se ručno i bez upotrebe deterdženta, odnosno samo s vrućom vodom. To je iz razloga kako bi se očuvala kristalna ili staklena površina te kako se kasnije mirisi deterdženta ne bi miješali s vinom koje je jako osjetljivo. Također, čaše je dobro držati na mjestu gdje neće poprimiti neugodan miris.

Svježa bijela i aromatična vina se poslužuju u tipičnim tulipan čašama (šireg tijela i užeg ruba) kako bismo odmah osjetili mirise. Jača bijela vina odležala u drvu, poslužuju se u čašama većih dimenzija koje su prema rubu prilično otvorene.

Kao i bijela, i crna vina trebaju specifične čaše u kojima se može osjetiti sve bitno u vinu. Kod crnih vina čaša ovisi o starosti vina. Mlađa i lakša vina voćnih aroma poslužuju se u čašama suženog tijela, dok se starija crna i arhivska vina poslužuju u čašama oblika balona radi lakšeg rotiranja u čaši i kako bismo lakše osjetili arome najčešće prisutne u takvim vinima, poput duhana, čokolade itd.

Za pjenušce i šampanjce koristi se čaša dugog i uskog tijela, tzv. flute. Njen oblik nam omogućava vizualni doživljaj oslobađanja mjehurića te na taj način saznajemo bitne stvari vezane uz iste pjenušce ili šampanjce.

Još se koristi i čaša oblika kugle ili balona za aromatična pjenušava vina ili mirna i slatka vina s malim sadržajem alkohola.

Temperature vina za njihovo posluživanje

Vina se ovisno o svojim svojstvima i vrsti poslužuju pri drukčijim temperaturama kako bismo od svakoga izvukli najbolja svojstva. Bijela vina se poslužuju općenito pri nižim temperaturama kako bi istaknula njihova svježina, dok se crna poslužuju pri nešto višim temperaturama kako bismo ublažili tvrdoću vina, odnosno tanine i u potpunosti doživjeli najbolje arome vina. Iz tog razloga bi slatka i aromatična pjenušava vina trebalo posluživati na temperaturi između 6-8°C. Suha, vrlo suha ili brut pjenušava vina svoje najbolje karakteristike pokazuju na 8-10 °C, dok svježa bijela suha, polusuha, poluslatka i slatka vina kao i ona proizvedena iz kasne berbe se konzumiraju na 9-11°C. Rose il ružičasta vina bi bilo dobro ohladiti na 10-12°C, mlada crna vina 14-16°C, dok svježa crna lagana vina svoje najbolje karakteristike pokazuju na temperaturi 15-17°C. Robusna crna vina se poslužuju na svojih 18-20°C kao i taninska crna vina odležana u barrique na koja se poslužuju pri temperaturi 18-22°C.

Tablica 1. Idealne temperature vina

Pravilno otvaranje vina i korištenje otvarača

Kako bismo u potpunosti uživali u vinu, korisno je znati i kako pravilno otvoriti bocu vina. Otvaranje boce vina vadičepom danas je već postao „obred“ kojim se služe svi znalci i poštovatelji vina. Iako danas postoje razne vrste vadičepa, službeni sommelierski vadičep za vino se sastoji od nožića za rezanje kapsule, metalne vijčane spirale na koju se nadovezuje držač i poluge te se može nabaviti za 40-ak kuna.

Otvaranje boce u koracima:

1.Nožićem otvarača ili vadičepa zareže se kapica ispod manžete, skinemo je i odložimo na
tanjurić. 2.Napravimo prvo brisanje grla boce. 3.Zabodemo spiralu otvarača u sredinu i okrećemo je do otprilike predzadnjeg kruga spirale kako ne bismo probili čep i kako nam komadići pluta ne bi dospjeli u čašu. 4.Čep lagano izvučemo pomoću poluge, bešumno i pažljivo da ne pukne. 5.Čep pomirišemo i ubrusom ga skinemo s vadičepa te nakon toga odložimo na tanjurić. 6.Obrišemo vrat boce, odnosno napravimo drugo brisanje. 7.Nakon toga kušamo vino i uživamo u njemu.

Ako vam se dogodi da vino miriši „na čep“, bocu vratite gdje ste kupili i zatražite novu bocu. „Miris na čep“ ćete odmah prepoznati. Vino neće imati onaj svoj lijepi miris po aromama, nego ustajali miris po vlažnom kartonu ili čak i po plijesni zbog gljivica.

Zašto čaše za vino držimo za držak?

Vjerojatno ste primijetili kako poznavatelji vina uvijek drže svoju čašu za držak, a nikada za tijelo. Razlog tome je jednostavan, na taj način imaju mogućnost jednostavno rotirati vino u čaši i provoditi razne osjetilne analize vina. Isto tako, držanjem za držak izbjegavamo ostavljanje masnih tragova i nečistoće prstiju po čaši kao i zagrijavanje čaše i vina u njemu.

Kako analizirati vino vidom, mirisom i okusom, te kako njegove karakteristike povezati s položajem vinograda, regijom, načinom i vremenom berbe, razvojnim stupnjem grožđa, kako prepoznati mane kod vina, kako i koje vino spojiti s raznim ribama, mesom, sirevima, tjesteninama, umacima i desertima saznajte u prilogu broja 15 od 15. kolovoza 2020.

Koja vina se sljubljuju s kojom ribom možete saznati i u kuharici Gospodarskog lista „Jela od riba“.

O uparivanju vina i hrane saznajte u kuharici Gospodarskog lista „Jela za sve prigode“.