Svi zahvati imaju cilj da se vinograd održi u dobroj kondiciji, donese optimalni urod i zadrži kvalitetu grožđa. Načini obrade tla u vinogradu će ovisiti o mnogo čimbenika. Neki važniji čimbenici su nagib terena, klimatske prilike i razmaci sadnje.

Obradu razlikujemo i prema godišnjim dobima: obrada nakon berbe, obrada prije kretanja vegetacije i obrada u vegetaciji.

Košnja

Veći nagib terena zahtijeva što ranije zatravnjivanje radi smanjivanja erozije. Korijenje trava i DTS-a zadržava zemlju, dok leguminoze nakupljaju dušik iz zraka. Travna vegetacija se kosi nekoliko puta tijekom sezone (od 2-4 puta) u međurednom prostoru.

Bez obrade

Podrazumijeva površinsko čišćenje korova košnjom, herbicidima ili kombinirano. Daje dobre rezultate u sušnijim godinama i na velikim nagibima terena. Kod manjih razmaka obrada je ručna dok se kod većih primjenjuje mehanizirana.

Polaganje hraniva bliže korijenu

Obrada nakon berbe radi se na jesen kad se izvode duboki zahvati u tlo.Cilj je poboljšati strukturu, akumulaciju zimske vlage,unošenje mineralnih gnojiva i materijala za kalcifikaciju, prosječna dubina zahvata je 20 – 35 cm ovisno o vrsti strojeva, u hladnijim uvjetima vinogradarenja trsovi se i zagrću, a hraniva(fosfor i kalij) se polažu bliže korijenu pa je i njihovo usvajanje lakše.

Spin weeder – tanjurača s pokretnim baterijama i hidrauličkom glavom

Uređaj s hidrauličkim glavama ima robusnu konstrukciju, s ležajnim nosačima s 2-4 pocinčana diska. Okvir je hidraulički prilagodljiv različitim širinama redova. Tanjuri se mogu postavljati ravno ili hidraulički prilagođavati kut. Priključuje se u 3 točke. Rad se prilagođava putem hidraulične elektroinstalacije. Minimalni razmak u redu je 180 cm, a maksimalni ide do 380 cm, neki modeli i šire. Manje oštećuju biljku od rotirajućih alata. Obrađeno tlo se gura između glave alata i baze trsa, nadiže se i aerira. Istovremeno se uklanjaju tuneli od glodavaca. Glave se hidraulički prilagode širini redova, dodatno oiguranje čini opruga. Brzina rada je 4-7 km/h. Preporuča se traktor 45 KS.

Foto: unsplash.com

Obrada prije kretanja vegetacije

Obavlja se u rano proljeće i zahvaća sloj tla 20-25 cm. Nagrnuti čokoti se odgrću, brandusi (površinsko korijenje) i korovi se uklanjaju. Nalaze se neposredno ispod površine tla (5-10 cm), tanki su i gusti. Upijaju površinsku vodu i sprječavaju razvoj glavnog korijena. Osjetljivi su na sušu i niske temperature. Twin turbo uređaj s noževima koristi se za okopavanje s obje strane: trsove obilazi zakretanjem alata za 90 stupnjeva bez oštećivanja. Jednostavan je za prilagođavanje i može postići brzinu rada 6 km/h. Radni zahvat je prilagodljiv od 180 do 280 cm. Ima prednji i zadnji nosač. Može se montirati zajedno s kultivatorima i tanjuračama.

Uređaj za podsijecanje brandusa – površinskog korijenja i pljevljenje korova
Izvor: Landwirt.com

Obrada u vegetaciji

Odvija se tijekom ljeta. Dubina zahvata se još smanjuje na 5-10 cm pa se naziva i prašenje vinograda. Glavni učinak je uklanjanje korova i zadržavanje vlage. Ponavlja se oko 3 puta u vegetaciji. Uređaj za pljevljenje je konstruiran na način da okopava zemlju u blizini trsa ili debla, a ujedno je i nabija. Prsti za okopavanje su gumirani u obliku zvijezde. Ispod se nalaze željezni zupci koji prodiru u tlo ispod biljke i u potpunosti ga čiste od korova. Boja zvijezde označava za koju tvrdoću tla ih upotrebljavamo: crvena (tvrda) – za sva tla, žuta (srednja tvrdoća) – za teška tla te narančasta (mekana) – za rahla tla.

Kultivator za površinsku međurednu obradu sa zvijezdama, Foto: Maričević

Upotrebljava se i u mladim nasadima jer ne oštećuje trs. Okvir je dostupan u jednostrukoj i dvostrukoj verziji – prednji i zadnji, široki i uski. S time se stroj prilagođava svim razmacima sadnje. Može poslužiti i za košnju unutar redova. Za rad u međurednom prostoru se mogu montirati različite mlatilice i specijalizirane pogonske glave. Namijenjene su za odstranjivanje korova u različitim fazama rasta i razvoja. Može postići brzinu 15 km/h.

Prethodni članakJohn Deere predstavlja novu seriju traktora 6M
Sljedeći članakTko će biti najbolji hrvatski orači u 2024.?
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.