Cjelokupni podrumski prostor mora ispunjavati određene uvjete glede temperature i vlažnosti zraka, kako bi se vino očuvalo od bolesti i mana vina, a najpogodnija je temperatura podruma od 12 do 15 °C. Temperatura podruma ovisit će o vrsti građevnog materijala, posebice izolacijskog. Ako podrum nije podzemni, svi otvori, vrata i prozori moraju biti okrenuti prema sjeveru.
Glede temperature, najbolji je podzemni podrum, jer je u njemu tijekom cijele godine temperatura stalna, oko 11,5 °C, za razliku od polupodzemnih i nadzemnih podruma.
U podrumu gdje izolacija nije provedena kako valja, u zimskim mjesecima niske temperature sprječavaju razvoj vina, a u ljetnim pak visoke temperature pogoduju razvoju patogene mikrofl ore (bakterije koje izazivaju bolesti vina). Tada se vino mora dodatno sumporiti.
Osim temperature, u podrumu je važna relativna vlažnost zraka. O njoj ovisi hlapljenje vina, pojava gljivica i plijesni, a i korozija svih metalnih predmeta u podrumu.
Relativna vlažnost ne smije biti veća od 80%, a najpovoljnija je od 65 do 70% pri temperaturi od 12 do 15 °C. Relativna vlažnost mjeri se higrometrom.
Ventilacija u podrumu jedan je od preduvjeta regulacije temperature i vlažnosti, zato u svako doba, osobito u vrijeme vrenja mošta, otvaranjem vrata ili prozora na suprotnim stranama omogućujemo odvođenje CO2 iz podruma, a istodobno pritjecanje čistog zraka. Nema li dobre ventilacije, moguć je razvoj plijesni na zidovima i bačvama.
Podrum mora biti opskrbljen tekućom vodom i električnom energijom. Pod mora biti betonski, a zidovi obloženi keramičkim pločicama ili oličeni vapnenim mlijekom te stalno održavani.
Vapneno mlijeko priprema se od 10 litara vode, 1 kg živog vapna i 15 dag sumpornog praha.
Neposredno prije berbe, a u tijeku godine povremeno, potrebno je raskužiti (dezinficirati) podrumski prostor tako da se u posebnoj posudi zapali sumporni prah i postavi na povišeno mjesto. Sumporni dioksid, koji se razvija, raskužuje (dezinficira) prostor. Podrum se tako ostavi zatvoren 12 dana, a zatim se dobro provjetri.
Za takvu raskužbu (dezinfekciju) podruma rabi se 23 dag sumpornog praha na 1 m3 podrumskog prostora.
Vinske posude
(bacve, kace, posude)

Utjecaj drvene hrastove bačve na vino toliki je da često s pravom kažemo: “Koliko je bačava u podrumu, toliko vrsti vina imamo”. Sve bačve u nekom podrumu nisu od istog drva, nisu iste debljine dužica, nisu istog oblika, tvrdoće i poroznosti drva, na različit su način održavane, pa sve to utječe na kakvoću vina, osobito tijekom dozrijevanja – starenja i oblikovanja bukea.
Prema tome, bačva znatno utječe na kakvoću vina, zato mora biti uvijek pravilno održavana, jer je to osnova zdravoga i kvalitetnog vina. Ne odnosi se to samo na drvene bačve, nego i na drvene kace i na sve posude i ostali inventar u podrumu.
Danas se u mnoge podrume za čuvanje vina uvode cisterne od nehrđajućih čelika i plastične posude, ali drvena bačva ostat će nezamjenjiva s obzirom na poroznost duga, preko kojih vino postupno, blago oksidira, što omogućuje procese dozrijevanja kvalitetnih bijelih vina, a posebice je to važno za crna vina, ali samo u ograničeno vrijeme.
Drvene bačve mogu biti okrugle i ovalne. Prednost ovalnih nad okruglim bačvama očituje se u tome što bolje iskoriste podrumski prostor, npr., na površini podruma koju zauzima okrugla bačva od 30 hl može se postaviti ovalna bačva od 40 do 45 hl.
Bačve se u podrumu polažu na betonsko ili drveno postolje, koje se polaže po dužini podruma, u dva ili tri reda ovisno o širini – kapacitetu podruma za smještaj bačava. Dno bačve mora biti iznad poda 40-50 cm, udaljenost bačve od bačve 10-15 cm, a od zida 50-60 cm.
Vijek trajnosti drvenog suda različit je, a ovisi o vrsti drveta i održavanju. Najtrajnije su bačve od hrastova drva, od 50 do 130 godina. Zbog visoke cijene drva i ručne izrade, drvene su posude danas najskuplje.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNovi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju
Sljedeći članakDomaće voćne rakije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.